Postoji velika razlika između popisa birača i popisa stanovništva, a razlike posebno dolaze do izražaja u nekim dijelovima Hrvatske, ustvrdio je ministar uprave Arsen Bauk predstavljajući u Hrvatskom saboru prvo čitanje Zakona o registru birača.

Dvije su skupine takvih dijelova Hrvatske. – Jedna su dijelovi RH u kojima je prije rata većinski živjelo srpsko stanovništvo koje je ostalo u policijskim evidencijama prebivališta, a stvarno se nalaze negdje u BiH, Srbiji ili prekomorskim zemljama. Drugi je dio područje RH na granici s BiH gdje s druge strane granice živi većinom hrvatsko stanovništvo od kojeg velika većina ili skoro svi imaju i hrvatsko državljanstvo – objasnio je Bauk dodajući kako prema evidenciji MUP-a ukupno pet milijuna građana ima prebivalište u RH, a prema popisu stanovništva u Hrvatskoj ima 4,4 milijuna popisanih osoba.

U popisu birača i preminuli

– U popis birača iz registra birača ulaze svi građani RH koji imaju prebivalište u RH i valjane osobne iskaznice. Njih ima 3,750.000, što je puno realniji broj od od 4,100.000 koliko ih sada imamo u popisu birača u RH. Preostalih 339.650 osoba svoje biračko pravo može ostvariti tako da izvade osobnu iskaznicu ili da na dan izbora odu u nadležni ured državne uprave, dobiju potvrdu i temeljem te potvrde iz registra se upišu u popis birača – kazao je ministar Bauk koji misli da se tako nikome ne ograničavaju biračka prava dodavši kako je osnovna poruka svega da se građanima koji imaju regularne i valjane osobne dokumente ovim zakonom ništa neće promijeniti, a dobit ćemo realniji popis birača. U popisu birača nalazi se oko 450 tisuća državljana RH koji nemaju prebivalište u RH, ali i određen broj preminulih osoba jer je uglavnom riječ o hrvatskim državljanima koji imaju dvojno državljanstvo i koji su preminuli u državi u kojoj imaju drugo državljanstvo, a ta država o tome nije dužna obavijestiti RH. Zato je u prijedlogu zakona predviđen institut aktivne registracije kojim svi hrvatski državljani koji žive u inozemstvu, a žele glasovati, svoje biračko pravo mogu ostvariti tako da se aktivno registriraju u diplomatsko-konzularnom predstavništvu u kojem žele ostvariti svoje biračko pravo.

– Tako ćemo dobiti realniji broj birača zainteresiranih za glasovanje u RH što bi nam u nekom od sljedećih izbornih ciklusa omogućilo uvođenje drugih instrumenata za ostvarivanje svog biračkog prava, a ne glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima – nastavlja Bauk koji, kako bi se izbjegla diskriminacija nacionalnih manjina, predlaže i da ti pripadnici budu na općem biračkom popisu i da se ne moraju izjašnjavati na biračkom mjestu, već će dobiti listić na kojem će biti obje liste, i opća i posebna. Tehnički će se, objašnjava, to izvesti tako da svi dobiju listić na kojem će biti obje liste, a može zaokružiti samo jednu. Uvodi se i pravo uvida u registar birača cijelo vrijeme trajanja mandata za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave. S obzirom na pritužbe na to da biračko pravo ne mogu ostvariti osobe s invaliditetom koje su lišene poslovne sposobnosti, predloženo je da o svakom pojedinačnom slučaju sud procjenjuje treba li osim lišavanja poslovne sposobnosti osobu lišiti i biračkog prava. Nakon podužeg obrazloženja ministra replicirao je HDSSB-ov Josip Salapić koji je pozdravio sređivanje nereda u biračkim popisima, no predložio i da se mijenjaju i granice izbornih jedinica, s čime se načelno složio i Bauk koji misli da se te granice trebaju podudarati s granicama županija, no dodao je da je to ipak tema za raspravu o izmjenama Izbornog zakona o kojem će, najavljuje, Sabor raspravljati u drugoj polovici ili krajem sljedeće godine. HDZ-ov Željko Reiner smatra da će se ovim zakonom nekima dodatno otežati ostvarivanje biračkog prava.

HDZ ''protiv tog zakona''

– Ovim se zakonom dodatno potencira razlika između hrvatskih državljana, odnosno birača koji su u Hrvatskoj i izvan nje. Rekli ste da se neće uskratiti biračko pravo nikome, a hoće. Pa smisao toga i jest da se zapravo smanji broj birača i uskrati jednom dijelu hrvatskih državljana biračko pravo – smatra Reiner. Sve stranke slažu se da treba riješiti nered u popisima birača, no predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar zamjera što se zakon mijenja sedam mjeseci prije izbora što će, smatra, bitno utjecati na pripremu sudionika izbora. Skeptičan je što u prijedlogu zakona piše da za njegovu provedbu neće biti potrebna dodatna financijska sredstva što mu je nevjerojatno s obzirom na zahtjevnost procesa. Zamjerio je i što će pravo uvida u registar birača imati samo članovi predstavničkih tijela lokalne i regionalne samouprave, a ne i saborski zastupnici, odnosno svi sudionici izbora. Pozvao je ministra da svi zakoni koji se odnose na lokalne izbore – boravište, registar birača, izbori za lokalnu samoupravu i zakon o lokalnoj samoupravi kao i popravak Zakona za izbor zastupnika iz RH u Europskom parlamentu – pred Sabor u drugom čitanju dođu u paketu jer svi ovise jedni o drugima.

HDZ-ov Davorin Mlakar rekao je da bi bilo krajnje neravnopravno da se HDZ protivi ovom zakonu jer bi ispalo da se ta stranka protivi sređivanju kaosa, što nikako nije istina. Ipak, HDZ će "sigurno biti protiv tog zakona". – Nitko nema pravo uzeti biračko pravo građanima koji imaju to pravo prema Ustavu, a to radite budući da je uvjet za glasanje upis u registar birača. Uveli ste mogućnost da ljude koji se ne registriraju možete izbrisati s popisa birača i time kršite ustav. Aktivna registracija instrument je kojim ćete smanjiti broj birača – zamjerio je Mlakar, a Bauk je to demantirao objasnivši da nitko neće biti izbrisan iz registra birača. HDSSB smatra da će ovaj zakon napokon srediti popise birača i pokazati tko su hrvatski birači i koliko ih ima i zato će ovaj zakon podržati, no smatraju da ipak treba provjeriti hoće li se kršiti Ustav kako to predviđa HDZ.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’