Iako vinski turizam u Hrvatskoj ima velik potencijal među domaćim turistima, a radi se o niši koja generira veliku dodanu vrijednost i veže razvoj ostalih segmenata gospodarstva, taj je potencijal jako slabo iskorišten.

Nemamo vinskih hotela, muzeja, zabavnih popratnih sadržaja, vinskih cesta, iako je interes potencijalnih gostiju visok, pokazalo je veliko istraživanje koje je agencija Improve napravila s konzultantskom kućom BlueRock (BRC) ovog rujna.

Odličan primjer Austrije
Istraživanje će poslužiti i za novu Strategiju razvoja vinskog turizma u Slavoniji i Baranji, koju BlueRock radi za udrugu Graševina Croatica, najveću udrugu vinara Slavonije i Baranje, potvrdio nam je Emanuel Tutek, partner u BRC.

”Vinski turizam jedan je od vodećih turističkih proizvoda u Hrvatskoj, a istodobno nijedna slavonska županija nema nijedan strateški dokument za razvoj tog proizvoda, iako je vinski biznis jedan od agregata za razvoj turizma dodane vrijedosti.

Istodobno, vinski turizam je važna poluga za razvoj samog vinarstva, time poljoprivrede, što pokazuje primjer Austrije, koja je uspješno povezala ova dva segmenta, no ne bez velikih ulaganja. Vinski turizam i vinarstvo potom potiču izvoznu komponentu”, izjavio je za Poslovni dnevnik Tutek.

Također, do sada nisu postojali kvalitativni podaci o potencijalnom tržištu, odnosno gostima koji su korisnici ili su zainteresirani za vinski turizam. Od ukupnog broja dolazaka stranih gostiju u Hrvatsku, nije poznato koliko je točno vinskih turista, odnosno onih čiji je primarni motiv dolaska vino i vinska iskustva.

Postoje tek procjene za recimo Istru, vodeću turističku regiju s 21,7 milijun noćenja u 2021. god, od čega strani gosti čine 85 posto. Istra ima i najrazvijeniji vinski turizam.

Procjena je da vinarije u Istri imaju oko 290 tisuća posjetitelja godišnje, među kojima je 30-35% domaćih, što govori da je u vinskom turizmu Istre dvostruko veći udio domaćih posjetitelja u odnosu na njihov udio u ukupnim dolascima.

Naručitelj BlueRock
BlueRock je stoga naručio istraživanje koje je ukazalo na izuzetan dodatni potencijal od segmenta domaćih gostiju. Istraživanje je provedeno online anketom, a ispitanici su regrutirani iz ImproveOnline panela.

Istraživanje je pokazalo da čak 71 posto ispitanika u posljednje dvije godine nisu bili vinski turisti. S druge strane, 74 posto ispitanika ima interes za vinskim turizmom.

”Dakle postoji značajan tržišni potencijal koji još nije iskorišten, odnosno nedostaje ponude. ona je bazična, a njezinim razvojem mogu se adresirati potentni segmenti potrošača. Posjet vinarijama najčešći je oblik vinskog turizma u Hrvatskoj, kao i obilasci vinske ceste.

Aktivnosti vinskog turizma, a posebno aktivnosti većih dodanih vrijednosti poput edukacije o vinima, vinske radionice popularne su među mlađim uzrastima (25-34 godine) i onima natprosječnih primanja. Vinske manifestacije i atrakcije pritom su bolje posjećene u kontinentalnoj Hrvatskoj”, stoji u analizi.

U anketi se također pokazalo da je 56% vinskih turista posjetilo regije kontinentalne Hrvatske, na što utječe blizina Zagreba. Tutek stoga vidi još veći potencijal kako brdovite vinske regije sjeverno od Zagreba, kao i Slavoniju koja im je trenutačno fokus.

Za razvoj vinskog turizma nužan je i razvoj turističkog lanca vrijednosti, što znači da treba povećati dostupnost, osigurati svu potrebnu infrastrukturu, od smještaja, restorana, muzeja i interpretacijskih centara do razvoja kompanija za destinacijski menadžment. Tutek napominje da to nije posao vinara, iako se najčešće na to svodi, što pokazuje primjer Plešivice kraj Zagreba.