Kad je nedavno vrličkom “Robinu Hoodu”, koji se predao policiji nakon što je privremeno ispario s 11,5 milijuna bančinih kuna, izmaknula otpremnina OTP banke koju je trebao dobiti zbog zatvaranja poslovnice, izbile su na vidjelo drame koje se mogu odvijati iza fraze kao što je – “optimizacija poslovanja”. Pod tim motom nestalo je u posljednjih godinu dana više od 100 poslovnica, a proces još traje, piše Večernji list. 

Nakon pripajanja Splitske banke, OTP je još lani, očekivano, zatvorio poslovnice koje su međusobno bile fizički preblizu smještene, a ove godine još 21. Osim na posljedice akvizicije, referiraju se i na digitalizaciju poslovanja prelaskom na mobilno i internetsko bankarstvo i bankomate, čime opravdavaju i naknade koje su za isplate na šalteru nedavno uveli i oni i Zaba, a skoru primjenu najavio je i PBZ.

No, uzevši u obzir da baš i nismo 100 posto informatički pismeno društvo, pitali smo ih i kako će kompenzirati prazninu koja nastaje kad se u nekoj manjoj sredini zatvori jedina poslovnica, a ostane samo uplatni bankomat. 

"U sredinama u kojima nemamo poslovnicu započeli smo postavljanje novih modernih uređaja s uplatno-isplatnim funkcijama umjesto dosadašnjih klasičnih bankomata", odvratili su iz OTP-a, dok Addiko uvodi koncept mobilnih poslovnica.

Deset poslovnica ove je godine Addiko zauvijek zatvorio: na Krku, u Makarskoj, Metkoviću, Novoj Gradiški, Osijeku, Slatini, Solinu, Valpovu, Viškovu i Županji. Klijentima je jednostavnije, brže i u konačnici jeftinije obavljati transakcije putem digitalnih kanala i iz udobnosti svoga doma. Ovo, naravno, ne znači da će se banka orijentirati samo na digitalne kanale. Dapače, ključ uspješnog poslovanja vidimo u ravnoteži fizičke prisutnosti i digitalne dostupnosti, kažu u Addiku.

Erste je lani uveo novi koncept uslužnog modela poslovnica, uskoro otvara sedmu takvu u Hrvatskoj. Fizičke poslovnice još dugo neće izgubiti na važnosti, ali se može očekivati da će doći do određene optimizacije broja. U Erste banci se to ponajprije odnosi na poslovnice transakcijskog tipa koje se nalaze u manjim mjestima. Poslovanje tih poslovnica bit će prebačeno u veće centre, a u tim mjestima bit će postavljeni uplatno-isplatni bankomati – najavljuju.

Trenutačno im je od 750 bankomata samo 160 uplatno-isplatnih, a dogodine namjeravaju poboljšati statistiku. Ove su godine zatvorili dvije manje poslovnice, jednu u Njivicama na otoku Krku i drugu u Mošćeničkoj Dragi. Opravdavaju to činjenicom da su posrijedi turistička mjesta u kojima se većina aktivnosti odvija ljeti. Tamošnjem su stanovništvu, kažu, na raspolaganju poslovnice u Malinskoj na Krku i u Lovranu, a u te će poslovnice biti premješteni i zaposlenici. Dogodine planiraju zatvaranje još pet poslovnica, također bez otpuštanja zaposlenika.

U HPB-u kažu da su, u sklopu pripajanja Jadranske banke, optimizirali poslovnu mrežu, ali ne preciziraju na koji način, te da su i dalje dostupni u svim većim gradovima. U 2020. ne namjeravaju zatvarati poslovnice.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

RBA ove godine nije zatvorio nijednu poslovnicu, nego, kaže, modernizira postojeće i premješta ih na lokacije pogodnije za klijente. U tom će procesu neke biti zatvorene, ali istodobno otvorene nove, na atraktivnijim lokacijama.

Stabilan broj poslovnica zadnjih pet godina ima i Sberbank i zasad ne razmatra smanjenje broja poslovnica, no zavarao ih je PBZ koji nije otkrio na koliko su mjesta stavili ključ u bravu. Tek informaciju da će ih nakon zatvaranja do kraja godine biti 181. Uglavnom zatvaraju ispostave s jednim do dva zaposlenika. Najveća, Zaba, nije se očitovala o namjerama.