Već prije desetak dana državni statističari iznijeli su brzu ili tzv. flash procjenu inflacije za zadnji mjesec 2023., a jučer objavljeni kompletirani podaci potvrdili su prve nalaze. U odnosu na studeni opća razina cijena je, prema DZS-u, blago pala (-0,5%), a u odnosu na lanjski prosinac rast je usporio na 4,5%.

Time je prosječna inflacija u 2023. svedena na 8 posto. Prema harmoniziranom indeksu (HICP) kao mjeri inflacije koja se koristi u usporedbama s ostalim članicama Unije, godišnje stope su nešto više: za prosinac na prosinac prethodne godine iznosi 5,4, a godišnji prosjek je na 8,4 posto.

Više nego drugi, ali…
U odnosu na nacionalni indeks potrošačkih cijena HICP se donekle razlikuje obuhvatom, kao i ponderima glavnih komponenti. Tako je, primjerice, udjel kategorije Restorana i hotela u harmoniziranom indeksu 14 posto naspram 5 posto koliki mu je ponder u izračunu prema nacionalnoj metodologiji.

U usporedbi s drugim državama europodručja Hrvatska je lani, kao i godinu prije, imala višu službenu stopu inflacije, s tim da je ta razlika na kraju 2023. nešto smanjena. Prema preliminarnim procjenama za prosinac, naime, u eurozoni je kraj godine donio ubrzanje godišnje stope (sa 2,4 na 2,9 posto u prosjeku) pri čemu je višu stopu od hrvatskih 5,4% osim Slovačke (6,6) imala i Austrija (5,7%). S današnjom objavom kompl(etira)nih podataka Eurostat bi trebao potvrditi (ili korigirati) te procjene.

Promatrano po komponentama, glavni generatori inflacije (i) lani su bile cijene hrane, kao i usluga. U kategoriji hrane i pića cijene su u prosincu bile 6,7 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine, ali na razini cijele 2023. u odnosu na 2022. hrana je u prosjeku bila 12,7 posto skuplja. Kod Restorana i hotela prosinačke cijene na godišnjoj su razini bile 12,4 posto više, a prema cjelogoidšnjim usporedbama 16,1 posto.

Zbog državnih intervencija u području energenata, troškovi kategorije Stanovanja, vode te struje, plina i drugih goriva krajem prosinca ukupno su bili na razini istog mjeseca prethodne godine, a u godišnjem prosjeku porasli su 6,8 posto. Ublažavajuće su na ukupnu inflaciju 2023. djelovale i kategorije komunikacija, kao i npr. obrazovanja.

No, kad se promatraju cijene pojedinih proizvoda i usluga s kojima se građani neposredno sudaraju u svakodnevnom životu, jasnije je zašto većina ima drukčiju percepciju inflacije u odnosu na službenu.

To naročito vrijedi za prehrambene proizvode. Primjerice, cijene kruha lani su u prosjeku porasle 18,3%, s tim da je i godinu prije u godišnjim usporedbama poskupio 26 posto. Meso je lani u prosjeku bilo skuplje za nešto manje od 11%, ali i godinu prije poskupjelo je za dvoznamekastih 14 posto.

U 2023. je pak natprosječno poskupjela svinjetina, više od 15 posto, dok su mesu peradi nakon 20-postotnog prosječnog poskupljenja u 2022. lani cijene u prosjeku bile nepunih tri posto veće. Šećer je u obje godine imao postojan rast cijena – preklanjski prosjek bio je 23 posto a lanjski 28, a slično vrijedi i za jaja (25, a potom 33%).

Najteže do smrznutog voća
Rastom cijena u protekle dvije godine izrazito se ističe smrznuto voće (22 pa 43%), a kad je riječ o prehrambenim proizvodima skupina Ulja i masti jedna je od rijetkih koja je prošle godine u prosjeku imala niže ciejne nego godinu prije. To, doduše, ne vrijedi za npr. maslinovo ulje.

Kad je, pak, riječ o uslugama, kod ugostiteljsko-turističkih poskupljenja su se i prošle godine mjerila dvoznamenkastim stopama (nakon 13,4% preklani, lani im je rast cijena u prosjeku iznosio gotovo 15%). No, i usluge raznih majstora (popravci, održavanje) lani su pridonijele inflaciji dvoznamenkastim rastom cijena godišnjeg prosjeka.