Ekonomski analitičar Damir Novotny u novom izdanju podcasta „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“ komentirao je stanje u gospodarstvu Hrvatske i Europske unije te globalne izazove u 2026. godini. Kaže da ne očekuje ništa dramatično.

– Zapravo ne vidimo dramatiku u ekonomskim procesima. Cijene nafte su pale, jučer se trgovalo za 60 dolara po barelu. Čak ni ovo što se događa s Venezuelom nije uzbudilo ekonomske aktere. Drugim riječima, ekonomija se prilagođava na šokove i što su šokovi češći to će ekonomija biti manje osjetljiva na njih, kaže Novotny. Kao primjer navodi Trumpove carine koje ipak nisu dovele do trgovinskog rata.

Europa je postala svjesna svoje snage, Njemačka nije na koljenima

– Dogodilo se to da je Europa postala svjesnija svoje ekonomske snage. Europa je moćna regija, ona je druga regija po snazi na svijetu, Njemačka je treća ekonomija svijeta. Vidimo potrebu da se Europa mora ubrzano transformirati, odvići se od jeftinih energenata iz Rusije i proizvodnje skupih proizvoda za treća tržišta, to jednostavno više nije moguće. Prednost Europe danas ponajprije ovisi o tome kako će se velike ekonomije poput Francuske, Italije, Španjolske, Nizozemske prilagoditi promjenama na svjetskom tržištu. Riječ je u prvom redu o tzv. glokalizaciji, vraćanju u lokalne ekonomije onoga što je moguće vratiti, smatra Damir Novotny. Dodaje kako neki površni analitičari govore da je Njemačka na koljenima te da to nije točno. – Njemačka je iskoristila ove šokove da se transformira i to je snaga njezine ekonomije. Otpušten je velik broj ljudi u autoindustriji, neki sektori koji su ovisili o ruskim energentima su se transformirali, tu je bilo naših radnika koji onda to javljaju pa se prenosi u medijima da je Njemačka na koljenima, a to jednostavno nije točno. Njemačka ekonomija je veliko gradilište, ona se vrlo brzo transformira, vrlo brzo se odrekla jeftinog ruskog plina i danas vidimo, što je po meni velika vijest, da je prvi put u Njemačkoj korištenje energije iz obnovljivih izvora nadmašilo energiju iz fosilnih goriva – ističe Damir Novotny.

Od rasta hrvatskog BDP-a nisu jednaku korist imali svi građani i sve regije

Komentirao je i procjene gospodarskog rasta za Hrvatsku od 3 do 3,5 posto u 2026. godini, što je više od europskog prosjeka. – Netko će reći da je svaki rast dobar, ja bih rekao da nije svaki rast BDP-a dobar, odnosno nije dugoročno održiv. U ovom trenutku Hrvatska ima snažan rast BDP-a zbog korištenja europskih fondova prije svega. To je dva puta po 10 milijardi, odnosno 20 milijardi u deset godina. Najprije smo počeli koristiti fondove za oporavak od covid krize koji su imali cilj stvaranja novih struktura koje bi dugoročno bile otporne na takve šokove. Tome treba dodati još 2 milijarde iz Fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa u Zagrebu i Petrinji. Moram reći da je to dosta pomoglo u ubrzavanju ekonomske aktivnosti na agregatnoj razini, na razini nacionalne ekonomije. Međutim, od tog rasta nisu imale korist sve regije, on nije bio ravnomjerno raspoređen na sve regije, ali ni na sve građane i društvene slojeve u Hrvatskoj – ističe Novotny.

Pogrešna poljoprivredna politika

Kao najveću slabost hrvatskog gospodarstva vidi nedostatak prerađivačke industrije iako imamo velike resurse za proizvodnju hrane. – Mi jednostavno godinama ili desetljećima zanemarujemo prerađivačku industriju. Kad gledamo, nema novih proizvoda. Ako uspoređujem prerađivačku industriju Irske koja se naslanja na poljoprivredu i koja je vrlo slična Hrvatskoj po resursima, u smislu tradicije poljoprivrede, oni su naslonili na poljoprivredu prerađivačku industriju pa onda vidimo vrlo snažnu industriju prerade mlijeka. Mnogi mliječni proizvodi iz Irske poput sireva i maslaca dolaze na hrvatsko tržište. Proizvode različite oblike suvremenih proizvoda koje danas suvremeni potrošači traže. Mi još uvijek imamo koncept i takva nam je poljoprivredna politika da je poljoprivreda socijalna kategorija, da moramo zadržati ljude na tom selu, da to mora biti konzervativno… To jednostavno nije tako. U Irskoj prevladavaju farme veličine oko sto hektara, u Austriji 40 hektara, a kod nas prosječna farma ima 5 hektara. To je mikronizirano. Moramo se riješiti te iluzije da ćemo zadržati teritorij ako tim ljudima dajemo nekakvu milostinju, nekakvu potporu – poručuje Novotny.

U podcastu „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“ komentirao je i uzroke visoke inflacije, turizam, uvoz stranih radnika, investicijsku klimu, deficit proračuna i poreznu politiku kao i moguću katastrofu za hrvatsku ekonomiju – stagflaciju, za koju vjeruje da je moguća već ove godine. Cijeli intervju pogledajte na YouTube kanalu Poslovnog dnevnika i poslušajte na MixCloudu.