Čak se 345 hrvatskih tvrtki iz proizvodnog sektora javilo na zadnji natječaj za dodjelu sredstava iz EU fondova za energetsku učinkovitost, a od čega je svega njih 28 sredinom prošle godine i dobilo ugovore u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Zbog velikog interesa inicijalni iznos za dodjelu sredstava od 266 milijuna kuna uvećan je na 327 milijuna. Dodijeljenim ugovorima potiču se ulaganja u iznosu od 672 milijuna kuna.

Mnoge tvrtke, od njih 317 koje su zadovoljile uvjete natječaja, ali zbog ograničenih sredstava nisu dobile poticaje, smatraju da bi im se trebalo izaći ususret i ubrzati čitavi postupak tako da, na isti način na koji su tad inicijalna sredstva povećana za 60-ak milijuna kuna i tako obuhvaćene dodatne tvrtke, i sada bude donesena ad hoc odluka o preraspodjeli dostupnih sredstava iz nacionalnih ili EU izvora i dodjeljivanju novih ugovora.

‘Svjesni smo izazova’
Kao glavni razlog za ovakvu žurbu, tvrtke koje iz bojazni da bi potencijalno zbog toga mogle imati probleme na nekim budućim natječajima žele ostati anonimne, ističu situaciju s energijom, odnosno energetsku krizu i drastičan rast cijena energije.

“Mi imamo spreman projekt koji je izvjesno zadovoljio sve uvjete na prethodnom natječaju, ali nismo dobili ugovor zbog ograničenog budžeta. No, ako ćemo čekati novi natječaj krajem lipnja, a što znači da u idealnim okolnostima čitav birokratski proces neće biti završen do kraja godine, znači da ćemo gubiti veliki novac na skupu energiju, koju bismo sami mogli proizvoditi, umjesto da ga usmjerimo na nove investicije, nova zapošljavanja i rast plaća”, kazao je jedan od tih poduzetnika.

Iz resornog ministarstva ističu da su svjesni izazova te da su još 22. veljače Europskoj investicijskoj banci i Odboru za ulaganje podnijeli Program dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i OIE. Temeljem navedenih programa, prihvatljivi prijavitelji će biti subjekti u prerađivačkoj industriji i toplane.

“Prvi natječaji u 2022. će biti raspisani na temelju programa ulaganja od oko 300 milijuna kuna u mjere energetske učinkovitosti i u iznosu od oko 300 milijuna kuna za ulaganje u OIE. Pozivi će, nakon procedura u EIB-u i EK, biti raspisani najranije u svibnju/lipnju 2022.”, kažu nam u Ministarstvu.

Upita je 300% više
U Udruzi Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) kažu da bi češći natječaji i više sredstava za sufinanciranje osigurali veći broj solarnih elektrana na krovovima. Maja Pokrovac, direktorica OIEH, ističe da ipak, uz one koji se oslanjaju na ta sredstva, u zadnjih godinu dana sve je više onih koji u investiciju projekta solarne elektrane na vlastitom krovu kreću samostalno.

“Prema najnovijim podacima, u ovoj godini je 300% takvih upita više u odnosu na isto razdoblje lani, a među zainteresiranima su i gospodarstvenici i građani. Uz veće cijene električne energije, a iznosi na računima nekih obrtnika narasli su za više od 100%, jasno im je vidljiva isplativost ulaganja u solarnu elektranu kojom će pokriti vlastite potrebe za električnom energijom.

S obzirom na to da je vrijeme povrata uloženih sredstava od 4 do 8 godina, ovisno o projektu i intenzitetu potrošnje električne energije, sve je više onih koji vrijeme odlučuju ne provoditi u čekanju natječaja nego krenuti što prije u realizaciju projekta s vlastitim sredstvima.

FZOEU je sufinanciranjem značajna pomoć energetskoj tranziciji, ali za njezino ubrzanje iznimno je važno i samostalno sudjelovanje građana i gospodarstvenika”, naglašava Pokrovac.