U povodu pripajanja Hrvatskoj poštanskoj banci imovine Gradske banke Osijek koja je u stečaju završila u proljeće 1999. radi formiranja Agrobranke Osijek, stečajni upravitelj GBO Većeslav Rački kaže za Poslovni dnevnik da će novi bankarski subjekt u Osijeku startati s radom sljedećeg mjeseca. Rački tako najavljuje da će zbog uvođenja u poslovanje banke obnašati funkciju savjetnika direktora, a ističe da banka nije smjela završiti u stečaju što dokazuje aktiva banke koja zasad iznosi gotovo 700 milijuna (od čega je 420 milijuna kuna u novcu), namirenje u cijelosti potraživanja svih 4534 štediša sa 184 milijuna kuna te 13,5 milijuna kuna dobiti iz poslovanja u stečaju. Pritom, kaže, dodatnih 200 milijuna kuna iznosi bančina imovina koju će uskoro, a po okončanju sudskih sporova, prenijeti podružnici HPB-a, odnosno agrobanci. “Osijek i Slavonija s nestrpljenjem čekaju da se Agrobanka pojavi na tržištu i da krenu otvarati svoje račune, a to je moguće jer smo uspjeli sačuvati marketinški potencijal što je za banku velika stvar. Slavonsko gospodarstvo čeka na svoj financijski krvotok. Gradska banka Osijek nikad nije trebala završiti u stečaju, između ostalog i zato što je u pitanju specifičan subjekt koji zbog plasmana klijentima, poduzećima i građanima može naplatiti svoje potraživanje u dugom roku što znači da stečaj banke radi naplate potraživanja i isplate vjerovnika traje u beskraj. To je ključni razlog zašto se u svijetu ne pokreće stečaj banke, a razlog da je ipak banka završila u stečaju nalazim u odgovornosti tadašnjeg guvernera Marinka Škreba i tadašnje Vlade koja je odlučila ne zbog pravnih, nego političkih razloga gurnuti i druge banke bez pravne osnove u stečaj da bi se u imovina u stečaju uništila i da bi se lakše prodavale banke strancima. Odgovornost je i na onima koji su slabo nadzirali rad banaka i davali odobrenja za rad, a četiri velike slavonske banke su tako uništili”, tvrdi Rački.

Rački ističe mnogostruke štete učinjene banci otvaranjem stečaja te je uz dioničare i država, kaže, pretpjela golemu štetu jer je DAB morao 2002. isplatiti štedišama osiguranu štednju. Kao osnovu za jednu od pretpjelih šteta za državu navodi i konsfiskaciju deviznih računa GBO u iznosu od 52 milijuna DEM. Stoga Rački kaže kako je podnio nadležnim tijelima kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba, a to su tadašnji guverner Škreb i prinudni upravitelj Boris Bušac. “Prema nalazima iz stečaja, podnio sam prije tri godine kaznenu prijavu protiv Škreba zbog štete od 1,6 milijardi kuna, a šteta za koju je odgovoran Bušac iznosi 550 milijuna. Znao sam da ću uspjeti očuvati imovinu Gradske banke i osposobiti je da preraste u agrobanku, a vjerujem da će Vlada koja dođe biti sposobna pozabaviti se pitanjem njihove odgovornosti za štetu državi”, kaže Rački. Sam stečaj, prema njegovim riječima, završit će do kraja godine na Trgovačkom sudu u Zagrebu, odnosno da će ta banka uspjeti završiti uspješno. Novčana aktiva banke u stečaju već je prenesena na račun HPB-a, a namiruju se 4534 štediše. To znači isplatu njihovih uloga u cijelosti, u ukupnoj svoti od 184 milijuna kuna. “Važno je što svi osnivači banke dobivaju svoj novac natrag. Agrobanku će ubrzo dokapitalizirati DAB sa 200 milijuna kuna pa će imati u aktivi 400 milijuna kuna. Do kraja godine s time može stvoriti kreditni potencijal od oko 4 milijarde kuna”, najavljuje Rački.