Privatni smještaj možda je ove godine odradio više noćenja od hotela, što nije neko iznenađenje s obzirom na brojnost objekata, ali i tu statistiku svakako neće popratiti adekvatni prihodi.

Segment obiteljskog smještaja u vlastitim je strukturnim problemima i bez korone, a o tome kako ga unaprijediti, smanjiti rad na crno i iskoristiti potencijal razgovarali smo s Martinom Nimac Kalcina, predsjednicom Zajednice obiteljskog smještaja u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Martina Nimac Kalcina ujedno je i vlasnica agencije za upravljanje u obiteljskom smještaju, što joj kroz godine iskustva daje uvid u sve boljke ovog velikog segmenta turizma, kojim se u Hrvatskoj bavi stotinjak tisuća ljudi.

Nedavno ste bili na razgovoru s novom ministricom turizma Nikolinom Brnjac, najvažnija tema trenutno je naplata davanja za iznajmljivače koji su u ovoj godini zapravo zatvorili posao?

Da, jedan značajan dio iznajmljivača koji je ove godine zbog korone odlučio ukinuti kategorizaciju, suočio se s činjenicom da treba platiti pristojbe i paušalni porez na dohodak kojeg nije bilo. Do toga je došlo jer aktualni zakoni naprosto nisu definirali kada i kako prestaju obveze iznajmljivača, a tu ulaze različite pristojbe, uključujući i ZAMP. To i jest i nije tek administrativno pitanje, koje svakako treba riješiti na adekvatnoj razini, i očekujem da će se ministrica time pozabaviti, kako je i najavila. Usto, iako smo zbog pandemije dobili olakšice u vidu umanjenog iznosa paušalnog poreza i boravišne pristojbe, otpisana nam je naplata poreza na dohodak za samo jedan kvartal, iako ima onih koji ove godine nisu ostvarili ni 10 posto prihoda u odnosu na prošlu godinu, na temelju koje se računa iznos paušala.

Ovih dana u javnosti se stječe dojam da je privatni smještaj dobro odradio sezonu, no ankete Komore među iznajmljivačima to ne potvrđuju. Kakvi su vaši dojmovi s terena?

Jedno su podaci o popunjenosti, koje isto treba znati čitati, a drugo su prihodi koji nikako neće ove godine popratiti tu popunjenost. Zadnja anketa pokazala je da su cijene ove godine u obiteljskom smještaju u prosjeku padale za 30 posto, no bilo je onih koji su zadržali lanjske cijene, ali i onih koji su imali popuste i do 70 posto. Najviše cijene ostavili su oni koji su puno uložili u objekte, i procijenili su da će više izgubiti iznajmljivanjem ispod cijene, nego da su prazni. Cijene su najlakše održale kuće za odmor, no svi ostali su davali popuste da dobiju goste. Naime, sezona je izgledala tako da je velika većina imala puno otkaza, a rupe su popunjavali novim gostima uz nižu cijenu.

Kako treba čitati podatke o popunjenosti, kako je to vezano uz prihode?

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kada se ne bi popunile rupe, iznajmljivači su smještaj popunjavali tako da su u objektima ugostili prijatelje i rodbinu, prijavljivali su se i gosti koji su boravili u smještaju i po mjesec dana, praktički po cijenama u dugoročnom najmu. Zato će prihodi biti puno niži nego u ‘normalnim’ godinama.

S druge strane, očito se nije prijavljivao značajan broj stranaca koji je ušao u zemlju i ‘izgubio se’ u eVisitoru.

Ako smo ove godine, uz znatno veće kontrole zbog pandemije, imali toliko neprijavljenih, onda samo možemo zamisliti što se događalo u ranijim godinama. No za to ima rješenja, i o tome smo razgovarali s ministricom. Primjerice, Zakon o pružanju usluga u turizmu prošle godine je uveo obvezu za platforme za iznajmljivanje smještaja, da uz svaku objavu navedu porezni identifikacijski broj iznajmljivača, kako bi se smanjilo rentanje na crno. Međutim, nije propisano u kojem se to roku treba provesti, kao ni sankcije koje u suprotnom slijede, tako da se platforme poput Booking.coma ili Airbnb-a toga praktički ne moraju pridržavati, niti se pridržavaju.

Također, smatramo da se u eVisitoru može detaljnije definirati prijavljivanje gostiju (nekomercijalnog) smještaja u vlasništvu stranaca, što se sada jako slabo radi, iako je broj takvih gostiju značajan.

Je li sezona završila? Kako to izgleda na terenu ovih dana, uz masovna otkazivanja državljana zemalja koje su nas stavile na popis rizičnih zemalja, evo sad i Njemačka?

Nažalost, izgleda da sezona završava, iako se ipak nadamo da neće završiti i moramo raditi tako kao da ne završava. Masovno se otkazuje, gube novac i iznajmljivači, ali i gosti kojima su tako definirani uvjeti otkaza. Nijemci su počeli otkazivati i prije ove odluke o stavljanju Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije na popis rizičnih regija. Dovoljna je samo najava da se ljudi zabrinu prvenstveno za svoj posao, hoće li dobiti otkaz ako se ogluše preporukama svoje zemlje ili poslodavca.

Spomenuli ste da je jedna od tema razgovora s ministricom bio i neiskorišten potencijal obiteljskog smještaja? Što konkretno predlažete?

Jedna od značajnih tema je uvođenje viza za digitalne nomade, putnike bez prebivališta koji sele po svijetu, žive, rade za sebe ili za poslodavce po cijelom svijetu. I sama kroz agenciju često ugošćujem takve putnike, koji se u Hrvatskoj zadržavaju nekoliko mjeseci, godinu, nekad više, i odlični su gosti koji bi mogli ispuniti značajan broj kapaciteta u obiteljskom smještaju van ljetne sezone, ne samo na Jadranu. Ujedno mogu biti dobar kanal za promociju Hrvatske u svakom smislu, no još ima administrativnih prepreka da u Hrvatskoj mogu ostvarivati sva prava kao u nekim drugim zemljama, recimo da mogu raditi sezonske poslove. Nedavno su vize za digitalne nomade uvele Estonija i Češka, sad je dobar trenutak da slijedimo njihov primjer.