Građevinski sektor jedan je od najvažnijih za hrvatsko gospodarstvo pa je zanimljivo baciti pogled i na kretanje cijena izvođača radova u graditeljstvu. Danas nešto više od šest posto BDP-a Hrvatske čini građevinski sektor, a analitičari procjenjuju da je investicijska klima u graditeljstvu itekako pozitivna.

Analiza 507 izvođača koju je proveo portal Emajstor pokazuje da su majstori u proteklih 12 mjeseci povisili cijene svojih usluga u prosjeku za 8,69 posto, što je otprilike dvostruko više od stope inflacije. Unatoč tome, velika većina izvođača u sljedećih godinu dana ne planira dodatna poskupljenja, dok potražnja za njihovim uslugama i dalje raste.

Porast potražnje

U proteklih godinu dana hrvatski izvođači povisili su cijene svojih usluga u prosjeku za 8,69 posto, ali podaci otkrivaju značajnu razliku među samim majstorima. Točnije, 53,05 posto izvođača povećalo je cijene, 44,51 posto ih je zadržalo na istoj razini, a samo 2,44 posto ih je snizilo cijene. Drugim riječima, prosjek zapravo “dižu” oni koji jesu povećavali cijene, dok gotovo polovica tržišta radi po jednakim cijenama kao i lani.

Najčešći razlog poskupljenja je rast troškova rada i dugotrajan nedostatak kvalificirane radne snage. Cijene građevinskih materijala već su dvije godine relativno stabilne pa poskupljenja više ne dolaze iz eksternih šokova, nego iz internih troškova i potražnje. Dodatni faktor je snažan rast cijena nekretnina koje su, prema DZS-u, porasle za više od 13 posto u posljednjih godinu dana.

Kada nekretnine dobivaju na vrijednosti, investitori lakše prihvaćaju više cijene adaptacija i renovacija. Očekivanja za idućih 12 mjeseci znatno su umjerenija. Prosječno očekivano povećanje cijena iznosi 4,48 posto, gotovo upola manje nego lani. Još važnije – čak 63,41 posto izvođača ne planira povećanje cijena, dok ih 34,76 posto najavljuje poskupljenja. Samo 1,22 posto izvođača predviđa snižavanje cijena. Glavni razlog je promjena ponašanja kupaca.

Iako su cijene više, sentiment nije negativan – naprotiv. Interni Emajstor indeks, koji prati raspoloženje korisnika kroz više od stotinu ključnih građevinskih pojmova, pokazuje 4,7 posto veći potrošački sentiment nego lani. Kupci su aktivniji, ali i oprezniji: češće uspoređuju ponude, više pregovaraju i pažljivije biraju. Izvođači su toga svjesni i procjenjuju da tržište neće prihvatiti agresivne nove valove poskupljenja.

Najveće iznenađenje analize je porast potražnje. Izvođači prijavljuju 8,87 posto više upita nego lani. Takva dinamika nije uobičajena u razdobljima poskupljenja, ali je tipična za tržišta gdje je potražnja strukturno snažna. Na hrvatskom tržištu razlog je kombiniran. Budući da broj izdanih građevinskih dozvola u posljednje vrijeme stagnira, investicije se preusmjeravaju s novogradnje na adaptacije i energetsku obnovu – projekte koji su manje osjetljivi na cijene i izravno povezani s potrebama kućanstava. Uz to, rast cijena nekretnina i veća migracijska kretanja u urbanim područjima stvaraju dodatnu potražnju za manjim građevinskim zahvatima, renovacijama i uređenjem interijera.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Analiza po kategorijama otkriva da su najveća poskupljenja u segmentima gdje je rad najintenzivniji ili najkvalificiraniji. Žbuka i estrisi vode s povećanjem od 11,88 posto, slijede namještaj i stolarija (11,67%) te opći građevinski radovi (11,67%). Srednji raspon povećanja, između osam i 9,5 posto, bilježe podne obloge, uređenje okoliša, krovopokrivački radovi, instalacije i fasade. To su stabilni segmenti s velikom potražnjom, u kojima blaga poskupljenja kupci još uvijek prihvaćaju.

Poskupljenja nisu univerzalna

Najmanje povećanje bilježe kategorije s većom konkurencijom i nižim maržama – održavanje i čišćenje te arhitektura, oba s rastom od oko pet posto.

Makroekonomski podaci potvrđuju stabilno, ali ne pretjerano “vruće” građevinsko okruženje. Prema DZS-u, inflacija u Hrvatskoj iznosi oko tri posto, dok su cijene nekretnina u posljednjih godinu dana porasle za oko 13 posto. To potiče ulaganja u adaptacije, energetsku obnovu i manje građevinske zahvate. Cijene građevinskih materijala stabilne su već dvije godine, što izvođačima omogućuje preciznije planiranje i manje rizika.

Broj građevinskih dozvola stagnira, što dodatno potvrđuje pomak prema manjim projektima. Hrvatski majstori u protekloj su godini podigli cijene dvostruko brže od inflacije, ali poskupljenja nisu bila univerzalna – gotovo polovica izvođača uopće nije mijenjala cijene. Očekivanja za sljedećih godinu dana su umjerena.