Prema brojkama udjel investicija u novu i dugotrajnu imovinu na razini je od 4,2% BDP-a. Zanimljivo udio ulaganja banaka u dugotrajnu nematerijalnu imovinu, odnosno u softver, je 14,7%, po čemu je ovaj sektor drugi najznačajniji ulagač u softver u Hrvatskoj, odmah nakon ICT sektora, naglasila je Perko.
Direktorica HUB-a naglasila je i da raste korištenje novih tehnologija u korištenju usluga bankarskih proizvoda među građanima.
Također, bankarski sektor u porezu na dobit sudjeluje s 7,3%, odnosno u 2022. banke su uplatile 173 milijuna poreza na dobiti. Tome, kaže Perko, treba pribrojati i oko 150 milijuna eura neizravnih poreza, poput PDV-a, trošarina i slično.
O značaju bankarskog sektora govore, ističe Perko, i udjeli banaka u kapitalu i rezervama gospodarstva od gotovo 10%.
“Prema pokazateljima stabilnosti sustava, kao što su omjer ukupnog kapitala, omjer financijske poluge, omjer likvidnosne pokrivenosti, udjel neprihodujućih kredita i omjer pokrića takvih kredita, hrvatskih bankarski sustav nalazi se među tri do pet najstabilnijih, najlikvidnijih i kapitalno najjačih bankarskih sustava u EU i Europskom ekonomskom području. To jamči nastavak pozitivnog doprinosa banaka gospodarskom rastu i razvoju u Hrvatskoj”, poručuje Perko.
Banke, inače, u Hrvatskoj najviše, što se poduzeća tiče, financiraju prerađivačku industriju, trgovinu i energetiku.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu