Hrvatski zdravstveni sustav godišnje bi mogao uštedjeti dodatnih milijardu kuna kad bi se unaprijedila i ubrzala politika stavljanja generičkih i biološki sličnih lijekova na liste Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), tvrde domaće farmaceutske generičke kompanije okupljene u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Trenutno sustav štedi oko 300 milijuna kuna godišnje s primjenom ovih lijekova, no potencijal je značajno veći, izjavio je Jerko Jakšić, predsjednik Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u na briefingu za novinare održanom u četvrtak.

Niža penetracija
Prema podacima iz 2019. godine, 61 posto volumena u potrošnji lijekova na recept u Hrvatskoj čine generički lijekovi, što je nešto niže nego prosjek EU od 67 posto. S biosimilarima je situacija puno lošija, oni su u ukupnoj potrošnji bioloških lijekova zauzimali skromnih 13 posto tržišta.

Iako se daljnji rast očekuje u idućim godinama, uz edukaciju je nužno ubrzati njihovu primjenu već kad su oni registrirani pri Europskoj agenciji za lijekove, odnosno pri Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode.

Naime, kako pojašnjavaju proizvođači, procedura HZZO-a za stavljanje lijeka na listu, što je čisto administriranje, traje u prosjeku od četiri do šest mjeseci, i za to vrijeme izravno se gubi novac koji bi se mogao uštedjeti korištenjem generičke, umjesto inovativne terapije.

“Takozvana penetracija lijeka u sustav trebala bi biti znatno brža, što je još značajnije kod biološki sličnih lijekova, budući da su biološki lijekovi jako skupi. Imamo najave iz HZZO-a da bi se mogao ubrzati taj proces, i to nas veseli.

Nema razloga da lijek odmah po registraciji automatski ne dospije na listu, a bilo bi jako dobro da nova procedura zaživi do sredine ove godine jer uskoro ističu patenti za neke lijekove, za što je naša industrija spremna i očekuje se dolazak novih generičkih lijekova u zadnjem tromjesečju ove godine”, kazao je Jakšić.

Više izliječenih za manji iznos
Konkretno, radi se o lijekovima protiv dijabetesa, a potencijal uštede je 30 posto za zdravstveni sustav, uz oslobađanje participacije pacijenata. Uz pravilnu primjenu, u 2023. godini može se liječiti 15 posto više pacijenata za isti trošak samo u ovom segmentu, ističu u HUP-u. Podaci govore da su biosimilari povećali dostupnost biološke terapije.

Primjerice, u segmentu imunologije liječeno je 67 posto više pacijenata za samo 19 posto veći trošak. U 2021. godini lijekom za ublažavanje posljedica kemoterapije liječeno je 2,5 puta više pacijenata nego u 2019. za približno isti ukupni trošak. Samo u 2020. biosimilari su osigurali uštedu od 200 milijuna kuna.

No, najveći nedostatak u politici lijekova u Hrvatskoj i dalje je slaba kontrola troška, zbog nedostatnih terapijskih smjernica odnosno mjerenja učinkovitosti terapija, upozoravaju u HUP-u.

Registri pacijenata postoje samo za manji broj dijagnoza i veliku ulogu u tome imaju udruge pacijenata koje se na taj način bore za bolju dostupnost nekih lijekova. No, za većinu pacijenata i dijagnoza ne prate se sustavno svi parametri u liječenju.