Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju domaćim tvrtkama otvara se cijeli niz novih tržišta, moglo se čuti na radionicama za izvoznike u sklopu 9. konvencije hrvatskih izvoznika održane u utorak u Zagrebu. Kako je istaknuto na radionici pod nazivom Trgovinska politika EU i poslovanje na unutarnjem tržištu EU, mehanizmi zajedničke trgovinske politike mogu biti od velike pomoći hrvatskim tvrtkama u postizanju konkurentnosti.

Mjere zajedničke europske trgovinske politike pojasnila je Tatjana Vinković, v. d. voditeljice odjela za pristup tržištu Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP). Prva važna mjera su tarifne suspenzije i kvote na temelju kojih se iz država izvan EU uvoze sirovine i poluproizvodi za ugradnju u proizvode koji se proizvode na području Unije. Kako je naglasila Vinković, cilj te mjere je omogućavanje konkurentnosti europskim tvrtkama-uvoznicima, a funkcionira tako da se svake godine zaprimaju zahtjevi kompanija. Hrvatske tvrtke zahtjeve mogu uručiti putem Hrvatske udruge poslodavaca ili Hrvatske gospodarske komore, a do ožujka MVEP je zaprimilo 43 zahtjeva za kvotu i 150 zahtjeva za suspenziju. „Za kutinsku Petrokemiju uspjeli smo osigurati kvotu za uvoz sirovine za proizvodnju izvan EU“, kazala je Vinković.

Sljedeći mehanizam su opće carinske povlastice koje omogućuju da se iz 90 država u svijetu uvoze sirovine ili gotovi proizvodi. Vinković je dodala kako je u prvim mjesecima nakon hrvatskog ulaska u članstvo EU bilo problema s nekim državama jer one uopće nisu znale da je Hrvatska nova članica EU. Tu su i autonomni tarifni preferencijali, a karakteristika te uredbe jest nastavak sporazuma o slobodnom uvozu dijela ukrajinskih proizvoda u Europu.

O tome što je MVEP do sada učinila kako bi izašla ususret domaćim izvoznicima i pružila im podršku govorila je Ana Šimundža, voditeljica ureda zamjenika ministrice vanjskih i europskih poslova. Kako je naglasila u okviru radionice Gospodarska diplomacija – veza s izvoznicima, nekoliko je područja djelovanja gospodarske diplomacije. „To je pomoć u realizaciji izvoznih poslova, pronalaženje poslova, umrežavanje i informiranje“, istaknula je Šimundža. Navela je i reakciju Ministarstva na najnovije događaje u Ukrajini otkrivši da su vrlo brzo po izbijanju krize u Ministarstvo na sastanak pozvani predstavnici tvrtki koje posluju na ukrajinskom i ruskom tržištu. Prezentirani su im najnoviji podaci kojima raspolažemo i detaljno su upoznati s procjenama situacije, izjavila je Šimundža. Prema iskustvima MVEP-a, domaći izvoznici najviše traže pomoć prilikom potrage za lokalnim partnerom, najčešće distributerom, a zatim je tu informiranje o regulativi u pojedinoj državi. Pomoć je potrebna i prilikom odlaska na sajmove i posjeta službenim institucijama, dodala je Šimundža.

A one koji se uspiju probiti na vanjska tržišta trebali bi zanimati podaci o platežnoj disciplini. Kako je pokazao Veljko Drakulić, direktor tvrtke Bonline, urednost i kultura plaćanja jako se razlikuju od zemlje do zemlje. Na europskoj razini tijekom prošle godine na vrijeme je (u roku mjesec dana) plaćeno 38 posto računa, a kašnjenje do 30 dana primijećeno je u 51,2 posto slučajeva. Najažurnije plaćaju danske tvrtke, a najlošija situacija je kod portugalskih tvrtki koje na vrijeme plaćaju u tek 16,5 posto slučajeva. Što se tiče najvažnijih hrvatskih izvoznih tržišta, u Njemačkoj 75,3 posto tvrtki plaća na vrijeme, a u Italiji njih 39 posto, naglasio je Drakulić.

Veliku pomoć u praćenju izvoznih poslova, posebno onih velikih, može pružiti i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), moglo se čuti na radionici Kako do izvrsnosti u poslovanju. HBOR će posebno ojačati svoju sposobnost praćenja velikih poslova nakon najavljene dokapitalizacije od milijardu kuna. Inače, do kraja prošle godine HBOR je podržao 13.500 izvoznih poslova.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života