U vremenima u kojima su oči bile uprte u spašavanje najvećeg hrvatskog poduzetnika koncerna Agrokor, kad se napeto pratilo i diskutiralo s kojim od raspoloživih solucija će izvanredna uprava stati pred vjerovnike, hoće li Todorićev koncern ostati jedinstven ili će ga se što brže “razmontirati” i prodavati, te koliko će se “rak” koji je zahvatio Agrokor proširiti na ostale, teško se nekom drugom problemu u gospodarstvu moglo ostaviti prostora kao top-problemu.

No, nedostatak radnika, pokazuje se sada, eksplodirao je u prošloj godini i nastavlja za najveći broj poduzetnika predstavljati glavnu kočnicu rasta. Isprva se taj problem smatralo boljkom sjeverozapada Hrvatske, gdje su uglavnom stacionirane proizvođačke tvrtke s nižim prihodima, a koji su prvi i glasno progovorili o tom problemu, kao i tvrtkama u građevini i velikih brodogradilišta kojima su najvažniji kadrovi otišli za većim plaćama u Italiju i druge zemlje u kojim su plaće za iste poslove višestruko veće.

Pokazalo se da je stvar s manjkom radnika puno ozbiljnija, da dovoljan broj radnika ne uspijevaju naći ni u sektoru prometa, prerađivačke industrije, proizvodnji strojeva, drvnoj industriji, u turizmu i ugostiteljstvu, u prometu, zdravstvu, pa ni u trgovini. Zapravo je gotovo nemoguće nabrojiti sektor u kojemu se ne suočavaju s onime što je prije deset, petnaest godina bilo u Hrvatskoj bilo potpuno nezamislivo, da je potražnja za radnicima veća od raspoložive ponude.

Efekti ove krizne situacije ovisit će o tome što će i kako brzo poduzimati država kako bi olakšala zapošljavanje, a zbrajat će se i pratiti u rezultatima poslovanja u ovoj i narednim godinama. Već sada se, pak, mogu razaznati prvi učinci koje je ostavio slučaj Agrokor u kompanijskim odnosima i poslovnim rezultatima onih koji su se najviše oslanjale na suradnju s Agrokorom, no o tome malo kasnije.

Dvostruko jača
Lanjskim rezultatom i prihodima od 18,3 milijarde kuna prvakinja Ina dvostruko je jača od drugorangiranog poduzeća, bilo da se kao takvog gleda HEP ili pak izostavljeni Konzum, čiji je prihod bio 9,1 milijardi kuna. Inin rezultat, pak, još zaostaje za nekim boljim godinama, primjerice 2011. u kojoj su kompanijski prihodi prelazili 24 milijarde kuna., a osim što će i u nadalje biti zavisna o kretanjima na svjetskom tržištu, njezin smjer diktirat će i pregovori između glavnih dioničara mađarskog Mola i Vlade.

U svjetlu toga valja promatrati i novost na čelu kompanije, čijeg je dugogodišnjeg prvog čovjeka Zoltána Áldotta odnedavno zamijenio Sandor Fasimon, koji je već prije svog dolaska u Zagreb poručio kako nema namjeru odgađati ono što je mađarski Mol godinama nastojao izboriti, a to je gašenje rafinerije u Sisku. Zvijezda u lanjskim kompanijskim rezultatima definitivno je Prvo plinarsko društvo, najveći uvoznik plina u Hrvatsku, koji je više nego udvostručio prihode.

Vjetar u leđa bio je ugovor s ruskim Gazpromom, s kojim je od početka 2017. najprije bio na snazi kratkoročni aranžman o isporuci plina, a u rujnu je dogovorena desetgodišnja suradnja, pa se da izvesti zaključak da će PPD ostati na zauzetoj visokoj poziciji. Dodatan iskorak za vukovarsku tvrtku je i trgovanje na europskim plinskim burzama, a na ruku su naravno išle i osjetno veće cijene plina.

‘Gorivo za biznis’
Na krilima rasta cijena na svjetskom tržištu rasli su i prihodi drugih iz sektora trgovine naftom i plinom – prvenstveno Petrolu i Croduxu Derivati dva, koji su na listi deset prihodovno najvećih kompanija u prošloj godini.  Standardno među deset najvećih su Hrvatski telekom i Pliva. HT je lani nastavio rasti, nakon što je prethodnih godina, od 2010. smanjivao prihode, a postigao je rast i uvjetima gubitka prihoda od roaminga usluga čije plaćanje je na području EU polovicom prošle godine ukinuto. HT-ov udjel na tržištu telekomunikacijskih operatera još je uvjerljivo najveći, prihodovno je duplo veći od glavnog rivala Vipneta, koji je lani imao snažan porast prihoda. Na listi najvećih kompanija vidljivi su tragovi koje je ostavila Agrokorova krize, koja je zaoštrila prije svega konkurenciju Konzumu, pa su svi najveći trgovački lanci – Lidl, Plodine, Spar, Kaufland i Tommy, redom bilježili snažan rast, a posebno Lidl, te Spar čijem je odskoku na ljestvici i preskoku Kauflanda zasluga i pripajanja Bille.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kad je riječ o gospodarstvenicima koji su najviše poslovali s Ivicom Todorićem, Granolio i Sokol Marić prvi su javno obznanili da im je njegova kriza slomila poslovanje. Vlasnik Sokol Marića Zdravko Marić pokrenuo je predstečajni postupak navodeći kao jedan od razloga upravo neizvjesnu likvidnost društva kao posljedicu slučaja Agrokor i naplate visokih potraživanja, koja su lani gotovo dosezale dvije trećine ukupnih prihoda Sokol Marića. Ta je zaštitarska tvrtka lani ostala i bez nekih poslova, pa su ukupni prihodi smanjeni za 28 posto, ali su za otprilike toliko srezani rashodi, pa je na kraju godine iskazana dobit od 16 milijuna kuna. Granolio, koji je već bio u predstečajnom postupku, lani je ostao za trećinu manjim ukupnim prihodima, a gubitak je dosegnuo polovicu prihoda, uz gotovo toliko visok negativan EBITDA.

Frank je, pak, lani uz pad prihoda na 784 milijuna kuna iskazao gubitak od 302 milijuna kuna. Ipak, u bilancama većine onih gospodarstvenika kojih se problem Agrokora dotiče u prošloj godini nije izazvao dramatičan potres. Inače, sektorski promatrano, pozicije najvećih kompanija u proizvodnji hrane ostale su nepromijenjene – vodeća je Vindija, a slijede Podravka, Dukat, te Koka i Mesna industrija Braća Pivac. U proizvodnji strojeva i uređaja najveći su Harburg-Freudenberger Belišće, General Electric Hrvatska iz Karlovca, Same Deutz-Fahr Žetelice iz Županje i Kostwein proizvodnja strojeva iz Varaždina, a svi redom bilježe veće prihode. Rasli su i najveći proizvođači namještaja LPT i Prima namještaj, ne staje ni već godinama prisutan trend ekspanzije poslovanja s otpadom i reciklažom, u čemu su svi najveći – Ce-za-r, Ciak, osječka Drava Internacional, DS Unija papir Hrvatska i Metiss iz Bakra, lani imali značajan prihodovni rast.

U sektoru energetike osim HEP-ovih tvrtki i PPD-a gotovo sve su tvrtke imale snažan prihodovni rast, posebice GEN-I, RWE i Proenergy, a slično je i u sektoru nafte i plina gdje je uz spominjane visok rast imao i Crodux plin, Tifon, a pad je od većih “igrača” zabilježio tek Lukoil. Apsolutno svi hotelijeri na Bisnodeovoj listi bilježe porast prihoda, a s turističkim rastom došao je i rast prihoda u prometu, ili točnije uglavnom je rastao. Hrvatske autoceste, te zračne luke Split i Dubrovnik imale su očekivano najveći porast putnika, pa slijedom toga i prihoda, no Bina-Istra tek je neznatno više uprihodila, 0,7 posto, dok je Autocesta Rijeka-Zagreb podbacila za gotovo trećinu u odnosu na prethodnu godinu, a manje prihoda imao je i HŽ Putnički prijevoz. Zanimljiv je i podatak za Međunarodnu zračnu luku Zagreb, čiji su prihodi podbacili za 60 posto, pali su s 1,7 milijardi na 470 milijuna kuna.

No, iz MZLZ-a su pojasnili kako se radi se o računovodstvenim razlozima jer je primjenjivan standard kojim je trošak gradnje novog putničkog terminala proteklih godina bio knjižen kao prihod tijekom trajanja poslova. Terminal je dovršen u proljeće prošle godine, što se posljedično odrazilo i na konačan godišnji rezultat. Bez toga, iz MZLZ-a kažu kako su im prihodi od poslovanja prošle su godine porasli u odnosu na 2016. za 8 posto. Inače, prihode veće od milijardu kuna ostvarilo je ukupno 65 tvrtki bez uključenih velikih Agrokorovih tvrtki. Taj broj veći je nego prethodnih godina – u 2016. bilo ih je 63, a godinu ranije 59. Iako privatni sektor snažno grabi naprijed, među najjačim poduzeća su naravno i državne tvrtke, koje čine važnu infrastrukturu.

Uz HEP i njegove tvrtke HEP-Operator distribucijskog sektora, HEP-Proizvodnja, HEP Elektra, HOPS, tu su i Hrvatske šume, Hrvatske autoceste, Croatia airlines, Hrvatske pošte, HRT, HŽ Infrastruktura, svi s prihodima većima od milijardu kuna. Na listi 505 među vodećih 200 s prihodima ispod milijardu kuna iz državnog portfelj još su i Jadrolinija, HŽ Putnički prijevoz, Fina, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Auto-cesta Rijeka-Zagreb, Janaf, HEP-Toplinarstvo, Plinacro, HŽ Cargo, Hrvatska lutrija, te HEP-Opskrba. Od gradskih tvrtki uvjerljivo je najveći Zagrebački holding, a slijede Gradska plinara Zagreb i Vodoopskrba i odvodnja. Iz državnog portfelja je i veliki gubitaš Petrokemija, koja bi, realizira li se konačno više-manje dogovorena privatizacija u kojoj bi sudjelovali uplatom novca u kapital tvrtke Ina i PPD, te s nešto manjim udjelom Janafa i mirovinskih fondova, ove godine trebala prijeći većim dijelom u privatno vlasništvo.

Zgodno je primijetiti i da se na samom kraju Bisnodeove liste nalaze Hrvatske ceste, koje je prihodima lani pretekao splitski nogometni klub Hajduk. Lanjski su mu prihodi premašili 173 milijuna kuna, od čega 105 milijuna kuna kroz izvozne poslove. Dobit Hajduka iznosila je 31 milijun kuna, a klub je zapošljavao prema podacima Poslovna.hr 63 osobe. Klub je inače u većinskom vlasništvu Grada Splita. Hrvatskim cestama su, pak, prihodi nastavili padati, pa su za 58 tisuća bili manji od Hajdukovih.

Mršavije prognoze za investicije
Za iduću godinu vjerojatno ćemo opet na rang-ljestvici najvećih kompanija imati one iz portfelja Agrokora, a ako je suditi prema najnovijem, polugodišnjem istraživanju “Poslovna očekivanja”, koju provodi Hrvatska gospodarska komora na reprezentativnom uzorku, poduzetnici ne očekuju značajne promjene u poslovanju. Da će ostvariti iste prihode procjenjuje oko 46 posto poduzetnika, a povećanje očekuje 36 posto, dok je u manje prihode sigurno 18 posto poduzetnika.

U uvjetima kada se za Hrvatsku procjenjuje da će usporiti rast gospodarstva u ovoj godini, nije ohrabrujuće čuti ni to da se samo 22 posto gospodarstvenika izjasnilo kako očekuje rast investicija.  Upravo su analitičari HGK izračunali koliki poticaj investicije mogu kao kategorija potražnje dati rastu BDP-a. Fokus je bio na najvećem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj, gotovo 4 milijarde kuna vrijednoj gradnji Pelješkog mosta.

Okvirni izračun HGK-ovih ekonomista kaže kako milijarda kuna investicija u jednoj godini trenutno povećava stopu rasta za približno 0,3 postotna boda. No, za pokrenuti više investicija opet se vraćamo na početak i na pitanje kako najprije do radnika. Jer to će se pitanje sigurno ponavljati i kada se budu pisala izvješća za ovu poslovnu godinu.