Gen energija ovih je dana predstavila procjenu troškova izgradnje nove nuklearne elektrane Krško (NEK 2) koja ne uključuje troškove financiranja. Vrijednost investicije procijenjena je na 9314 eura po kilovatu.

Kako je objasnio izvršni direktor za financije Gen energije Kruno Abramovič, procjena je izrađena na temelju javno dostupnih podataka međunarodnih organizacija, dosadašnjih iskustava s NEK-om te neobvezujućih ponuda potencijalnih dobavljača NEK-a 2. Preciznija financijska konstrukcija bit će poznata prije konačne odluke investitora, koja se očekuje 2028. godine.

Gen energija tako trenutačno predviđa da bi troškovi izgradnje drugog bloka s elektranom od 1000 megavata bili 9,3 milijarde eura, a troškovi izgradnje elektrane snage 1650 megavata 15,4 milijarde. Pritom su istaknuli da su pri izradi procjene bili “konzervativni” te su u izračun uključili najviše moguće stavke, a ne najniže.

Drugi blok NE Krško

Nuklearna energija više nije ‘neželjeno dijete’, ali treba jasno reći jednu stvar

Na nuklearni pogon

‘Krško 2’ sve izvjesniji, otvaraju se i novi izvori financiranja

U cijenu izgradnje u stalnim cijenama nisu uključeni troškovi financiranja, koji u konačnici predstavljaju značajan dio cijene i, ističu u Gen energiji, uvelike ovise o izvorima financiranja.

“Financijska konstrukcija i izvori financiranja bit će poznati i utvrđeni prije konačne odluke investitora, koja se očekuje 2028. godine. Tvrtka Gen energija sama nije u mogućnosti osigurati sva financijska sredstva za NEK 2, pa je uloga države u provedbi tako važnog strateškog projekta ključna. Što je veći doprinos države, to su niži troškovi financiranja”, ističu u Gen energiji.

Hoće li RH sudjelovati?
Cijena električne energije iz NEK-a 2 također će jako ovisiti o troškovima financiranja. Prema podacima Gen Energije, raspon cijena koštanja bit će između 42 i 47 eura po megavat satu, odnosno u prosjeku 44,5 eura po megavat satu. No, tome treba dodati i troškove financiranja.

U slučaju uravnoteženog prosječnog troška kapitala od 2%, procjenjuju prosječnu cijenu električne energije iz elektrane za povrat investicije na 66 eura po megavat satu. Pri 3% troška kapitala, ta je cijena 81 euro, na 4% je 99 eura, a 6% znači cijenu od 144 eura po megavat satu.

Trošak financiranja uvelike će utjecati na cijenu pa je vrlo važno kakva će biti uloga države, hoće li preuzeti jamstvo i osigurati jeftino financiranje, istaknuo je generalni direktor Gen energije Dejan Paravan. U Gen Energiji predviđaju da bi se 20 do 30 posto investicije financiralo vlastitim sredstvima i sredstvima (domaćih i eventualno stranih) partnera, a 70-80% zaduživanjem.

Platforma Stories

Što se krije iza pojma „premium gost“ – i kako Hrvatska postaje destinacija za posebne doživljaje?

Inovativni projekt

Inovacija iz Hrvatske među top 3 u Europi!

Na inicijativu Ministarstva zaštite okoliša, klime i energetike, Gen energija će provesti i međunarodnu provjeru ulaznih podataka ekonomičnosti projekta. Rezultati bi trebali biti poznati u rujnu, odnosno prije planiranog referenduma o NEK 2.

Predstavili su i studiju priključenja NEK 2 na elektroenergetski sustav koju je izradio Institut za elektroenergetiku Milan Vidmar. Studija sugerira da je sa stajališta utjecaja na elektroenergetsku mrežu optimalna veličina bloka do 1300 megavata neto električne snage, a odabir veće jedinice, primjerice bloka od 1650 megavata, već bi zahtijevao veća ulaganja.

Poznato je da Hrvatska iz Krškog pokriva 15 do 20 posto svojih energetskih potreba, no nije poznato hoće li Hrvatska sudjelovati kao suinvestitor nove nuklearke. Premijer Andrej Plenković na nedavnom summitu o nuklearnoj energiji u Bruxellesu rekao da je Hrvatska tijekom godina uložila više od 350 milijuna eura u jačanje sigurnosti NE Krško (koja će ostati operativna do 2043.), a što se tiče nuklearne energije u budućnosti, iza 2050. godine, zainteresirana je za razvoj malih modularnih reaktora.

Prije dvije godine na susretu s tadašnjim slovenskim premijerom Janšom, Plenković je u kontekstu drugog bloka nuklearke izjavio da će Hrvatska “ako Slovenija krene tim putem, pratiti 50-50”.

“Nuklearna elektrana Krško predstavlja 15% električne energije koju ima Hrvatska elektroprivreda, to je za nas važno”, rekao je Plenković na spomenutom sastanku s Janšom u ožujku 2022, a i neke recentne izjave potvrđuju hrvatski interes. Na energetskoj konferenciji Poslovnog dnevnika Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a, kazao je da sa slovenskim kolegama počinju razgovarati o temi suradnje na ovom projektu.

Referendum u Sloveniji
Ta vijest dobro je dočekana i u Sloveniji, a tamošnji su mediji kontaktirali predstavnike slovenske tvrtke Gen Energija, koja je suvlasnik i zasad jedini investitor u drugi blok nuklearne elektrane Krško. Razgovori su, kako je RTV Sloveniji nedavno poručeno iz Gen energije, bili informativnog karaktera, jer odabir potencijalnog suinvestitora nije isključivo u nadležnosti Gen energije. Drugim riječima, konkretni pregovori na tu temu vodit će se na razini dviju država.

Analitičari upozoravaju da bi Sloveniji itekako odgovarala gradnja novog bloka jer joj Krško sada daje oko 35 posto električne energije te joj nije svejedno hoće li ostati bez tolikog izvora energije kad 2043. ta nuklearka prestaje s radom. No, u Sloveniji će se prije svega ujesen provesti i referendumsko izjašnjavanje o projektu nove nuklearke, a čije je održavanje u drugoj polovici studenoga 2023. zatražila većina zastupnika u slovenskom parlamentu.