I 22 godine nakon uvođenja kapitalizma i tržišne ekonomije mnogi građani Hrvatske riječ "burza" ne povezuju s ustanovom za trgovanje vrijednosnim papirima nego, ponajprije, s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ). Ako ne kažu "burza", kažu "biro", a rijetko koriste pravo ime ili kraticu te institucije.

Kojim god imenom nazivali HZZ, oni koji su na nj upućeni – a riječ je o oko 370.000 nezaposlenih – nemaju lijepih riječi. Razgovarali smo s četvero nezaposlenih građana bogata iskustva s HZZ-om o tome kakva su im iskustva s ustanovom koja bi im trebala pomoći pri zapošljavanju. Od HZZ-a su, opći je zaključak, dobili minimum koji je nedvosmisleno propisan zakonom, ali ne i pomoć koja podrazumijeva bilo kakvu HZZ-ovu inventivnost, poduzetnost ili viši stupanj organiziranosti.

* Imena naših sugovornika na njihov su zahtjev izmijenjena

Apsolventica Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Poslali su me k savjetnici koja je tri rečenice tipkala pola sata 

Ana Perišić (30), apsolventica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, smatra da se HZZ bavi samo banalnom administracijom. "Oni nisu pravi posrednici u zapošljavanju, samo vode evidenciju nezaposlenih i oglašavaju poslove poslodavaca koji im se obrate", kaže buduća profesorica jezika koja je prijavljena na HZZ-u posljednjih 15 mjeseci."Ako neki poslodavac izravno od njih zahtijeva da mu upute radnika određenog profila, dužni su ga spojiti s takvim kadrom i proslijediti mu kontakt. Tad potraže u evidenciji, primjerice, profile krojačica i nasumce mu proslijede nekoliko telefonskih brojeva. To je sve.HZZ traži da jedanput mjesečno dođem da mi udare pečat u evidenciji nezaposlenih i da dvaput godišnje dođem osobnom savjetniku da provjeri moj životopis. Banalna administracija zbog koje se ne bismo ni trebali viđati", zaključuje.No, što je sa seminarima, tečajevima i radionicama koje HZZ nudi? Ana i o tome govori s razočaranjem: "Nisu me poslali ni na kakvu obuku i seminar, niti su me ikad i o čemu obavijestili. Iz drugih sam izvora čula da organiziraju beskorisne besplatne seminare pisanja životopisa i osnovne informatičke radionice za sloj pučanstva koji je nepismen i informatički neuk. Što se tiče programa sufinanciranja zapošljavanja, nisu me spojili ni s jednim potencijalnim poslodavcem, iako ispunjavam uvjete." Ogorčena je načinom na koji se službenici Zavoda ophode, kao i razinom njihove stručnosti i informiranosti. "Prije tri godine dobila sam 3000 kn naknade. No, pravnica koja izračunava naknade prvotno mi je pogrešno izračunala iznos. Prije toga su me poslali pogrešnom osobnom savjetniku, promašivši sektor mojeg zvanja i zanimanja. Potom je (prava) savjetnica tri rečenice pola sata pisala s dva prsta, pritom pogriješivši pet puta. Njezino nepoznavanje informatičkih osnova je nedopustivo." Na pitanje u što polaže nade u pogledu nalaženja posla, Ana odgovara: "Samo u vlastite snage – i prijatelje."

Karlovčanka (VSS) sa znanjem dvaju stranih jezika

Na obveznom seminaru kao na emisiji TV prodaje

Karlovčanka Vesna Tomić (30) nedavno je diplomirala ekonomiju u Zagrebu, ali se na HZZ prijavila još 2006., kad je privremeno posustala sa studijem. "Kako sam u prijavi navela dosta vještina, uključujući odlično znanje dvaju stranih jezika i napredno poznavanje računala, vjerovala sam da ću dobiti mnogo ponuda. No, nisam upućena ni na jedan razgovor", objašnjava. Od HZZ-a je dobila samo pravo na popust pri kupnji ZET-ova pokaza i pozive na nekoliko obaveznih seminara, koje je ocijenila katastrofalnima. "Potkraj prošle godine upućena sam na seminar izvjesnog motivacijskog govornika, uz napomenu da ga moram odslušati do kraja, jer u suprotnom neću dobiti potvrdu te bih mogla biti ispisana iz evidencije", priča nam Tomić, uspoređujući ozračje koje je vladalo na seminaru s emisijom TV prodaje. "Gomila nezaposlenih nekoliko je sati, uz povremene taktove glazbe, slušala kako se mora sama snaći u životu te unatoč rizicima pokušati pokrenuti vlastiti posao. Nama nezaposlenima to nikad ne bi bilo palo napamet!", zaključuje ironično nazvavši nastup predavača "napadno amerikaniziranom samopromocijom." Njezina je kolegica, također diplomirana ekonomistica, poslana na početni tečaj informatike. "Unatoč  njezinu upornom protivljenju da sudjeluje na tečaju koji je davno svladala, rečeno joj je da mora sudjelovati ako i dalje želi ostati na burzi. Pritom joj je rečeno da za tri mjeseca trajanja tečaja ne može biti evidentirana na HZZ-u, pa se mora ispisati, a nakon tečaja opet upisati. Za tu joj ekshibiciju nisu ponudili obrazloženje. Na taj se način valjda prividno smanjuje broj nezaposlenih."Nakon šest i pol godina "života na burzi", zaključuje: "Oni su praktično Zavod za statistiku nezaposlenih. Individualni savjetnik traži da mu svaka tri mjeseca dostavite popis poslodavaca kojima ste se javili. Svakih šest mjeseci vas pozovu na 'ažuriranje poslovnog plana', što traje dvije-tri minute. Pitaju vas ima li ikakvih promjena u vašem obrazovanju i bračnom statusu, i to je sve. I dalje ću sama slati životopis i nadati se čudu".

Ekonomistica (36) iz Zaprešića

Ni savjeta, ni utjehe, traže samo zaštitare

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Ekonomistica Kristina Oršolić iz Zaprešića prošlog se prosinca treći put prijavila na HZZ, nakon što je prva dva puta u vrlo kratkom razdoblju (vlastitim snagama) našla posao. Tek se sad upoznala s većinom aktivnosti burze. Nekoliko dana nakon prijave na šalteru dobila je termin grupnog savjetovanja, a mjesec dana kasnije i datum individualnog savjetovanja. "Grupno savjetovanje suvišna je formalnost jer se svodi na priču o obvezama nezaposlenih u trajanju od 15-20 minuta", kaže 36-godišnja Kristina. "U istu su skupinu ugurali ljude svih profila i svima dali obrazac životopisa. Bilo bi korisnije da smo dobili savjet od nekoga tko doista zna kako treba napisati određeni tip životopisa." Na grupnom je savjetovanju doznala da ima pravo na tečajeve i prekvalifikaciju, no još nije dočekala ništa od toga: "Vjerovali ili ne, od početka prosinca do danas jedino što je HZZ u Zaprešiću nudio jest tečaj za zaštitara", napominje. "Imam osjećaj da su ovi u Zaprešiću orijentirani samo na NKV radnike do eventualno SSS", kaže Oršolić, nezadovoljna i banalnošću savjeta službenika Zavoda. "Na individualnom savjetovanju upitana sam jesam li se ikad javila na neki oglas! Rekoh službenici da se javljam na oglase i u Hrvatskoj i u drugim zemljama, ali da iz inozemstva dobivam odgovor prije nego od domaćih poslodavaca. Samo je slegnula ramenima."Jedina intervencija HZZ-a, osim dvije suvišne savjetodavne seanse, bilo je davanje Kristinina kontakta jednom tražitelju radnika. "Predstavnik jedne tvrtke zvao me na intervju, no odbio mi je reći o kakvom je poslu riječ. Nazvala sam službenicu s burze i pitala zna li ona nešto o tom radnom mjestu, na što mi je odgovorila da provjeravanje poslodavaca nije njihov posao. A što jest?", pita se. S izuzetkom spomenute misteriozne ponude, Oršolić zaključuje da od HZZ-a nije dobila ništa, "nijedan koristan savjet, čak ni utjehu."

Zagrepčanin (SSS) sa 15 godina staža na burzi

Samo ga jednom poslali na razgovor, no ne gubi nadu

Zagrepčanin Boris Novak (54) jedan je od dugotrajno nezaposlenih građana, no nije izgubio nadu da će mu HZZ pomoći pronaći radno mjesto bez obzira na poodmaklu dob i na dosad potpuni nedostatak uspjeha u odnosu sa Zavodom.Novak odlazi tamo jednom mjesečno da ne bi izgubio pravo da bude evidentiran kao nezaposleni. Ima karton na koji mu, kad dođe, udare pečat. Ima samo jednom pravo odbiti ponuđeni posao, inače bi ga ispisali iz evidencije. No, ovaj građanin sa srednjom stručnom spremom nikad se nije našao u toj situaciji."U petnaest godina, koliko sam prijavljen, samo su me jednom povezali s tražiteljem radnika, no poslodavac me je odbio zaposliti, smatrajući da ne zadovoljavam kriterije. Sve poslove koje sam radio – nakratko i na određeno vrijeme – našao sam sam", tvrdi, naglašavajući da nikad nije primao naknadu, niti je poslan na obuku ili seminar.Zašto uopće ustraje na mjesečnom odlasku u HZZ? Po inerciji, kaže. I zbog iracionalnog straha da bi neodlaskom izgubio pravo za zdravstveno osiguranje. Kad smo mu rekli da za status osiguranika nije potrebno biti prijavljen na burzi, uzvraća da ne vjeruje u to i da ne želi riskirati. Novak je jedan od mnogih žrtava zablude o stjecanju zdravstvenog "preko burze". Prošećete li se internetskim forumima, naići ćete na brojne građane koji tvrde da su prijavljeni na HZZ "zbog zdravstvenog" i na još više onih koji se žale da su neosigurani jer se nisu na vrijeme javili "u biro". Tko zna koliko bi prijavljenih prestalo odlaziti u HZZ kad bi znali da se status osiguranika stječe prijavom na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i da je moguće ugovoriti osiguranje i nakon 30 dana od prestanka prethodne osnove osiguranja? Jedina je razlika u tome što u slučaju zakasnjele prijave osnovno zdravstveno nije besplatno, nego stoji oko 400 kn mjesečno, plus kotizaciju za nekoliko mjeseci unatrag. No, i to je mnogo povoljnije od plaćanja privatnih liječnika.

Koliko nezaposlenih nije prijavljeno

Mnogima žig nije dovoljan motiv

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) na svojim službenim stranicama navodi da nudi brojne pogodnosti prijavljenima, uključujući informacije o slobodnim radnim mjestima, informacije o traženim i manje traženim zanimanjima, pomoć u definiranju i poboljšavanju radnog potencijala, pravne savjete, radionice za stjecanje relevantnih znanja i vještina i drugo. Na HZZ se smiju prijaviti građani u dobi između 15 i 65 godina koji su sposobni ili djelomično sposobni za rad, aktivno traže posao i ispunjavaju niz drugih uvjeta: nisu u radnom odnosu, nemaju obrt, slobodno zanimanje ili poljoprivrednu djelatnost, nisu umirovljenici i redovni studenti, nisu vlasnici ili suvlasnici trgovačkog društva s udjelom većim od 25 posto te ne zarađuju dohodak od druge samostalne djelatnosti iznad određenog mjesečnog iznosa. Međutim, trenutačni broj nezaposlenih u Hrvatskoj – u srijedu prema evidenciji HZZ-a 369.958 – sigurno ne obuhvaća sve građane koji bi se smjeli prijaviti na HZZ. S obzirom na usmenu predaju o neučinkovitosti HZZ-a u pronalaženju radnog mjesta, o nesvrhovitim savjetima službenika i obavezi prisustvovanja nepotrebnim seminarima i tečajevima, izgledno je da deseci tisuća nezaposlenih nisu registrirani pri Zavodu te da je stvaran broj građana bez posla premašio 400.000.