Hrvatski restorani, barovi i hoteli koji će u svojoj ponudi imati, između ostalog, hladetinu, buzaru, lički lonac, fuže ili pak paprenjake ubuduće će nositi oznaku standarda “Hrvatske autohtone kuhinje” kao informaciju turistima i svim ostalim gostima. To su samo neka od jela uvrštena u Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda ”Hrvatske autohtone kuhinje” koji je u nedjelju potpisao i predstavio ministar turizma Damir Bajs. Pravilnik je nastao suradnjom Ministarstva, Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore te Hrvatskoga kuharskog saveza.

U Pravilniku je definirana ne samo gastronomska već i autohtona enološka ponuda, a njima se određuju i ostali uvjeti i elementi koji moraju biti ispunjeni za dodjelu spomenutog standarda. Posebni standard se utvrđuje rješenjem Ministarstva turizma na zahtjev ugostitelja, nakon čega se objekt označava standardiziranom pločom s nazivom “Hrvatska autohtona kuhinja” na hrvatskom i engleskom jeziku te odgovarajućom grafikom. Standard se može dodijeliti ugostiteljskom objektu koji u jelovniku ima najmanje 70% jela iz svoje ponude s popisa jela koji obuhvaća hladna i topla predjela, juhe, variva i jela sa žlicom, glavna jela i priloge, salate i deserte. U restoranima koji će nositi novi certifikat gosti će tako moći jesti i hlebinsku juhu, bob u teći, arambašiće, paštu fažol, rapsko sočivo, knedle, salatu od boba, divlje šparoge na salatu.

Za obrazovanje kadrova 30 milijuna kuna

Za Program poticanja obrazovanja i obuke kadrova u ugostiteljstvu i turizmu, koji po pola financiraju Ministarstvo turizma i gospodarstvenici zajedno s obrtničkim komorama, od njegova pokretanja 2008. do 2010. ukupno je izdvojeno oko 30 milijuna kuna, uređeno je oko 50 kabineta, potpisano 448 ugovora o stipendiranju učenika i studenata te održana promocija u pedesetak škola. TOMAS istraživanje o potrošnji turista u Hrvatskoj u 2010. godini pokazalo je da gastronomija zauzima četvrto mjesto kao motiv dolaska turista.