U Ministarstvu financija računaju da bi ovaj tjedan državnom proračunu napokon trebala “sjesti” uplata 700 milijuna eura prve tranše potpore Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) za koji je kroz EU-ov Plan Hrvatskoj do 2026. na raspolaganju ukupno čak 6,3 milijarde eura (ili 11,2 posto BDP-a).

Europska komisija je prije nešto više od mjesec dana pozitivno ocijenila hrvatski zahtjev za isplatu tog prvog obroka, upućen sredinom ožujka i potkrijepljen izvješćem o ispunjenju ukupno 34 indikatora predviđena NPOO-om za koje je rok provedbe bio kraj prošle godine.

Za dovršenje procjene i konačnu uplatu pravila EU predviđaju da pozitivnu ocjenu EK potvrde i Gospodarski i financijski odbor, zbog čega je plaćanje prvog obroka već u svibnju najavljeno za drugu polovicu ovog mjeseca.

No, dok se čeka uplata tih 700 milijuna eura (oko 5,3 milijarde kuna), za nešto više od dva tjedna slijedi i druga kontrolna točka, za novih 700 milijuna eura. Za isplatu punog iznosa druge rate financijskih sredstava u okviru NPOO-a predviđeno je ukupno 25 indikatora, tj. ključnih etapa (milestones) i ciljnih vrijednosti (targets) s rokom izvršenja 30. lipnja.

“Svih tih 25 indikatora bit će ispunjeni do kraja lipnja, a nakon toga slijedi sređivanje dokumentacije za slanje zahtjeva za drugu tranšu”, kaže ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić.

U okviru koordinacije tijeka provedbe NPOO-a, iz Vlade su ovih dana poručili da će se ove godine pokrenuti više od 70 posto investicija iz Plana, za koji su prva sredstva, na ime predfinanciranja, Hrvatskoj isplaćena već u rujnu prošle godine Hrvatskoj, i to 818 milijuna eura predujma.

Hrvatska je, pak, među prvim državama EU isporučila i zahtjev za plaćanje prve tranše (prije nje je to učinilo pet članica), a ta će se sredstva usmjeriti na financiranje investicija.

Prema podacima Vlade, do kraja svibnja završeno je preko milijardu kuna vrijednosti investicija (ili oko 2 posto NPOO-a), a u tijeku su ulagački projekti vrijedni više od 5,5 milijardi kuna, što predstavlja 12 posto Plana oporavka.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Resor ministra financija Zdravko Marića morao je ispuniti dva indikatora od kojih je jedan realiziran/SLAVKO MIDŽOR/PIXSELL

Do kraja ove godine, kažu, planira se pokrenuti još 27,5 milijardi kuna investicija (57% NPOO-a), čime bi već u prvoj godini provedbe Plana oporavka bilo pokrenuto investicija ukupne vrijednosti preko 34 milijarde kuna, što znači više od 70 posto ukupno predviđene alokacije bespovratnih sredstava za Hrvatsku.

Inače, za sredstva iz NPOO-a predviđeno je u ovoj godini ukupno 257 investicijskih natječaja. Ministarstvo financija ima ukupno 2 pokazatelja u svojoj nadležnosti s rokom provedbe do kraja drugog kvartala 2022.

Jedan je već ispunjen, a drugi je u završnoj fazi. U ožujku su uspostavili informacijski sustav NPOO fondovieu za provedbu i praćenje NPOO-a. Kako je već funkcionalan, tako je prvi pokazatelj ispunjen.

Drugi pokazatelj resora ministra Zdravka Marića odnosi se na izmjenu zakonodavnog okvira radi poticanja dobrovoljnog funkcionalnog ili stvarnog spajanja jedinica lokalne uprave (JLS) uz donošenje Odluke Vlade o kriterijima za dodjelu fiskalnih poticaja za takva spajanja.

U sklopu usvajanja Državnog proračuna za 2022. i projekcija za 2023. i 2024. na ime poticaja za spajanje JLS-a osigurano je 100 milijuna kuna. Tijekom lipnja očekuje se i odluka o kriterijima za dodjelu fiskalnih poticaja za navedenu svrhu, pa će i taj pokazatelj biti ostvaren, tvrde,u zadanom roku. Odluka je kako se doznaje u postupku upućivanja u Vladu na usvajanje.

Ministarstvo poljoprivrede u okviru NPOO-a nadležno je za unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom. To obuhvaća četiri reforme, no u ovoj fazi i za ministricu Mariju Vučković su ključna dva indikatora.

Konkretno, riječ je o Zakonu o komasaciji poljoprivrednog zemljišta te unaprjeđenju informatičkog sustava i pokrenute internetske platforme za doniranje hrane. Novi zakon stupio je na snagu 23. travnja čime je prvi pokazatelj ispunjen, dok će informacijski sustav – edoniranjehrane, biti dograđen, tvrde, u roku.

Inače, kao virtualno centralno mjesto za distribuciju i koordinaciju donirane hrane punoj je primjeni od 2019. Trenutno je u njemu registrirano 137 donatorskih profila, 93 posrednika u lancu doniranja hrane te je distribuirano oko 200 tona donirane hrane.

Internet platforma za sprečavanje otpada od hrane izrađena je sukladno ugovorenom roku 1. lipnja, u procesu je dodavanja sadržaja, te će biti prezentirana javnosti, ističu, do 30. lipnja.

Tri od 4 indikatora Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u prvoj polovici godine su ispunjena. Mjere aktivne politike zapošljavanja stupile su na snagu 1. siječnja, a u veljači novi Zakon o socijalnoj skrbi.

U travnju je započeo sustav vaučera za obrazovanje kao mjera razvoja vještina u skladu s potrebama tržišta rada. Kako bi sustav odobravanja bio brži u trenutku kada treba podnijeti službeni zahtjev za plaćanje, resor koji vodi novi ministar Marin Piletić predao je dokumente na neformalnu evaluaciju EK.

Četvrti indikator tiče se osposobljavanja stručnjaka za socijalno mentorstvo, a cilj je osposobiti 220 stručnjaka. Osposobljenih je trenutno više od 150, a ostatak će biti do kraja lipnja. Jedini pokazatelj iz nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja čiji je rok izvršenja kraj lipnja – sveobuhvatna analiza potreba srednjoškolskog obrazovanja, u visokoj je fazi.

Nacrt analize je dovršen, navode iz resora ministra Radova Fuchsa te će biti dostavljen Komisiji kako bi se do 30. lipnja zaključile sve aktivnosti u vezi s njime. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u prvom kvartalu donijelo je Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2021.-2030.

Ostvarene su i sve ključne etape i ciljne vrijednosti vezane uz Inicijativu Dekarbonizacija zgrada. Što se Ministarstva pravosuđa i uprave tiče, nadležni za mjeru Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana trebaju ispuniti tri pokazatelja, a dva su već ‘ad acta’.

Prvi je pokazatelj Osigurani elektronički alati i odgovarajući administrativni kapaciteti za Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće. Donesene su i izmjene i dopune Stečajnog zakona te Zakona o stečaju potrošača. U tijeku su aktivnosti vezane izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku.

Na zadnjoj sjednici Vlade usvojen je Nacrt konačnog prijedloga zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku te će ga uputiti u saborsku proceduru. Tako će se omogućiti uporaba IKT-a u kaznenim postupcima, uključujući uvođenje održavanja ročišta na daljinu, navode iz resora ministra Ivana Malenice.

Sve u svemu, za otključavanje druge tranše bespovratnog novca u uvjetima fiksnog roka brzina i efikasnost u radu administracije su ključne poluge. To zasad, čini se, ne manjka.