Država je od prodaje državnih biljega uprihodila 192,6 milijuna kuna od 2014. do danas, u prosjeku 50-ak milijuna kuna godišnje. Među maloprodavačima koji ih nabavljaju od države preko Financijske agencije još aktivan Tisak, što znači da mu država kao dobavljač isporučuje i dalje svoju robu i povjerenje očito nije dovedeno u pitanje ulaskom Tiska kao dijela Agrokora u postupak izvanredne uprave. Kako su na tržištu krenula nagađanja da ga je država prestala snabdijevati biljezima jer se traži avansno plaćanje, stanje smo provjerili i kod nadležnih te u Tisku koji potvrđuje da ima biljege na prodajnim mjestima u blizini javnih ustanova gdje za njima postoji potražnja.

“Do raskida suradnje s Finom nije došlo, kupci mogu kupiti biljege na mjestima na kojima su ih i dosad kupovali”, odgovor je Tiska.
Sukladno Zakonu o upravnim pristojbama, veleprodaju državnih biljega maloprodavačima regulira Ministarstvo financija – Porezna uprava, iz koje pojašnjavaju da ovlaštenje za maloprodaju državnih biljega, uz uvjet da nisu dužnici poreza ili drugih javnih davanja fizičke i pravne osobe ostvaruju temeljem zahtjeva sukladno članku 21. stavku 2. Zakona o upravnim pristojbama, a podnose ga Središnjem uredu PU. Rješenje se izdaje se na tri godine, a može biti ukinuto i prije utvrdi li se da je ovlaštenik dužnik poreza ili drugih javnih davanja. Pristojbe se plaćaju na propisani račun neovisno njihovu iznosu, no iznimno, one u iznosu do 100 kuna mogu se platiti u državnim biljezima. Ministarstvo financija povjerava tiskanje biljega trgovačkom društvu koje osigurava poseban način zaštite. Osobe ovlaštene za maloprodaju državnih biljega nabavljaju ih od Fine.

Računa se na uštede

Međutim, ova će praksa otići u povijest. Zakonom o upravnim pristojbama omogućeno je njihovo plaćanje i putem sustava e-Pristojbe nakon njegove uspostave na čemu se intenzivno radi. E-Pristojba, kažu u Ministarstvu uprave, sustav je elektroničke naplate, a realizaciji naplate pristojbi i naknada za usluga tijela javne vlasti (TJV) kroz taj sustav cilj je modernizacija naplate i načina pružanja usluga za građane i tvrtke.
Osnova je model jedinstven za plaćanje svih usluga tijela javne vlasti te centralizirani način evidencije i rasporeda prikupljenih sredstava. Novi sustav će omogućiti online plaćanje svih pristojbi, naknada i drugih troškova koji se plaćaju TJV, dok će tijelima i institucijama omogućiti razvoj i pružanje naprednih javnih usluga online. Sve to trebalo bi sniziti troškove provizija za državu i korisnike usluga TJV.
“Izrađujemo tehničke i druge specifikacije sustava te okvire za javnu nabavu konkretnog rješenja za budući sustav s Finom koja će biti operator sustava. Još nemamo procjenu cjelokupnog troška, no ona će biti dostupna nakon što usuglasimo sve elemente”, navode iz Ministarstva uprave.

Projekt uspostave je predviđen za sufinanciranje iz Europskog socijalnog fonda (ESF) u dijelu Uspostava sustava zajedničkih horizontalnih procesa. Osigurano je ukupno 59,2 milijuna kn od čega je nacionalno sufinanciranje 8,88 mil. kn za sve sustave ovog tipa.

Primjerice to su e-pristojba, e-pečat, m-pečat, e-potpis, m-potpis te novi informacijski sustav ProDII za potrebe koordinacije projekata državne informacijske infrastrukture.

Bez višestruke nabave

Navedenim načinom, doznajemo, anulira se višestruko nabavljanje istih aplikativnih rješenja u raznim procesima. Održivost sustava e-Pristojbi, pak, bit će osigurana daljnjim kasnijim financiranjem sustava iz dijela same pristojbe, a računica pokazuje sljedeće: danas se u državni proračun za 100 kn plaćene pristojbe u konačnici uplati 92 kn, 8 kn su troškovi maloprodaje, distribucije i tiska biljega.
Zasad je ideja da bi se trošak za transakciju platio iz uštede na maloprodaji i distribuciji koji bi se u slučaju e-Pristojbi barem prepolovio, kažu u Ministarstvu uprave, pa bi drugim riječima građani i tvrtke dalje plaćali istu visinu pristojbe, a sve naknade za transakciju bi bile uračunate u trošak pristojbe.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe