Imaju kapacitete i kupce, u kratkom roku proizvodnju, izvoz i zaposlenost mogu udvostručiti u odnosu na današnje brojke. Da to ostvare samo trebaju više sirovine, a do nje ne mogu doći jer, na licitacijama ih 'potuku' veliki igrači i goleme količine trupaca završe u izvozu. Tvrde to predstavnici drvne industrije koji su međusobne prijepore konačno stavili na stranu i zajedno krenuli u akciju.

Na Udruženju drvno-prerađivačke industrije pri HGK  jednoglasno je usvojena Deklaracija o zabrani izvoza trupaca kojom zahtijevaju od mjerodavnih neka "poduzmu sve radnje kako bi se izvoz trupaca onemogućio". Potom je i Grupacija primarne prerade usvojila apel kojim od Hrvatskih šuma traži novi model raspodjele sirovine sukladan strateškim interesima gospodarstva. Nezadovoljstvo u redovima drvne industrije tinja godinama, sada su složno uprli snage te oba dokumenta šalju Vladi i na sva resorna ministarstva: poljoprivrede, gospodarstva, obrta i poduzetništva te rada i mirovinskog sustava. Ne dobiju li sirovinu lokoti će vrlo brzo osvanuti na brojnim tvrtkama. Dogodi li se taj crni scenarij u ruralnim područjima gdje su jedini poslodavci više neće biti zaposlenih. Jedine sirovine koje Hrvatska ima u obilju i vrhunske kakvoće upravo je drvo. Gdje završava to blago, u domaćoj preradi ili u izvozu?

Odgovor, koliko godišnje izvezemo neobrađenih trupaca, potražili smo na više adresa. Inozemnim kupcima, kažu u Hrvatskim šumama, prodaju samo one sortimente za koje lokalna drvna industrija nema interesa. U 2014. kroz taj model, tvrde, prodali su 24.950 m3 što je tek jedan posto od ukupno prodane drvne sirovine. U Carinskoj upravi koja posljednja ima nadzor nad izvozom  ističu da "oni nisu adresa za dati odgovor budući da je Državni zavod za statistiku nositelj službene statistike robne razmjene s inozemstvom i samo on može koristiti se tim informacijama u bilo kojem obliku." I doista statističari nam  javljaju da je u 2014. u izvozu prodano 105.811 tona drvne sirovine za 126 milijuna kuna. Najviše hrastovih trupaca, gotovo 51 tisuću tona za 93 milijuna kuna. Međutim, u Udruženju drvno-prerađivačke industrije i Grupaciji primarne prerade imaju potpuno oprečne podatke.

Predsjednik Udruženja Zdravko Jelčić iznosi da je u 2014. izvezeno čak 347 tisuća tona trupaca u vrijednosti 50 milijuna dolara. Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran kaže da izvoz trupaca bilježi porast posljednjih godina, dok je u prošlom desetljeću bio na razini 4-5%. "Današnje statistike nisu transparentne i jasne pa i nama koji smo u sektoru nije razvidno što je uključeno u izvozne podatke," kaže Kavran. Navodi i zanimljiv podatak, kineske statistike su zabilježile tri puta veći uvoz trupaca iz Hrvatske od naše statistike, što govori o tome da se lažno deklarira te da se trupci prevoze u kontejnerima pod drugim nazivima. Najviše nezakonitih radnji, smatra, odnosi se na privatne šume.

"Država je propustila pravilnicima zaštititi tu sirovinu, umjesto da je usmjeri prema lokalnoj drvnoj industriji dopušta prekupcima izvoz najboljih trupaca. Industrija smatra da se tehničko drvo za pilane u obliku trupaca ne smije izvoziti, posebice ne naše zlato, trupci hrasta lužnjaka," opominje Kavran. Podsjeća i na povijesnu grešku administracije. "Liberalna pravila EU o slobodnom protoku roba, time i nesmetano trgovanje trupcima, nismo do ulaska u EU zaštitili zakonom o preradi drva, a mogli smo, imali smo suglasnost EU za donošenje takvog nacionalnog zakona." Cjelokupni režim izvoza trupaca bio je svojedobno reguliran pravilnicima za koje je bilo nadležno Ministarstvo gospodarstva.
 

Baziralo se na uredbama Vlade, no kroz godine olabavio je nadzor izvoza te je na kraju ukinuta obveza nadzora cijena i izvoza trupaca, uvjerava nas jedan sugovornik iz drvne branše uz jamstvo anonimnosti. Soji li ova tvrdnja i u kakvom je statusu danas izvoz trupaca i tko je najveći izvoznik, pitali smo i Ministarstvo gospodarstva. Ostali smo uskraćeni za konkretan odgovor. Dobili smo opširno obrazloženje što je model javnih nadmetanja koji "omogućuje kvalitetan i učinkovit nadzor nad prometom drvne sirovine, dobivanje podataka o vrsti, količini i kakvoći drvnih sortimenata koji se prodaju putem nadmetanja, a koji će se koristiti u svrhu praćenja i analize prometa drvnom sirovinom." Odgovor Ministarstva gospodarstva ne daje optimizam predsjedniku Udruge malih pilanara Primorsko-goranske županije Željku Čebuharu.

U Gorskom kotaru je 36 pilana, zapošljavaju 90 posto radno sposobnog stanovništva. Unatrag dvije godine Hrvatske šume su im, ističe, isporuku sirovine smanjile 40 posto. On svoju proizvodnju, kaže, 90 posto plasira u izvoz, no do potrebne sirovine ne može jer, na licitacijama špekulanti pumpaju cijene. Ne promijeni li se sadašnji model, najavljuje, pilanari će biti prisiljeni zaustaviti proizvodnju. I Milan Tomaić, predsjednik Udruge pilanara Like  traži ukidanje  licitacije gdje se cijene dižu i više od 60 posto.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

"Drva industrija u Lici zapošljava 400 radnika što je 50 posto svih zaposlenih u proizvodnji. S dovoljnom količinom sirovine već sutra bismo mogli zaposliti još 400 radnika", kaže Tomaić. Viktor Horvatinović, predsjednik Udruge pilanara Slavonije proziva Hrvatske šume da licitacijom generiraju svoju dobit, a istodobno nanose štetu drvnoj industriji. "Jedan kubik trupca u izvozu Šumama donosi prihod od 10, s našom ugrađenom dodanom vrijednosti prihod raste na 50 do 150," ilustrira Horvatinović i pita premijera i ministre "treba li drvna industrija izgubiti 150 kuna da bi Šume zaradile 10 kuna?"  Godišnja sječa Hrvatskih šuma iznosi oko 2,2 milijuna kubika od kojih čak 30 posto, tvrde poduzetnici drvari, Šume prodaju na licitaciji. "Trupci ne smiju završavati u rukama špekulanata i biti jeftino prodani u izvozu. Moraju ostati u Hrvatskoj i kroz dodanu vrijednost i finalizaciju povećati broj novih radnih mjesta," ističe i Jelčić.

Podsjeća  da je u 2013. rast izvoza drvne industrije bio 21 posto, u 2014. prema prethodnoj godini 18 posto. U 2014. izvoz je donio rekordnih 1,28 milijardi USD pa je drvni sektor sa 707 milijuna dolara neto deviznog efekta prvi po rezultatu i daleko ispred svih ostalih izvoznika. Vlada Austrije, ilustrira, svojim drvarima kroz tzv. soft potpore daje 15 posto. Rumunija je da bi zaštitila male lokalne poduzetnike nakon ulaska stranog kapitala zakonom zabranila da netko može kupiti 30 posto pojedinog sortimenta. Poduzetnici iz drvnog sektora uz ukidanje licitacija i zabranu izvoza trupaca traže i povećanje godišnjeg etata za minimalno 600.000 kubičnih metara drvne mase jer to prirodni prirast dopušta.