Od Dubrovnika i Splita do Osijeka i Slavonskog Broda privodi se kraju projekt ciljanih zahvata na prometnicama važnima za hrvatsku i europsku prometnu mrežu. Njegova je zadaća smanjiti rizik od najtežih prometnih nesreća. Riječ je o projektu Hrvatskih cesta vrijednom 2,73 milijuna eura, od čega 85 posto sufinancira Europska unija. No njegova se vrijednost ne mjeri samo novcem ni kilometrima, nego prije svega odgovorom na jednostavno pitanje: može li se cesta učiniti sigurnijom i onda kada vozač pogriješi?
Upravo na toj ideji temelji se projekt “Povećanje sigurnosti prometa na cestama TEN-T mreže u skladu s EuroRAP metodologijom”. Obuhvaća 12 državnih cesta, ukupne duljine analiziranih dionica 228,2 kilometra, na sedam područja Hrvatske – Dubrovnika, Šibenika, Splita, Osijeka, Slavonskog Broda, Pule i Zadra. Zahvati nisu bili predviđeni duž svakog kilometra, nego su usmjereni na konkretne rizične lokacije na kojima prometna signalizacija i cestovna oprema mogu spriječiti nesreću ili ublažiti njezine posljedice.
Od procjene rizika do konkretnih rješenja
Gdje ulagati najprije i koje mjere odabrati? Odgovor daje EuroRAP/iRAP metodologija (RAP – Road Assessment Programme), prema kojoj se sigurnost cestovne infrastrukture procjenjuje ocjenama od jedne do pet zvjezdica. Što je ocjena viša, to je rizik manji. Analiziraju se obilježja ceste, raskrižja, opasnosti uz kolnik i uvjeti za različite skupine sudionika u prometu, a potom se odabiru zahvati koji mogu najviše pridonijeti smanjenju rizika. Jedan od ciljeva projekta jest povećati broj dionica s ocjenom od najmanje tri zvjezdice. Projekt se pritom nadovezuje na europski projekt SLAIN (Saving Lives Assessing and Improving TEN-T Road Network Safety), u sklopu kojeg je ranije analizirana sigurnost cesta na transeuropskoj prometnoj mreži.
Od zaštite motociklista do sigurnijih pješačkih prijelaza
Različiti rizici traže različite odgovore pa se i mjere razlikuju od lokacije do lokacije. Na području Dubrovnika među zahvatima su dodatne zaštitne odbojne ograde, uključujući elemente za zaštitu motociklista na pojedinim dijelovima državne ceste DC8, poboljšanje oznaka na kolniku, upozorenja na opasne zavoje kao i semaforizaciju raskrižja na putu za zračnu luku. Na splitskom području obuhvaćeni su dijelovi cesta DC8, DC1 i DC410, gdje mjere uključuju dodatnu zaštitu od naleta na nepomične prepreke, poboljšanje uočljivosti ograničenja brzine i vibracijske crte koje vozača upozoravaju na izlazak iz prometnog traka. Na području Osijeka, na cesti DC55, među zahvatima su semaforizacija pješačkog prijelaza te mjere smanjenja opasnosti od naleta na divljač, dok je na području Pule naglasak na sigurnosti pješaka i motociklista. Posebna pozornost posvećena je ranjivim sudionicima u prometu.
Mali zahvati, važan učinak
Dodatna odbojna ograda, uočljiviji znak ili semafor na pješačkom prijelazu možda ne djeluju kao veliki infrastrukturni zahvati. Njihova se važnost, međutim, vidi upravo u trenucima kada je potrebna brza reakcija ili kada dođe do gubitka nadzora nad vozilom. U tome je i smisao suvremenog pristupa cestovnoj sigurnosti: ljudi griješe, a prometna infrastruktura treba pomoći da jedna pogrešna procjena ne završi najtežim posljedicama.
Projekt uključuje izradu projektno-tehničke dokumentacije, izvođenje radova, stručni nadzor i upravljanje projektom. U njegovu se sklopu provodi i revizija cestovne sigurnosti predloženih mjera, kao dodatna stručna provjera projektiranih rješenja. Završetak provedbe predviđen je do kraja studenoga 2026. godine.
Hrvatske ceste projekt provode uz potporu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA). Njegovim završetkom ostvaruje se još jedan konkretan doprinos europskom cilju smanjenja broja poginulih i teško ozlijeđenih u prometu za 50 posto do 2030. godine te dugoročnoj viziji prometa bez smrtnih stradavanja do 2050. godine. Iako se potpuna sigurnost ne može jamčiti, svako uklonjeno opasno mjesto i svaki bolje zaštićen sudionik u prometu važan su korak prema tom cilju.
* Projekt sufinancira Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA). Za njih se ne mogu smatrati odgovornima ni Europska unija ni CINEA.
