Oko 7700 aktivnih sudaca i državnih odvjetnika uključilo se tijekom tri godine u standardne i specijalističke programe stručnog usavršavanja Pravosudne akademije i njezinih pet regionalnih centara. Nakon tri godine treninga postojećeg pravosudnog kadra stvorena je infrastruktura s kojom započinje treća, navodno najvažnija faza razvoja. Predstoje aktivnosti koje su usmjerene prema standardiziranju vještina i znanja za vježbenike i savjetnike, a izrazito su velika očekivanja cijelog pravosudnog aparata, Ministarstva pravosuđa i Europske komisija. To i ne čudi zna li se da će ta tema – mladi pravosudni kadrovi te njihovo uključivanje – biti jedno od mjerila postavljeno Hrvatskoj u vezi otvaranja poglavlja “Pravosuđe i temeljna ljudska prava”.

Trogodišnji plan
Zbog golemog posla u svezi edukacije budućih mladih sudaca i državnih odvjetnika te njihova uključivanja u postojeći korpus gotovo da je u cijelosti pao u drugi plan inače jučer više puta istican po uspješnosti trogodišnji rad Pravosudne akademije. Svečano je obilježen u Novinarskom domu u nazočnosti pravosudnog vrha, ministrice pravosuđa Ane Lovrin i šefa Europske komisije za Hrvatsku nj.e. Vincenta Degarta, no izazovi vježbeništva bili su glavna tema razgovora. Ministrica je pritom najavila reformu sustava vježbeništva s time da je centralna uloga u pogledu standarda za vještine i znanja vježbenika i savjetnika dodijeljena upravo Pravosudnoj akedimiji, a što to znači detaljnije je objasnila ravnateljica Pravosudne akademije Štefica Stažnik. “Prvi i najveći prioritet Pravosudne akademije na kojem se već radi je uspostava inicijalne izobrazbe budućih sudaca i državnih odvjetnika za vrijeme dok su oni savjetnici i vježbenici na sudovima i državnim odvjetništvima. Želimo postići ono što postoji u svim zemljama EU, a to je da se stvori standard vještina novih mladih sudaca. Kada sude na bilo kojem sudu u Hrvatskoj, oni će u samom početku imati određeni standard znanja tako da mogu početi već prvog dana kad sjednu u sudnicu suditi jednostavne predmete stručno i profesionalno”, najavljuje Stažnik.

Nove teme
Nužnost razvoja programa vježbeništva istaknuo je i predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin koji je ustvrdio da najbolje kadrove dobivaju iz redova vježbenika i savjetnika. Hrvatin, koji je ujedno i predsjednik Savjetodavnog vijeća Pravosudne akademije, najavio je i neke potpuno nove teme poput uvrede suda i sudačkog stresa koje se odnose na one koji su već duže vrijeme suci. U odnosu na mlade suce Hrvatin je govorio o njihovu pristupu poslu i etici te treningu koji moraju proći. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić također je naglasio reformu sustava vježbeništva. “Pravosudna akademija može u cijelosti provoditi osnovnu i specijalističku edukaciju državnih odvjetnika, ali tek kad se riješi pitanje edukacije vježbenika imat ćemo cjelovit sustav cjeloživotnog usavršavanja”, kazao je Bajić. Prema Stažnik, dosadašnjim radom PA prvo je zahvaćeno cjeloživotno usavršavanje sudaca koji su već aktivni jer se radi o najbrojnjom dijelu pravosudnog korupsa (oko 2000). Zatim su obuhvaćeni manje brojni državni odvjetnici (oko 500), no treću i najvažniju fazu razvoja PA predstavlja početna izobrazba budućih sudaca. Cilj je, kako je kazala, da novi suci koji započinju rad krenu s višom razinom znanja od one koji su imali njihovi stariji kolege kad su oni počinjali suditi. Reforma sustava vježbeništva predstavlja proces na koji osobito motri EK, a zasad je poznato da je radna skupina MP-a napravila okvirni dokument.

EK financirala rad Akademije sa 3,7 mil. eura

Ministarstvo pravosuđa osnovalo je 2004. Pravosudnu akademiju kao jednu od od svojih Uprava s vizijom da postane moderno središte za cjeloživotno usavršavanje. EK financirao je rad Akademije sa 3,7 milijuna eura. Primjerice, PA je ove godine imao na raspolaganju 3 milijuna kuna, dok je Portugal za to izdvojio 11 milijuna eura, a Francuska gotovo 20 milijuna eura. No prema najavama, iduće bi godine proračun iznosio 5 milijuna kuna.