Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, predstavio je model gospodarenja otpadom koji su organizirali u tom gradu. “Model koji smo napravili u Bjelovaru možda nije savršen ni impozantan, ali je funkcionalan i optimalan i može poslužiti kao primjer mnogima. U njega je uloženo oko 100 milijuna kuna, od čega većina dolazi iz EU fondova. Uskoro na naplatu dolazi penalizacija i u problemu će biti mnogi gradovi”, kazao je Hrebak.

Dodao je da problem gospodarenja otpadom dođe na red kad već bude prekasno. Činjenica je, navodi Hrebak, da se na ovakvim konferencijama o otpadu uvijek govori kao o nečem lošem. A činjenica je da to ne mora biti tako jer otpad može biti velika prilika za razvoj.

Na ‘kućnom pragu’
Istodobno je upozorio da novca iz EU fondova za otpad vjerojatno više neće biti te da će oni, koji su prepustili prethodno razdoblje široke ruke Bruxellesa u tom segmentu, morati iznaći nove modele financiranja.

Kristina Kocur, pročelnica Upravnog odjela za komunalnu infrastrukturu i uređenje prostora Grada Bjelovara, govorila je na konferencijama o detaljima toga modela koji se odnosi na grad i osam susjednih općina s oko 112 naselja s ukupno 18.247 korisnika.

“Prikupljanje reciklabilnog komunalnog otpada obavlja se u Bjelovaru u okviru javne usluge prema unaprijed utvrđenom rasporedu na ‘kućnom pragu’, putem zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. Organizirani odvoz papira i plastike za sve korisnike u obiteljskim kućama na kućnom pragu i iz stambenih zgrada, te poslovnih prostora putem kutija za papir u kojima se nalazi plava PEHD vreća.

Odvojeno sakupljene reciklabilne komponente otpada predaju se ovlaštenim sakupljačima na oporabu. Na području grada su postavljeni spremnici za odvojeno sakupljanje papira, plastike i metala, stakla, tekstila i baterija. Različite vrste spremnika nalaze se na 70-tak različitih lokacija”, kazala je Kocur.

Jedna od bitnih sastavnica bjelovarskog modela je elektronski sustav evidentiranja pražnjenja spremnika u što je uloženo 800.000 kuna plus PDV. Kako je pojasnila Kocur, elektronski sustav evidentiranja pražnjenja spremnika sastoji se od čipova na posudama i čitača na vozilima, kao i pratećeg softvera.

Korisnicima su paralelno zamijenjeni dotrajali spremnici za otpad i ugrađen je “čip”. Podatak o broju pražnjenja spremnika koristi se za izračun naknade za uslugu sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Korisnik rjeđim iznošenjem spremnika direktno utječe na smanjenje računa za odvoz otpada. Bjelovar ima dva uspostavljena reciklažna dvorišta od kojih jedno u centru postoji od prije, a novo je izgrađeno 2020. Radilo se o investiciji od 6,5 milijuna kuna + PDV koje je 85% sufinancirano iz EU sredstava.

Udruživanje s Daruvarom
Najznačajniji infrastrukturni komunalni projekt u Bjelovaru u sustavu gospodarenja otpadom svakako je projekt Postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada. Ukupna vrijednost projekta iznosi 45,2 milijuna kuna, a bespovratna EU sredstva su u visini 85% prihvatljivih troškova, odnosno 36,8 milijuna kuna. Bjelovar je sklopio o ovom projektu Sporazum o udruživanju i s Daruvarom te njegovim područjem gospodarenja otpadom.

Značajan projekt je i Izgradnja i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada Grada Bjelovara. Radi se o ukupnoj investiciji od 14,7 milijuna kuna, a svrha projekta je uspostava postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada kompostiranjem. Procjenjuje se da će u prvoj godini biti obrađeno 2000 tona otpada dok se u narednom razdoblju planira obrada 3000 tona godišnje.