Dok je švicarski franak preko noći izazvao paniku među dužnicima i politikom, jačanju američkog dolara u posljednje vrijeme vesele se domaći izvoznici.

Američka valuta u posljednjih godinu dana nezaustavljivo raste i porasla je gotovo za četvrtinu prema euru. Preneseno na domaći teren, za jedan dolar jučer je trebalo izdvojiti 7,21 kuna dok je 2008. godine dolar vrijedio samo 4,9 kuna. Ako ga je netko tada kupio i čekao zaradio je 45 posto, no tko je dolar kupio 2001. ili 2002. još nije pokrio izgubljeno. Trenutno su u prednosti svi koji izvoze u SAD, što se ne bi moglo reći za uvoznike iz te zemlje, kojih u Hrvatskoj ipak nema previše. No, dolar kao prva svjetska valuta obračunsko je sredstvo plaćanja nafte i naftnih derivata, pa će SAD preko petrodolara pokušati nadoknaditi dio izgubljene konkurentnosti. Jačanje dolara odrazit će se na domaće kompanije koje zarađuju u američkom dolaru, poput izvoznika ili naftnih kompanija. Koliko će četvrtinu jači dolar značiti veću dobit ovisit će strukturi troškova; što ih je više vezano uz domaću valutu, to će rezultat biti bolji.

Željko Pavlin iz HS Produkta, najpoznatijeg proizvođača oružja koji većinu proizvodnje plasira u SAD, kaže da je za njih takav odnos dolara i eura, posljedično i kune, pozitivan. "Očekujemo pozitivne efekte i veći prihod. Naravno, bilo bi neozbiljno kada bih rekao da ćemo mi sada zbog 20 posto jačeg dolara imati i toliko veće prihode jer to ipak ovisi o nizu stvari", kaže Pavlin. U HS-u tek čekaju kako će se dolar odraziti na cijenu nafte i sirovina koje koriste u proizvodnji, a profitabilnost će ovisiti i o opsegu sklopljenih poslova za američko tržište. "Ukoliko ne sklopimo nove poslove, ovakva vrijednost dolara nam neće ništa značiti. S druge strane, poslovi koji se sklapaju su uglavnom dugoročni te treba tek vidjeti koliko će ovakav tečaj potrajati", ističe Pavlin dodajući da je situacija neusporedivo povoljnija nego kad je dolar vrijedio nešto više od pet kuna pa je tvrtka bila prisiljena raditi s unutrašnjim rezervama da bi opstala. Gotovo sve svoje prihode domaći brodari zbrajaju u dolarima pa se se jači dolar pozitivno odraziti na poslovanje svih njih.

"Mi isključivo zarađujemo u američkom dolaru, dok na rashodnoj strani između 15 do najviše 20 posto čine euri. Primjerice, kao našim pomorcima, i zaposlenicima u direkciji na kopnu plaće smo vezali uz kretanje dolara, to nam je prirodni 'hedging', a zaposlenici ujutro prvo gledaju tečaj dolara pa onda u dobrom raspoloženju rade", kaže uz smijeh direktor Tankerske plovidbe Mario Pavić. Kompanija bi ovaj tjedan trebala objaviti rezultate za prošlu godinu, a kako  se oni sastavljaju u domaćoj valuti, u njima će se osjetiti tečajni pomaci. Zadovoljni su i u Plivi, koja, poslujući unutar farmaceutske korporacije Teva, gotove oblike lijekova i najveći dio svoje proizvodnje izvozi na američko tržište.

"Kretanje dolara trenutno pozitivno utječe na poslovanje, a s obzirom na razgranate poslovne operacije na međunarodnom tržištu i otvorena potraživanja i obveze u brojnim stranim valutama, postoji i izloženost valutnom riziku koji proizlazi iz promjena tečajeva", kaže Tamara Sušanj Šulentić iz Plive. Zbog toga se kontinuirano prati gospodarska i analiziraju uvjeti na raznim tržištima te se na razini Teve štiti od tečajnih razlika aktivnim upravljanjem valutnim rizicima. U naftnoj kompaniji Ini ističu da su cijene sirove nafte na tržištu izražene u dolarima, pa tečaj utječe na Inine rashode. "Usto, odnos kune i dolara jedan je od elemenata koji se uzimaju u obzir kod izračuna maloprodajne cijene naftnih derivata. Nadalje, promjene tečaja dolara utječu i na stanje duga i kredite koji su u dolarima, na način da jačanje dolara povećava stanje toga duga u kunama", poručuju iz Ine dodajući da se stanje prati, a Ina na raspolaganju ima razne instrumente za zaštitu od rizika. Premda izvoznici zadovoljno trljaju ruke, utjecaj na ukupnu ekonomiju dobrim dijelom će se rasporediti. "Gubitnici će biti građani, odnosno sektor kućanstva kroz višu cijenu naftnih derivata, kao i sektor transporta", kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Pozitivni efekt osjetit će štediše u dolarima, no njih je malo jer se uglavnom štedi u eurima. U nepovoljnom položaju su i oni koji kredite otplaćuju u dolarima, no i njih je za razliku od onih u franku malo. Ukupno se u ostalim valutama vraća tek 2,6 milijardi kuna,  što je ni jedan posto svih kredita. HNB-u će zato porasti vrijednost međunarodnih pričuva, u kojima od 12,7 milijardi eura dolar čini oko 16 posto (podatak za 2013.). Kako se pričuve uglavnom drže u vrijednosnicama do dospijeća, riječ je o nerealiziranoj dobiti. No, ono to što je dobro za valutu ne mora biti dobro za cijelo gospodarstvo jer se veliki valutni pomaci uvijek prelijevaju na zaradu tamošnjih kompanija. Američke burze počele su padati jer se procjenjuje da će im europske tvrtke oteti dio tržišta. Dugo godina poslije SAD-a i eurozona je počela dizati konkurentnost slabljenjem valute, pa je napokon i Europa postala jeftina destinacija za Amerikance. Sve do prije godinu dana bilo je obrnuto. Očekuje se da će šefica FED-a Janet Yellen ovaj tjedan potvrditi najave o početku podizanja kamatnih stopa na ljeto ili u ranu jesen, što će ići u prilog daljnjeg jačanja dolara. Očekuje se da će dolar, pa i cijene nafte, i dalje rasti, što bi u Hrvatskoj moglo poništiti utjecaj mini porezne reforme dohotka. 

Turizmu jak dolar kao naručen

Amerikanci umjesto Rusa 

Jak dolar za turizam dolazi kao naručen. Osim što naša zemlja Amerikancima postaje jeftinija onoliko koliko je dolar ojačao, sve se događa nakon mjeseci intenzivne promidžbe Hrvatske u toj zemlji. "Na više Amerikanaca računali smo i prije ovakvog razvoja događaja s dolarom. Posjet iz te zemlje posljednjih godina raste. Slično je i s Kanadom, pa su Amerikanci i Kanađani već lani našem turizmu donijeli gotovo milijun noćenja. U međuvremenu smo snažno pojačali aktivnosti na tom tržištu, dobili puno pozornosti, pogotovo akcije vezane uz Super Bowl, kada smo trenera pobjedničke momčadi, koji je hrvatskog podrijetla, pozvali na ljetovanje u zemlju predaka. Jaki dolar sada može samo dodatno pomoći", kaže ministar Darko Lorencin. Zadovoljni su i hotelijeri, koji priželjkuju da sve brojniji Amerikanci nadomjeste i manjak Rusa. "S jakim dolarom Amerikancima postajemo povoljniji, a onda i konkurentniji", kaže Željko Miletić, direktor hotela Lapad u Dubrovniku. "Rusa će opet biti znatno manje te i trebamo svakog novog gosta", zaključuje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost