Sudsko odbijanje nagodbe zateklo je Dalekovod usred promjene na čelu Uprave: u utorak je njezinim predsjednikom imenovan Goran Brajdić, dosadašnji član Uprave zadužen za financije, pa su iz kompanije samo poručili da neće komentirati sučevo rješenje.

No, kako neslužbeno doznajemo, u Dalekovodu nisu iznenađeni što je nakon propaloga pokušaja zaustavljanja njihove predstečajne nagodbe na Ustavnom sudu sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić nastavio u svojem stilu s odlukom o odbijanju predstečajne nagodbe. Tako je, podsjetimo, prethodno učinio i u slučaju Industrogradnja grupe. Naši izvori navode da je Dalekovod napravio sve što je trebao i mogao da razuvjeri suca, a navodno je prošloga tjedna i pismeno i usmeno sudac upoznat s ključnim podacima koji bacaju posve drukčije svjetlo na cijeli slučaj. Dalekovod je navodno odbacio sve optužbe da bi zajedno s povezanim društvima lažirao tražbine i tako preglasao ostale vjerovike. Sudac je navodno dobio službene papire u kojima stoji da bi nagodba prošla i bez uvjetnih tražbina: na ukupnoj razini za plan bi bilo 87,12 posto glasova, a u trećoj grupi, gdje su svrstani ostali vjerovnici, pa i povezane tvrtke, za plan bi ih bilo nešto više od 57 posto.

"Plan bi bio usvojen  potrebnom većinom glasova i da povezana društva Dalekovoda nisu ostvarivala glasove temeljem tražbina po osnovi sudužništva", kaže naš izvor. Dalekovod će se, neslužbeno doznajemo, žaliti Visokom trgovačkom sudu, a moguće je da će ovaj put isto učiniti i dio njegovih vjerovnika. Epilog cijelog slučaja ovisit će tako o odluci VTS-a, a rasplet se kreće između dviju opcija: nagodbe ili stečaja. VTS može ukinuti sučevo rješenje i vratiti predmet ponovno na odlučivanje, uz nalog da se spis dodijeli drugome sucu. Može i potvrditi Kolakušićevo rješenje, a u tom slučaju za Dalekovod više ne bi bilo spasa od stečaja. Zbog toga se izravni utjecaj na sve aktualne slučajeve povezuje s odlukom VTS-a u predmetu Dalekovodove nagodbe. Njegova će uloga, kažu, biti presudna i mnogo šire. U usporedbi s odlukom Ustavnog suda, koja se očekuje po podnešenim prijedlozima za ocjenu ustavnosti predstečajnog zakona, poznavatelji tvrde da će ono što VTS odluči kod Dalekovoda vrijediti i u drugim aktualnim postupcima.

Utoliko je vrlo velika uloga žalbenog suda, pa će na ovaj ili onaj način on presuditi zapravo predstečajnom zakonu. Razloge, objašnjavaju, treba tražiti u tome što prigovori suca Kolakušića u slučaju Dalekovoda, ali i Industrogradnje, nisu specifični, nego standardni i vrijede za mnoge druge predmete, a većinom se tiču prigovora uvjetnih tražbina i preglasavanja ostalih vjerovnika od strane povezanih tvrtki. Po mišljenju suca Kolakušića, u slučaju Dalekovoda posrijedi je nedopuštena nagodba, i to iz razloga koj je naveo na 20-ak stranica, zaključujući da je suprotna prisilnim propisima Ustava RH i javnom moralu građana. Sudac je u zaštitu uzeo vjerovnike kojima su prema njegovu mišljenju umanjena glasačka prava od povezanih tvrtki ili nepostojećih tražbina, ukupno 1,5 mlrd. kn u vrijeme otvaranja postupka.

Od toga se 944 milijuna odnosi na banke, a 549 milijuna na povezane tvrtke. Isto se tiče i 306 mil. kn razlučnih potraživanja na temelju kojih su banke glasovale jer su odrekle prava na odvojeno namirenje u tom postupku, što sudac ne priznaje. Po njemu postoji "razlika od 1,8 milijardi (56,31%) ukupnih tražbina glasova kojima je omogućeno da glasuju za prihvaćanje plana dužnika koji su sami predložili i kojim su stavljeni u povoljniju poziciju u odnosu na ostale vjerovnike".  

Nisu oštećeni

Samo tri žalbe vjerovnika

Očekuje se da će u borbu za nagodbu krenuti i pojedini vjerovnici Dalekovoda. Kako navode upućeni, zasad su se pojavile samo tri žalbe vjerovnika, i to protiv Finina rješenja, a nijedna se ne tiče razloga zbog kojih je sudac Kolakušić odlučio proglasiti nagodbu nedopuštenom. Nijedna nije aludirala na problem koji ističe Kokališić: ni sporni vjerovnici, ni oni preglasani, nitko nije koristio pravna sredstva. Kako se nitko od vjerovnika nije dosad žalio, može se pretpostaviti da se nitko ne smatra oštećenim.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost