Unatoč svemu i svima, Vlada je ustrajna u najavama rasta gospodarstva u 2012., a sve karte stavlja na investicijski zamah u javnom sektoru. Da bi to mogla biti praktički jedina komponenta s pozitivnim doprinosom BDP-u sugeriraju i prvi ovogodišnji podaci za industriju i robnu razmjenu. Javni sektor, dakle, ne bi smio iznevjeriti s investicijama. Da odstupanja od predviđenih 1,8 milijardi eura (oko 14 mlrd. kuna) budu što manja, trebala bi pripomoći i avansna plaćanja u iznosu do 10 posto. Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić apostrofira to u svakom istupu o investicijskom planu. Avansima pripisuje važnu ulogu katalizatora. “Ako se uspije stvoriti osjećaj da se nešto dobro događa, onda će se i u privatni sektor vratiti optimizam. Zato sam kao prvu stvar tražio avansno plaćanje. Na milijardu kuna, ako država, recimo, plaća 10 posto, to je 100 milijuna kuna. Kad avansno plaćate, onda plaćate za godinu dana pa je to jedna dvanaestina. Time dobivate i posve drugu sliku o državi, a s druge strane sve to opet ide u poreze i plaće radnicima”, kaže Čačić u intervjuu tjedniku Forum.

Izvođači bez komentara
Osim ubrzanja samog pokretanja projekata, računa se da bi avansna plaćanja mogla rezultirati i nižim cijenama za naručitelje. Koliko bi mogle biti niže, tumačenja su različita. Dok jedni tvrde da bi ‘diskonti’ mogli biti i veći od samih avansa, drugi kažu kako zbog krize i manjka investicija mnogi građevinari već rade na rubu isplativosti. Ipak, u mjeri u kojoj će biti plaćanja unaprijed, izvođači radova rasterećuju se troška financiranja kod banaka kojima plaćaju kamate od 8, 9, 10 posto, i to je mogući prostor snižavanja cijene. U građevinskom sektoru koji je od početka krize izgubio 50-ak tisuća radnih mjesta i bilježi goleme gubitke, većina preživjelih ne stoji dobro s obrtnim kapitalom i rejtingom kod banaka i avansi su im svakako bitni. No, na upite Dalekovodu, Viaduktu i Hidroelektri o mogućim efektima Vladina plana i (do)sadašnjoj praksi uvjeta plaćanja, nismo dobili nijedan odgovor. Komentar je izostao i iz Hrvatskih autocesta, jednog od važnijih investitora. Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo u HGK-u tek načelno kaže da bi građevinari mogli malo “doći do daha”, dok je čelnik jedne tvrtke mnogo oprezniji: “Plan izgleda lijepo, no i lani je Vlada najavljivala desetke ulagačkih projekata”.

Uredno plaćati – trajno
Za Igora Oppenheima iz Ingre pak ključno je rješavanje opće nelikvidnosti i uredno izvršavanje obveza za cijelog trajanja projekata, odnosno plaćanja po tzv. situacijama. Međutim, i avansi imaju drugu stranu medalje i zahtijevaju oprez. Navodno je u projektu Pelješkog mosta konzorcij izvođača od HAC-a dobio velik iznos avansa no odradio je tek manji dio predviđenog posla a u međubremenu ga je kriza zablokirala.