Sljedeće godine Hrvatska i Danska slave 30 godina uspostave diplomatskih odnosa. Nedavno je u Dansko veleposlanstvo u Zagrebu stigao novi veleposlanik – Ole Frijs-Madsen koji se u razgovoru za Poslovni dnevnik osvrnuo se na hrvatsko-danske odnose, digitalizaciju i digitalnu transformaciju, prijelaz na obnovljive izgovore energije i zelenu tranziciju.

Hrvatska je četvrta zemlja u kojoj obavljate dužnost veleposlanika Danske. Premda ste ovdje tek od rujna, kakvi su dojmovi?

Od svog dolaska već sam intenzivno putovao po Hrvatskoj kako bih se susreo s dužnosnicima, pratio izaslanstva i općenito promovirao Dansku. To mi je ostavilo neke prve dojmove. Hrvatska ima puno lijepih mjesta duž Jadranskog mora, ali i u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj.

Život ovdje izgleda opušteno i užurbano u isto vrijeme. Već sam naučio da Hrvati vole piti kavu u svako doba dana te da su riba, povrće i voće svježi i ukusni.

Kakvi su hrvatsko-danski odnosi i u kojim područjima želite pojačati suradnju?

Danska i Hrvatska imaju dobre i stabilne odnose. Sljedeće godine slavimo 30 godina diplomatskih odnosa, što je dobar povod za pogled unatrag i naprijed. Suradnja se odvija na više razina. Politički u Europskoj uniji, NATO-u i UN-u. U smislu ekonomske diplomacije i trgovine, danske tvrtke prilično su aktivne u izgradnji lokalnih partnerstava. Željeli bismo bliže surađivati s Hrvatskom u području digitalizacije, održivosti, energetske učinkovitosti, zelene pretvorbe, kao i u sektoru zdravstva. Sva područja u kojima je Danska svjetski lider.

Moja ključna uloga je razvijati sve aspekte naše bilateralne suradnje s posebnim naglaskom na gospodarsku diplomaciju, javnu diplomaciju i danske vrijednosti, uključujući dobrosusjedske odnose.

Kako biste ocijenili digitalizaciju i digitalnu transformaciju u Hrvatskoj, premda se ona teško može usporediti s Danskom?

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Očito je da je Hrvatska već krenula prema sve većoj digitalizaciji društva kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Međutim, još je dug put do toga da građani, ali i tvrtke mogu uživati u svim prednostima potpuno digitaliziranog društva. Imamo više od 30 godina iskustva u Danskoj kao najdigitaliziranijoj ekonomiji u Europi i spremni smo to podijeliti s našim hrvatskim prijateljima. U Danskoj je IT industrija vrlo razvijena i specijalizirana. Obuhvaća klastere svjetske klase u sektorima ICT i robotike te rješenja unutar državne uprave, obrazovanja, upravljanja i financija, kao i gaminga.

Jedna od najvažnijih tema danas su obnovljivi izvori energije i zelena tranzicija. Kako to izgleda praksi i na čemu bi po tom pitanju Hrvatska trebala poraditi? Kako Danska pristupa ovim pitanjima i izazovima?

Mogu reći da Danska nije preko noći dosegla razinu implementacije održivih rješenja koju danas ima, kao ni postavljanje vlastitih ambicioznih ciljeva bez jednog jasnog cilja. Moje čvrsto uvjerenje je da promjena počinje u umovima ljudi koja se potom prenosi u društvo, a zatim u politike.

Mnogi tvrde da borba protiv klimatskih promjena podrazumijeva vrlo skupe infrastrukturne izdatke. Iako je to na određenoj razini točno, početak može biti i promjena načina na koji gledamo na otpad, racionalnost u potrošnji vode, struje, prijevoza, itd.

Koliko sam uspio vidjeti i proputovati Hrvatsku, niste na početku procesa zelene tranzicije. Sa sve više vjetroparkova, solarnih panela čak i u gradovima i privatnim kućama, nekim bioplinskim instalacijama, obiljem hidroenergije i zajedničkom nuklearnom elektranom u Sloveniji, Hrvatska je na dobrom putu prema još većoj energetskoj dovoljnosti. Osim toga, dolazi još projekata i nadam se da će danske tvrtke moći istaknuti svoja zelena rješenja i pomoći u pokretanju promjena.

Izazovi ostaju, svjedočili smo i zagađenju u Zagrebu, ali srećom, kako sam bio informiran, ono je sezonsko i nije nužno povezano s teškom industrijom. Daljnjim prijelazom na alternativnu voznu opremu javnog prijevoza, gospodarskih vozila i osobnih automobila riješit će se ovaj problem. Danska je biciklistička nacija. Na primjer, više od 50 posto stanovnika Kopenhagena na posao putuje biciklom. Ovo je jedan od načina borbe protiv zagađenja u velikim gradovima.

Devet od deset ljudi ima bicikl u Danskoj, što nas po glavi stanovnika čini jednom od velikih biciklističkih nacija. U većim gradovima ljudi više koriste bicikle nego automobile. Na selu to može izgledati drugačije. E-bicikli su vrlo popularni i zapravo sam nedavno i sam kupio jedan.

Na posao u Zagrebu ne dolazim biciklom, ali u slobodno vrijeme volim biciklirati. U posljednjih nekoliko godina bilježimo popriličan procvat električnih vozila, što vrijedi i za hibridne automobile i za električna vozila.

Što je sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova i ostvarenjima ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama?

Danska u potpunosti podržava ambiciju da se zaključci COP26 koriste kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma. Postupno ukidanje fosilnih goriva je ključno.

U Danskoj smo svoju klimatsku politiku uskladili s ciljem ograničenja od 1,5 stupnjeva, radeći na smanjenju emisija stakleničkih plinova za 70 posto do 2030. i klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Danska je dio NDC-a EU-a o smanjenju stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. – najambiciozniji među najvećim emiterima – i dugoročne strategije da postane klimatski neutralna 2050., a obje su pravno obvezujuće i praćene konkretnim prijedlozima za provedbu.

Bilo mi je drago čuti da se Hrvatska obvezala na sadnju novih stabala i rješavanje krčenja šuma na ovaj način. Danska vlada trenutno radi na nacionalnom akcijskom planu protiv krčenja šuma vezanog uz uvoz poljoprivrednih inputa. Šest različitih ministarstava pridonijelo je formuliranju akcijskog plana koji ima inicijative na tri razine: nacionalnoj, europskoj i globalnoj. Danska shvaća da prijelaz na klimatski prihvatljivo gospodarstvo mora biti usmjeren na ljude te socijalno i ekonomski pravedan. Moja zemlja stoga predvodi Globalnu komisiju za tranziciju čiste energije usmjerene na ljude, čiji je domaćin Međunarodna agencija za energiju.

Dotaknuli ste se ovogodišnje konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26). Koji su konkretno zaključci doneseni?

Klimatske promjene su globalne, ali su njihovi učinci iskrivljeni. Nedavno izvješće IPCC-a oštar je podsjetnik na izazov s kojim se čovječanstvo suočava. Čak i pri globalnom zatopljenju od 1,5°C, potrebno je prilagoditi se neizbježnim utjecajima: izgraditi kuće i infrastrukturu koja može preživjeti ekstremne vremenske uvjete, posaditi nove usjeve koji mogu izdržati toplinu, poboljšati vremensku prognozu za predviđanje oluja i poplava.

To utječe na sve diljem svijeta, ali najnerazvijenije zemlje i male otočne države u razvoju su najteže pogođene. Za ove zemlje prilagodba klimatskim promjenama nije izbor – ona je nužna. Danska uvelike povećava financiranje borbe protiv klimatskih promjena temeljeno na bespovratnim sredstvima, s posebnim naglaskom na prilagodbu i otpornost u najsiromašnijim i najranjivijim zemljama. Ubuduće, najmanje 60 posto našeg financiranja klime temeljenog na bespovratnim sredstvima bit će namijenjeno prilagodbi. Danska je, sa SAD-om i Norveškom, preuzela vodstvo u provedbi globalne javno-privatne inovacijske misije o transportu s nultim emisijama. Potrebna su nam komercijalno održiva plovila s nultom emisijom koja će ući u globalnu flotu do 2030., što ovo desetljeće čini odlučujućim za postavljanje međunarodnog brodarstva na ambicioznu putanju bez emisija.

To znači da velika i potencijalno rizična ulaganja u brodove, goriva i infrastrukturu za punjenje goriva moraju biti koordinirana, a za to je potrebna platforma koju nudi Shipping Mission.

Postizanje ciljeva Pariškog sporazuma zahtijeva brzo smanjenje proizvodnje ugljena, nafte i prirodnog plina. Unatoč toj činjenici, vlade diljem svijeta planiraju povećati proizvodnju fosilnih goriva za prosječno 2 posto godišnje. Danska s Kostarikom predvodi rad na Savezu bez nafte i plina (BOGA) za promicanje i podršku pravednom i postupnom ukidanju proizvodnje nafte i plina. Također se zalažemo za potpuni prestanak izgradnje novih postrojenja na ugljen i izvoz tehnologije ugljena, jer je to jedan od najučinkovitijih koraka koje možemo poduzeti da ograničimo porast temperature.

S kojim se izazovima Europska unija trenutno suočava?

Europska unija radi na nizu projekata od značaja za svoje građane. Neki su naravno vrlo tehnički, drugi više strateške prirode. Fond za oporavak EU težak je 750 milijardi eura koji su na raspolaganju državama članicama za oporavak od gospodarskih posljedica pandemije Covida. Za Hrvatsku je to velika šansa, ali i ozbiljan zadatak za provedbu. To će zahtijevati pažljivo planiranje, otvorene natječaje i učinkovito izvršenje.

Nedostatak specijalizirane radne snage može biti izazov u tom smislu jer će u relativno kratkom razdoblju prije isteka roka za korištenje sredstava biti velika potražnja za radnom snagom. EU također radi na svojoj strateškoj autonomiji kako bi osigurala da ne ovisimo previše o trećim zemljama u područjima hrane, energije, sigurnosti…