– Kad smo mi otvarali UGP kafe, jedno dvadesetak dana nam se nije javio doslovno nitko. Nitko! Jedva smo našli konobara i to nije po struci i još ga treba educirati. Naravno da je onda jedno od rješenja uvoz radne snage – komentirao je Bujas za Slobodnu Dalmaciju.

Nedostatak radne snage sve je veći problem iz godine u godinu, a naročito eskalira s dolaskom turističke sezone. Taj manjak radnika lani je doveo do toga da neki hoteli nisu ni otvarali vrata u glavnoj sezoni. Ove godine u Hrvatskoj će, procjenjuje se, u turističkom sektoru nedostajati između 30 i 35 tisuća radnika.

TRAŽENI FILIPINSKI RADNICI

Procjenjuje se da u Hrvatskoj nedostaje više od 60.000 radnika, ova agencija dovodi ih iz prekooceanske države

Sektor na prekretnici

Trebaju oko 20.000 novih radnika kojih sada nema na vidiku

Uz pad broja stanovnika sve je manje i radno aktivnih, a dodatni problem je i odlazak radnika u inozemstvo. Malo je stoga reći da na tržištu radne snage vlada poprilična panika, a sve češće se mogu uočiti oglasi u kojima se traže radnici bez ikakvog radnog iskustva s ponudama koje uključuju smještaj i hranu plus relativno pristojnu naknadu za one koji su iz inozemstva.

Nemar prema radnicima i uvjeti rada vratili su se poslodavcima poput bumeranga. Sada iz zemalja regije, kao i onih udaljenih, poput Indije i Nepala, pristižu mahom nekvalificirani radnici, a naši, i to oni u koje smo uložili plaćajući im školovanje, otiđoše za boljom zaradom. Svi bi danas, kažu, radije zaposlili našeg čovjeka nego Nepalca, ali nema ih ni za lijek. Ili, kako je u prolazu rekao jedan Dubrovčanin novinarki Slobodne Dalmacije, ne fali nama radne snage, nego budala koje će raditi za džabe. Da, plaće su konačno počele rasti, ali rastu i cijene pa su radnici opet na istome.

– Čitav niz hotelijera je umrežen s agencijama koje se bave uvozom radne snage iz Indije, Nepala… Sada se nadaju ženama i iz Ukrajine kojima se nude poslovi poput čišćenja. Uvoz radne snage sada buja – kaže Bujas i komentira da situaciju olakšava i to što nema nikakvih limita za zapošljavanje u ugostiteljstvu i građevini.

– Sada bi trebalo napraviti ono što stalno govorimo, a to je da bi onaj višak zaposlenih u administraciji trebao biti u tri do pet godina transferiran na burzu rada. Po našoj procjeni, više od 50 posto birokracije bi moglo već sutra na tržište rada. Sad kada imate nedostatak radne snage treba raditi rezove u birokraciji, pa nećete ih slati na burzu kad nemaju gdje naći novi posao! Znam, i ja bih volio raditi za stolom, u toplome, biti na plaćenom bolovanju i imati sve beneficije uz koje mi nitko ne može dati otkaz! Ali prije svega bismo tim potezom oživjeli tržište rada. Uz sve to, naš cijeli obrazovni sustav je postavljen krivo, mi dobivamo hrpetinu pravnika i ekonomista, a nemamo tesare, kuhare, krovopokrivače… – dodaje čelnik UGP-a.

Konstataciju da je nedostatak radne snage izravna posljedica niskih plaća u pojedinim sektorima i da zato ljudi odlaze u inozemstvo Bujas ne poriče, ali kaže da je već došlo do porasta plaća i da će one neminovno rasti još i više.

Tvrdi i da bi većina poslodavaca prije zaposlila nekoga iz Hrvatske, nego nekoga iz Nepala.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

– Ali ako ti se nitko ne javi na oglas, a takvih primjera imamo pregršt i u ugostiteljstvu i u građevini, onda si prisiljen zaposliti koga god.