Iako se u javnosti stvorila teza da Državni ured za upravljanje državnom imovinom izbjegava useljavati  državne institucije u svoje prostore, nego ih radije stavlja u najam, činjenica je ipak da za neke institucije ne postoji adekvatan prostor koji bi zadovoljio zakonske propise kao što je primjerice pripisana veličina prostora 15 metara kvadratnih po osobi.

Isto tako društva poput Državnih nekretnina trgovačka su društva i ona po zakonu ne mogu useliti u državni prostor. Četiri ministarstva su u najmu – Zmajlovićevo ministarstvo okoliša plaća najam od deset eura po metru kvadratnom, a u čiji je bivši prostor uselilo Ministarstvo graditeljstva. Ministarstvo pravosuđa plaća oko šest eura po metru kvadratnom, Grčićevo 6,5 eura, a Ministarstvo znanosti oko 10 eura. No uskoro bi se i Ministarstvo znanosti moglo iseliti iz iznajmljenog prostora, jer postoji plan oko JPP-a s jednom institucijom i zakupa prostora na 20 godina. Da je cijena puno niža nego samo nekoliko godina ranije, pokazuje primjer Ministarstva regionalnog razvoja koje se je uselio u prostore Almerie. Prema ugovoru sklopljenim za vrijeme bivše vlade cijena najma iznosila je 22 eura po kvadratu. 

Upravni sud u Vjesniku
Ugovor je ponovljen, ali po cijeni od 9 eura po kvadratu, a potom se je ministarstvo preselilo u zagrebačku Račku ulicu uz cijenu najma od 6,5 eura po kvadratu. Cijenu najma prepolovio je i Prekršajni sud u Sisku, sa 10 na 4 eura po kvadratu. S druge strane, gdje postoji adekvatan prostor, useljavaju se državne institucije. Pirmjerice, u Vjesnikovu zgradu u Zagrebu gdje država ima šest katova u vlasništvu i press centar, seli Upravni sud, pa Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost koji je do sada plaćao najam od oko 17 eura po kvadratu i još neke institucije koje su sada u najmu. 

Pozajmice za posrnule
AUDIO, prethodnica DUUDI-ja, imala je godišnju zaradu od najma za oko 15.000 poslovnih prostora i stanova 38 milijuna kuna, a DUUDI od njih 5000 od kraja ožujka do kraja prošle godine 55 milijuna kuna. Prema računici do kraja godine to bio mogao biti iznos zarade od 70 milijuna kuna. Uz bolje upravljanje kojim su povećali zaradu, ukinuta je i prijašnja praksa AUDIO-a koji je prodavao prostore kako bi dao pozajmice posrnulim tvrtkama ili namirivao dugove.  

Na natječaju 155 ponuda
DUUDI je naišao na situaciju da za mnoge objekte zakup nije plaćan ranijih godina i zbog toga je izgubljeno oko 60 milijuna kuna. DUUDI sada ima obvezu naplaćivati stare dugove, pa je tako u lanjskih devet mjeseci naplaćeno dva milijuna kuna. Stavljanjem proslovnih prostora u funkciju, promijenila se dugogodišnja praksa držanja napuštenih nekretnina po gradovima. Interesa ima, pa je na posljednjem natječaju za najam 14 stanova u Šubićevoj stiglo 155 ponuda. Cijene koje se postižu su i nekoliko puta veće od početno tražene – za stan u centru Zagreba cijena je porasla s početnih 15 na 113,57 kuna po kvadratu. Cilj je da se sve stavi u funkciju, pa se tako i stanovi koji su oduzeti osuđenicima daju na korištenje onima kojima je potrebno.

Tako je u stan Drage Rubale uselilo četiri štićenika Centra za rehabilitaciju, u oduzetu vilu u Istri djeca preko Ministarstva socijalne politike odlaze na ljetovanje, a oduzeti automobil jednog osuđenog kriminalca koristi se za potrebe štićenika. Vlada je napravila i novu formulu za otkup stanova prema kojoj prosječna cijena po kvadratu iznosi oko 500 eura u gradovima. Cijena je umanjena jer se priznaje da je netko tko je živio u tom stanu godinama ulagao u njega. Uzme li se u obzir da država ima obrađenih tek 1000 zahtjeva za otkup stanova (u prosjeku su 60 m2) tada se može računati na zaradu od 300 do 400 milijuna kuna. Pridodaju li se tome zemljišta, minerale sirovine, prodaja imovine iz popisa 100 te skori natječaj za Kupare, država od upravljanja nekretninama može računati na ovogodišnji prihod od oko milijardu kuna. 

Jedan prostor dvije cijene

Utuženo 107 korisnika
Ujedno je i utuženo 107 korisnika poslovnih prostora. Velik je broj otkrivenih slučajeva gdje se zakup plaćao nekoliko desetina puta manje nego što je taj zakupac iznajmio nekoj trećoj osobi.  Primjerice, za jedan poslovni prostor na Trgu Bana Jelačića zakupac je pla-ćao državi mjesečno 5500 kuna, ali je isti iznajmio za 7000 eura mjesečno. Grad je to toleriralo, ali država je odmah prekinula takvu praksom čim je prostor prešao u državni portfelj.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno