Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je 24. prosinca objavila letak pod nazivom "Ne kartelima!" u kojem kratko i jasno poduzetnike upozorava o štetnostima kartela.

Kroz "deset zlatnih odgovora", kako su ih nazvali u AZTN-u, pojašnjavaju što je kartel, kako nastaje i djeluje u praksi, koje su kazne za udruživanje tvrtki u kartel te na koji način djeluje AZTN u slučaju otkrivanja takve vrste udruživanja. Riječ je o vrlo skromnoj kampanji, pojašnjeno nam je u Agenciji. Umjesto tisaknja godišnjeg izvješća novac su, naime, potrošili na izradu letaka o kartelima koji će se dijeliti poduzetnicima u svakoj mogućoj prigodi od seminara do edukacija. Poduzetnici mogu sadržaj letka pročitati i na internetskim stranicama antimonopolske agencije.  Osim osnovnih informacija poput onih da je cilj kartela dogovaranje poduzetnika o cijenama, u AZTN-u upozoravaju da su oni česti u postupcima javne nabave. "Karteli štete i potrošačima i poreznim obveznicima i posljedično cijelom gospodarstvu koje stagnira. Cijene ostaju visoke jer nema konkurencije.

U javnom sektoru karteli povisuju troškove nabave. Karteli koriste samo njihovim članovima jer oni ostvaruju dodatnu zaradu, a istodobno štite najlošije i najneefikasnije među njima", upozorava AZTN. Sudionici kartela mogu biti kažnjeni i kaznom do 10 posto od ukupnog prihoda. Ukoliko se pak radi o postupcima javne nabave od 1. siječnja 2013. godine prema Kaznenom zakonu previđena je i kazna zatvora do 10 godina. Ono što je manje poznato je da sudionici kartela mogu postati i pokajnici. Ako se pokajnik AZTN-u prijavi sam može biti oslobođen od kazne, dok ostali sudionici koji se žele pokajati nakon njega mogu dobiti smanjenje kazne do 50 posto. U skromnoj hrvatskoj povijesti utvrđivanja kršenja tržišnog natjecanja kroz kartele, AZTN je ispitivao i niz zvučnih imena a svakako je najpoznatiji bio navodni građevinski kartel.

Vodeće građevinske tvrtke (Konstruktor, Viadukt, Zagorje Tehnobeton, Ingra, Osijek Koteks i drugi) potpisali su 2005. godine dva sporazuma kao poslovne udruge u kojima su podijelili poslove na natječajima Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta i Autoceste Rijeka Zagreb. Kartel nikad u tom slučaju nije utvrđen, a isto je bilo i u slučaju vodećih telekom operatera HT-a, Vipneta i Tele 2 – koje je lani AZTN ispitivao zbog dogovora oko cijena. Agencija je, inače, posljednjih godina kartele utvrdila u slučajevima devet tvrtki trgovaca uredskim materijalom, zatim za 15 autoškola s riječkog područja te 14 autobusnih prijevoznika, koji su vozili na relaciji Zagreb-Split te Zagreb-Šibenik. Poznat je i slučaj iz ljeta 2010. kad je doneseno rješenje o kartelu devet novinskih nakladnika općeinformativnih dnevnika, prema kojem su se dogovorili i za jednu kunu podigli cijenu novina.