Promjenama u kapitalu i mjerama financijskogA restrukturiranja Dioki će do 2017. godine biti doveden u stanje stabilna i održiva poslovanja.

Navodi to Uprava Diokija u planu restrukturiranja koji je predala Fini. U njemu je pošla od koncepta strateškoga partnera Crodux plina Ivana Čermaka, koji je iskazao interes da sudjelovanjem u restrukturiranju Diokija stekne većinski udio i u Dini Petrokemiji te u cijeloj grupi. No, od Čermakove ponude odstupilo se u dijelu koji se tiče države. Predloženi otpis državnih potraživanja u stopostotnom iznosu glavnice i kamate nije u skladu sa zakonom, pa je Uprava Diokija morala srezati Čermakove apetite za brisanje državnih tražbina. Sad je na potezu Čermak, te vjerovnici, koje čeka glasovanje. Podrže li plan, 55 posto Diokija preuzeo bi Crodux, mali dioničari imali bi 17,45 posto, a u vlasništvo ulaze i Zagrebačka banka i Hep grupa.

Hypu 89 mil. kn
Za novu vlasničku strukturu predviđen je niz zahvata na temeljnom kapitalu zaključno s dokapitalizacijom u iznosu 153 milijuna kuna. Riječ je o pretvaranju tražbina u stopostotnom iznosu u kapital: konverzijom 68 milijuna Zaba bi stekla 12,20 posto dionica, a HEP bi 85 milijuna kuna tražbine pretvorio u 15,35 posto dionica. Uz Dioki i Dinu, ključni su vjerovnici Adriaoila iz Milana, a od šest nekretninskih društava najvažnija je tvrtka Ćuf zbog unovčenja zemljišta u Omišlju koje je predviđeno za gradnju LNG terminala. Oko 81 posto tvrtke Ćuf drži Adriaoil, a ostatak Dina. Zemljište bi kupoprodajnim ugovorom trebalo prijeći u vlasništvo HEP-a, a s obzirom na to da Hypo ima hipoteku, predviđeno je da Dioki isplati još ove godine oko 89 milijuna kuna Hypo grupi. Inače, za ukupnu tražbinu Hypa predviđa se otpis 40 posto glavnice. Adriaoil je u likvidaciji, a kako Hrvatska ulazi u EU, planira se njegovim vjerovnicima za tražbine na osnovi korporativnih jamstava ponuditi iste uvjete financijskog restrukturiranja koje imaju vjerovnici Diokija.

Bit će to, čini se, prvi veliki slučaj nagodbe međunarodnoga karaktera u kojem je i te kako važno izbjeći kasnija osporavanja i možebitne međunarodne pravne procese. Plan stoga predviđa asignaciju (upućivanje) obveza Adriaoila na omišaljsku Dinu, te dijela njih na Dioki. Time se, pak, omogućuje da Dioki preuzme Ćuf, što je važno jer prodaja udjela u tom društvu (tj. zemljišta) HEP-u za oko 24 milijuna eura čini okosnicu programa restrukturiranja. Za preuzimanje imovine potrebna je jednoglasna suglasnost vjerovnika Adriaoila, a riječ je o više talijanskih banaka iz grupe Antonveneta i Grupe Intesa te iz sastava UniCredit, kao i dva strana strateška dobavljača. Oni ukupno potražuju 24,6 milijuna eura, a samo manji dio je prijavio tražbinu. Stoga se sad svima u okviru plana predviđa namirenje sukladno ostalim vjerovnicima istog ranga i položaja.  

Otpis 176 ml. kn kamata 
Što se tiče pojedinih mjera financijskoga restrukturiranja, valja reći da se otpis kamata predviđa u iznosu od 176 milijuna kuna, od čega bi država otpisala oko 70 milijuna. Država bi otpisala još 88 milijuna glavnice (to je 30 posto ili maksimalni otpis po zakonu), te bi u tri obroka naplatila 38 milijuna. Banke bi otpisale 101 milijuna kuna, veliki dobavljači 165 milijuna, a mali 5,5 milijuna. Ukupno bi ovom mjerom otpisa obveze Diokija bile umanjene za 359 milijuna kuna, a čak bi i nešto sitno i radnici otpisali. Oni bi od 61 milijun kuna otpisali 2,4 milijuna, ali bi kratkoročno iz prodaje imovine naplatili 35 milijuna te gotovo 13 milijuna u 2014. i ostatak obročno 2015. i 2016. godini. Slijedom konzultacija koje su u tijeku Dioki očekuje da će Zaba, Hypo banka, te Hypo International AG i HBOR – ukupno potražuju 630 milijuna kuna – odreći se  prava na odvojeno namirenje te da će sudjelovati u ostvarivanju svojih prava kroz predstčejanu nagodbu.

Planom nije predviđeno namirenje iz predstečajne nagodbe za austrijsku RBA, Karlovačku banku i Banku Kovanica, a njihova hipotekarna potraživanja iznose 141 milijun kuna. Uz veliku podršku banaka plan računa na povezivanje poduzetničkim ugovorima s Crodux plinom, koji za proizvodnju u Diokiju i Dini treba osigurati obrtna sredstva u iznosu od 27 milijuna eura, a za Dioki to znači Čermakovu obvezu od 83 milijuna kuna. U planu se ističe da još treba riješiti pitanje hoće li Crodux i Dioki zaključiti poseban poduzetnički ugovor o doradi ili će proizvodnja biti organizirana na klasičan način. Ako je klasična, Dioki bi bio nositelj svih komercijalnih rizika nabave i cijene sirovina te prodaje robe, a obrtna sredstva bila bi mu doznačena. Iako je plan napravljen po principu dorade, što znači da bi Čermakova tvrtka isporučivala sirovinu za proizvodnju polistirena, a Dioki bi za preradu naplatio ugovorenu naknadu, Uprava to ne prejudicira. Vjerovnicima samo tvrdi da je u oba slučaja planom predviđena profitabilnost.