Hrvatska narodna banka u utorak se oglasila deviznom intervencijom na kojoj je od banaka otkupila čak 271,3 milijuna eura, i to po prosječnom tečaju 7,28 kuna za euro. Ta odluka HNB-a nije baš bila očekivana jer deviznoj aukciji nisu prethodili nagli pomaci ili pritisci na tečaj. Usto, kunska likvidnost sustava je više nego solidna (dnevni viškovi na računima ovih dana se kreću oko dvije milijarde kuna) i mimo dvije milijarde kuna koje će se sliti u banke slijedom jučerašnje intervencije.

“Naša današnja odluka motivirana je isključivo time što se ovih dana očekuje povećan priljev deviza”, rekao nam je jučer guverner Željko Rohatinski. U središnjoj banci, naime, računaju s priljevom i konverzijom oko 200 milijuna eura kredita Ine te te 100 milijuna eura Hrvatskih autocesta. Uvijek kad se pojavi veća ponuda deviza, to utječe na spuštanje tečaja, a u ovom trenutku daljnja aprecijacija kune prema euru očito se ne smatra poželjnim smjerom pa su se u središnjoj banci odlučili na ‘preventivni’ otkup deviza na tržištu. S aspekta deviznih pozicija banaka zanimljivo je primijetiti i da se usporedo s HNB-ovom intervencijom odvijala i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Državi, naime, sutra na naplatu stiže čak 300 milijuna eura (2,2 milijarde kuna) trezoraca s valutnom klauzulom izdanih u lanjskom prosincu, a jučer su investitori upisali 114,5 milijuna eura (884 milijuna kuna) novih eurskih zapisa. Usto, na trećoj ovomjesečnoj aukciji upisano je i 1,85 milijardi kuna ‘čistih’ kunskih zapisa, čime je u obje valute prikupljeno oko pola milijarde kuna više od ovotjednih dospijeća i znatno više nego što je tim ministra Šukera najavio u pozivu investitorima (plan je bio 50 milijuna eura i 1,4 milijarde kuna). Sve u svemu, očito je da država nema problema s refinanciranjem kratkoročnog duga iako su u ovom mjesecu obveze po dospijeću trezoraca bile rekordnih 5,8 milijardi kuna.

Već u tri ovomjesečne aukcije za pola milijarde kuna je premašen iznos potreban za refinanciranje. Osim visoke likvidnosti u sustavu, dobrom odazivu kupaca državnog kratkoročnog duga pridonose i prinosi koji kod zapisa vezanih uz euro u posljednje vrijeme privlače i strane investitore. Oko pet posto prinosa na euro za državni dug zemlje koja je blizu EU danas im je zasigurno atraktivno, a u računicama se igra i na tečajna očekivanja za kunu. Tko su bili najveći kupci ovog utorka upisanih 114 milijuna eura zapisa tek će se vidjeti, no u posljednjim aukcijama eurske su trezorce većinom kupili – stranci. Naime, u posljednje tri izdano ih je u iznosu 108 milijuna eura, a u čak 70 posto ili oko 76 milijuna eura kao kupac je detektirana Ersteova banka iz Slovačke. Kako za te kupnje eure prvo treba konvertirati u kune, među deviznim analitičarima su se i aukcije trezorskih zapisa u posljednje vrijeme isticale kao značajan tečajni faktor. To je, kažu, pridonijelo povećanoj ponudi deviza (uz Agrokorovu konverziju oko 150 milijuna eura te još neke korporativne inokredite) i padu tečaja sa 7,32 kune za euro, gdje se kretao još potkraj sutdenoga, na 7,26, gdje se kretao veći dio prošlog tjedna. Euro je uoči jučerašnje devizne intervencije bio na 7,28, ali nakon nje, prema kraju godine većina analitičara vjeruje da tečaj ide prema 7,35 kuna, što je većini ključnih igrača na deviznom tržištu prihvatljivije. Kako bilo, dva tjedan prije kraja 2009. dalekom se prošlošću čine predviđanja od prije samo 5-6 mjeseci mjeseci, da bi tečaj na kraju godine mogao biti 7,50, a prema nekima i 7,70.