"Naime, poslovanje derivatima je jedna vrlo zanimljiva knjigovodstvena metoda, gdje se razmjenom novca zarađuje razlika tečaja", pojasnio je Aleksić nakon stanke koju je po toj temi zatražio u Saboru.

Sve zemlje iz euro zone, kazao je, u poslovanju s kreditima s valutnom klauzulom švicarski franak koristile su depozite građana u švicarcima i kredite u švicarcima koje su dizale na međubankarskom tržištu, dok naprotiv zemlje izvan eurozone nisu imale dovoljno pokriće u švicarcima u depozitima i u kreditima. To pokriće je iznosilo u jednom dijelu čak svega 20 posto pa i 16 posto.

"I za ovaj ostatak koji nije bio pokriven kreditima i koji nije bio pokriven depozitima građana, banke su u van bilanci radile forward ugovore s valutnim stopom s bankama majkama", kazao je zastupnik Aleksić.

Na taj način, ustvrdio je, banke majke su uprihodile tijekom 2011. godine više od 3,5 milijardi kuna na razlici tečaja, a nakon konverzije ukupni iznos razlike tečaja koje su banke majke uprihodile, iznosi oko 10 milijardi kuna.

"Sav taj novac platili bi da su ostali u kreditima sa švicarskim francima, dužnici u kreditima sa švicarskim francima. Na sreću napravljena je konverzija pa dužnici više neće plaćati te razlike tečaja. Budući da su banke zaradile na derivatima, banke majke, domaće banke su zaradile naprotiv na razlici tečaja u kamati. Na razlici tečaja u kamati domaće banke su zaradile oko 2 milijarde kuna. Na nezakonitim povećanjima kamata samo u kreditima s valutnom klauzulom švicarski franak domaće banke su zaradile oko 3 milijarde kuna. To znači da banke u Hrvatskoj uopće nemaju trošak konverzije kada se gleda neka budućnost", istaknuo je Aleksić.

Najavio je kako će predložiti izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim će se, kaže, konačno spriječiti manipulacije kamatnim stopama hrvatskih banaka, a podršku očekuje od Mosta i HDZ-a.