U vremenu kada se sve više govori o uključivosti i jednakim mogućnostima na tržištu rada, kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj istaknuo se kao jedan od ključnih mehanizama za jačanje socijalne kohezije i gospodarske održivosti.

Riječ je o modelu koji ne samo da potiče zapošljavanje, već nastoji osigurati i dugoročnu stabilnost radnih mjesta za osobe s invaliditetom.

Poslovna suradnja

Prema važećem okviru, poslodavci s najmanje 20 zaposlenih obvezni su zaposliti osobe s invaliditetom u udjelu od tri posto ukupne radne snage. No, sustav nije zamišljen isključivo, kao administrativna obveza – njegova je svrha potaknuti stvarno uključivanje, uz obvezu prilagodbe radnih mjesta i uvjeta rada kako bi zaposlenici mogli ravnopravno sudjelovati u radnom procesu.

Za one poslodavce koji iz objektivnih razloga ne mogu ispuniti kvotu zapošljavanjem, predviđena je alternativna mogućnost: uplata novčane naknade u sustav. Ta sredstva potom se koriste za financiranje različitih poticaja – od sufinanciranja plaća i doprinosa, preko obrazovanja i stručne podrške, do potpora za samozapošljavanje. Time se zatvara krug solidarnosti u kojem gospodarstvo izravno doprinosi većoj uključenosti ranjivih skupina.

Sustav dodatno omogućuje i tzv. zamjensku kvotu. Ona poslodavcima daje priliku da svoju obvezu ispune kroz poslovnu suradnju s poduzećima koja većinski zapošljavaju osobe s invaliditetom, ali i kroz obrazovne i razvojne aktivnosti – poput stipendiranja, stručnog osposobljavanja ili uključivanja učenika i studenata s invaliditetom u radne procese. Time se potiče šira mreža suradnje između obrazovnog sustava, gospodarstva i društveno odgovornih poduzeća.

Važnu ulogu u ovom sustavu imaju i zaštitne i integrativne radionice. Riječ je o poduzećima koja zapošljavaju veći broj osoba s invaliditetom i prilagođavaju radne procese njihovim mogućnostima. Država ih dodatno podupire kroz financiranje dijela troškova rada, stručnog osoblja i razvoja poslovanja, kako bi ta radna mjesta bila stabilna i dugoročno održiva. Tako radionice ne služe samo kao oblik zapošljavanja, već i kao okruženje u kojem osobe s invaliditetom mogu razvijati svoje vještine i postupno se uključivati na šire tržište rada.

Inkluzija je ulaganje

Rezultati primjene kvotnog sustava jasno pokazuju njegov učinak. Dok je 2015. godine bilo evidentirano nešto više od 11 tisuća zaposlenih osoba s invaliditetom, deset godina kasnije taj se broj gotovo udvostručio i premašio 21 tisuću. Istodobno raste i broj poslodavaca uključenih u sustav, kao i iznos dodijeljenih poticaja. Samo u 2025. godini isplaćeno je više od 25 milijuna eura, čime je podržano zapošljavanje više od 4600 osoba s invaliditetom.

End-to-end model

Dostupnost bez čekanja: novi standard konkurentnosti u zdravstvu

ne biraju metu

Napad može doći bilo kada – jeste li spremni na najgori scenarij?

Ovi podaci ne govore samo o uspješnosti jedne politike, već i o promjeni društvene svijesti. Uključivanje osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada sve se više prepoznaje kao vrijednost – ne samo socijalna, već i ekonomska. Njihove vještine, iskustvo i doprinos postaju važan dio konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Kvotni sustav tako nadilazi svoju osnovnu funkciju i postaje primjer kako javne politike mogu istodobno odgovarati na društvene potrebe i poticati razvoj zajednice. U konačnici, riječ je o modelu koji pokazuje da inkluzija nije trošak, već ulaganje – i to ono koje se dugoročno višestruko vraća.