Krajem listopada u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirane su 344.444 nezaposlene osobe, što je za 6,4 posto ili 20.661 osobu više nego krajem rujna.
Krajem listopada u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirane su 344.444 nezaposlene osobe, što je za 6,4 posto ili 20.661 osobu više nego krajem rujna.
Na godišnjoj razini, u odnosu na listopad prošle godine broj nezaposlenih je veći za 3,3 posto, ili 11.044 osobe, objavio je danas HZZ na svojim mrežnim stranicama.
Krajem listopada u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirane su 344.444 nezaposlene osobe, što je za 6,4 posto ili 20.661 osobu više nego krajem rujna.
Na godišnjoj razini, u odnosu na listopad prošle godine broj nezaposlenih je veći za 3,3 posto, ili 11.044 osobe, objavio je danas HZZ na svojim mrežnim stranicama.
Listopad je tako drugi mjesec u kojem se bilježi rast nezaposlenih na mjesečnoj razini, a tijekom tog mjeseca su iz evidencije nezaposlenih izašle 25.933 osobe, dok su novoprijavljene 46.594 osobe, što je 3 posto više novoprijavljenih nego u listopadu prošle godine.
U evidenciju HZZ-a najviše je osoba došlo izravno iz radnog odnosa, njih 31.456, što je 67,5 posto od ukupnog broja novoprijavljenih.
Statistika HZZ-a potvrđuje da na rast broja nezaposlenih još uvijek ponajviše utječe kraj glavne turističke sezone, jer je izravno iz radnog odnosa i u listopadu najviše osoba došlo iz djelatnosti pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane – 10.236 osoba ili 32,5 posto.
Među djelatnostima slijede trgovina na veliko i malo s 5.189 osoba (16,5 posto), prerađivačka inudustrija s 3.875 osoba (12,3 posto), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s 2.501 osoba (8 posto) te građevinarstvo s 1.585 osoba (5 posto).
U evidenciju Zavoda tijekom listopada je iz drugih poslovnih aktivnosti došlo 447 osoba, njih 6.341 iz redovitoga školovanja te 8.350 osoba iz neaktivnosti.
Ukupno su tijekom desetog mjeseca ove godine iz evidencije nezaposlenih izašle 25.933 osobe, od čega je zaposleno njih 14.776, što je 12,9 posto više nego u listopadu prošle godine.
Pritom je 12.545 osoba zaposleno na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 2.231 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkoga društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima, itd.).
Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u djelatnosti prerađivačke industrije – 2.689 osoba ili 21,4 posto, a slijede trgovina na veliko i malo s 2.023 osobe, građevinarstvo s 1.586 osoba, obrazovanje 1.338 osoba te pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane s 1.029 osoba.
Po podacima HZZ-a, u listopadu je 11.157 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga, npr. neredovitog javljanja, nepridržavanja zakonskih odredbi, umirovljenja, uključenja u redovito školovanje i dr.
Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u gradu Zagrebu – 46.786 ili 13,6 posto ukupnog broja u Hrvatskoj, a slijede Splitsko-dalmatinska (45.975 ili 13,3 posto) i Osječko-baranjska županija (36.778 ili 10,7 posto), dok je najmanji broj nezaposlenih u Ličko-senjskoj županiji, njih 3.385 ili 1 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Koji je smisao zavoda za zaposljavanje?
Da sebi nađu posao na tuđoj grbači.
Povecano oporezivanje, sumanuto zaduzivanje i rezanje investicija sa ciljem da se obezbijedi novac za kupnju glasova umirovljenika i drzavnih zaposlenika.
Rezultati ove politike su pad GDP-a, povecanje nezaposlenosti, rast rizika, smanjenje investicija, iseljavanje mladih, i generalno slabljenje Hrvatske drzave.
Cilj takve politike je povećavanje izgleda za što dužim ostankom na vlasti. Sve ostalo je nebitno. Vlasti u HRV je nebitno koliko je jaka/prosperitetna HRV država. Bitno je neutralizirati sve što se ocijeni da ugrožava ostanak na vlasti. Programirano svakih 2-3 mjeseca se izbaci neki “raniji kriminal” da se skrene pozornost s vlastite nesposobnosti.
Povecano oporezivanje, sumanuto zaduzivanje i rezanje investicija sa ciljem da se obezbijedi novac za kupnju glasova umirovljenika i drzavnih zaposlenika.
Rezultati ove politike su pad GDP-a, povecanje nezaposlenosti, rast rizika, smanjenje investicija, iseljavanje mladih, i generalno slabljenje Hrvatske drzave.
Gdje je sad fufa od Ceverine sa beđem?
Uključite se u raspravu