Unatoč izjavama da ne može utjecati na odluke koje se donose u Ini, čini se da hrvatska Vlada ipak ima formalnu mogućnost spriječiti najavljenu odluku o gašenju rafinerije u Sisku.

Naime, uvidom u važeći međudioničarski ugovor sklopljen između dvaju velikih dioničara u hrvatskoj naftnoj kompaniji – hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a – proizlazi kako je za takvu odluku Uprava kompanije dužna osigurati prethodnu suglasnost Nadzornog odbora, i to izglasanu kvalificiranom većinom članova tog tijela. Riječ je o odredbi međudioničarskog ugovora koja regulira takozvana zadržana pitanja. U točki 7.3.14. se, primjerice, kao jedno od takvih pitanja navodi "prestanak bilo koje osnovne djelatnosti Grupe ili reorganiziranje u bitnoj mjeri cjelokupnog njezinog poslovanja".

Pojednostavnjeno rečeno, za donošenje takve odluke na upravi kompanije, prethodno je mora odobriti barem sedam od devet članova NO-a kompanije. Predstavnici hrvatske Vlade, uključujući i samog premijera Milanovića, u više su navrata tijekom proteklih dana izjavljivali kako se ne slažu s odlukom o gašenju sisačke rafinerije u ovom trenutku. Kako su u NO-u Ine tri člana koje je imenovala hrvatska Vlada, Siniša Petrović, Željko Perić i Mladen Proštenik, ali i predstavnica radnika Maja Rilović, lako je izračunati da bez njihove podrške takva odluka ne može biti donesena.

Dakako, ova pravna logika mogla bi biti osporena tvrdnjama kako gašenje rafinerijskih djelatnosti u Sisku ne znači prestanak osnovne djelatnosti Grupe – s obzirom na to da Ina zadržava rafinerijske djelatnosti u Rijeci, ali i da se negašenje sisačke rafinerije ne može smatrati reorganizacijom cjelokupnog poslovanja kompanije. Utoliko, moguće je i da ovaj problem epilog dobije u sudskom procesu iako je obveza održanja rafinerija u Sisku i Rijeci, te ulaganja u njihov razvoj, vrlo detaljno obuhvaćena međudioničarskim ugovorom.