Kompletirani podaci o kretanju potrošačkih cijena u Hrvatskoj pokazali su da je opća razina cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju krajem travnja bila 3,2 posto viša nego u isto vrijeme prošle godine. Rastom i dalje prednjače prosječne cijene usluga koje su poskupjele više od šest posto, a slijedi ih kategorija hrane, pića i duhana s 4,1 posto rasta.

Imajući u vidu udjele tih troškovnih stavki u ukupnoj potrošnji prosječnog kućanstva, analitičari Raiffeisen banke procjenjuju da su te dvije kategorije u ukupnoj stopi inflacije zaslužne za oko 2,9 postotnih bodova – usluge za 1,6, a hrana i piće za 1,3.

Hrana je, dakako, pod većim povećalom i njezine cijene češće su predmetom propitivanja i traženja krivaca. Ako je suditi prema objavljenim glavnim nalazima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) koja je provela sektorsko istraživanje odnosa i uvjeta poslovanja između trgovaca i dobavljača u vertikalnom lancu opskrbe hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, ne postoji adresa na koju bi se jednoznačno moglo uprijeti prstom.

“U konačnici nije moguće jednoznačno pripisati odgovornost za rast cijena pojedinom dioniku u lancu opskrbe”, zaključno se ističe u priopćenju te regulatorne agencije na čelu s Mirtom Kapular. Dostupni podaci upućuju, kažu, da ključnu ulogu u cjelokupnom rastu cijena hrane i proizvoda široke potrošnje imaju uvozna komponenta i cijene iz međunarodnih lanaca opskrbe.

Dodaju i kako istraživanje nije identificiralo strukturne probleme tržišnog natjecanja u smislu zabranjenih sporazuma među sudionicima na tržištu, uz najavu da će određene prakse, poput mogućeg uvjetovanja kupnje više proizvoda istovremeno (tzv. vezana prodaja) biti dodatno ispitane.

Sve u svemu, proizlazi da je “rast maloprodajnih cijena primarno uzrokovan rastom ulaznih troškova i nabavnih cijena, osobito kod distributera koji su, prema podacima, češće prilagođavali cjenike.

‘Češljali’ dvije godine
Iako su se trgovci u nekim slučajevima očitovali da su dio troškova preuzeli na vlastiti teret, većina trgovaca je prilagodila maloprodajne cijene rastućim ulaznim cijenama, zaključuju u AZTN-u. U objašnjenju se navodi kako je cilj istraživanja bio, uz ostalo, utvrditi činjenice i okolnosti koje se odnose na financijske i komercijalne uvjete poslovanja, načine formiranja cijena, modele ugovaranja i ostale elemente poslovne suradnje između trgovaca i dobavljača.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Njime je obuhvaćeno razdoblje od početka 2022. do sredine 2024. godine, a podaci i očitovanja prikupljani su putem upitnika prema 49 trgovaca i 23 dobavljača (16 proizvođača i sedam distributera). Među glavnim nalazima ističe se da su u promatranom razdoblju dobavljači, osobito distributeri, značajno češće mijenjali cjenike u odnosu na proizvođače, a takva dinamika promjena veleprodajnih cijena odražavala se i na promjene te povećanje maloprodajnih cijena od strane trgovaca.

Kompletno izvješće još nije dostupno, a u AZTN-u navode kako su u promatrane dvije i pol godine cijene hrane u Hrvatskoj porasle za 26,1, dok su u prosjeku na razini EU povećane 24,3 posto. Pritom su proizvođačke cijene u Hrvatskoj porasle manje od prosjeka za Uniju; 18,5 naspram 21,3 posto. U prilog jačem utjecaju uvozne komponente u odnosu na domaću proizvodnju navodi se, pak, da je indeks uvoznih cijena u tom razdoblju za Hrvatsku porastao 26,3 posto.

Isplativije robne marke
U pogledu određivanja cijena i pregovaračkih odnosa istraživanje sugerira da trgovci u pravilu samostalno donose odluke o maloprodajnim cijenama i ne uključuju dobavljače u donošenje tih odluka, ali da dobavljači mogu predložiti akcijske cijene. Kako tvrde, trgovačke marže određuju samostalno na temelju tržišnih uvjeta, ciljane profitabilnosti i konkurentskih cijena. Pritom su kod privatnih robnih marki marže često veće, a većina trgovaca tvrdi i da pri određivanju marži ne razlikuje domaće i strane dobavljače, podcrtavaju u AZTN-u.

Isto tako, manji regionalni trgovci, očekivano, ukazuju na slabiju poziciju i “pritiske” u odnosu na uvjete nabave, a istodobno neki trgovci navode praksu potencijalne “vezane prodaje” od strane dobavljača. Primjedbe dobavljača na nepovoljan položaj i uvjete najčešće su, kažu, vezane uz brzo pokvarljive proizvode.