Austrijski ured za vanjsku trgovinu u Zagrebu, kao predstavništvo Austrijske gospodarske komore, predstavlja cjelokupno austrijsko gospodarstvo što znači da informira za potrebe više od 300 tisuća poslovnih subjekata. Od toga ih gotovo tisuću radi u Hrvatskoj putem svojih poduzeća koje su ovdje otvorili. Aktivnost austrijskih poduzetnika od 1993. godine do danas tako je rezultirala sa oko tri milijarde eura izravnih investicija iz Austrije, no direktor Ureda dr. Peter Hasslacher, koji je na toj funkciji u Zagrebu više od pet godina, zabrinut je i zbog usporavanja trgovinske razmjene između Austrije i Hrvatske i zbog opadanja investicija iz te zemlje.

Kako biste ocijenili sadašnju suradnju Austrije i Hrvatske na području gospodarstva?
Gospodarska suradnja Hrvatske i Austrije razvija se tijekom niza godina, a rezultati nisu loši iako bi mogli biti mnogo bolji. Usporedba dinamike robne razmjene Austrije s različitim zemljama srednje i jugoistočne Europe tijekom 2006. godine pokazuje da je bilateralna trgovina između Austrije i Hrvatske pala ispod prosjeka. Primjerice, dok je porast robne razmjene između Slovenije i Austrije u 2006. godini iznosio 15 posto, što znači da je razmijenjeno roba i usluga u iznosu od tri milijarde eura, s Hrvatskom, koja je dvostruko veća po broju stanovnika od Slovenije, ostvaren je rast robne razmjene od samo pet posto. Tako je lani robna razmjena između Austrije i Hrvatske iznosila dva milijarde eura, a trebala je biti za 400 milijuna eura veća da je nastavljen rast iz prethodnih godina. S druge strane, trgovinska suradnja Austrije i Poljske lani je rasla po stopi od 14, dok su Rumunjska i Austrija ostvarile rast robne razmjene od 20 posto. Na malo nižoj razini je robna razmjene između Austrije i Bugarske, no porast iznosi 25 posto. Porast robne razmjene sa Srbijom, iako je na niskom nivou od 600 milijuna eura, iznosi 2006. čak 100 posto.

Znači li to i pad njihova interesa za investiranje u Hrvatsku?
U posljednje tri godine austrijske su tvrtke investirale 8 milijardi eura u Rumunjsku, a u Bugarsku više od tri milijarde eura. Što se tiče invensticija u Hrvatsku, siguran sam da potencijal nije iskorišten, ali moj zadatak nije zagovorati kod austrijskih tvrtki da investiraju u Hrvatsku. To ne smije biti moj problem iako me to zabrinjava.

Koji je vaš dojam, koliko je Hrvatska time izgubila?
Posljednje dvije godine nisu bile sjajne, a Hrvatska je sigurno izgubila što se tiče gospodarskih odnosa Austrije i Hrvatske jer se druge zemlje razvijaju dinamičnije pa se prema njima usmjerava sve veći interes austrijskih poduzetnika. Budući da Austrijski ured stalno organizira susrete poslovnih ljudi naših zemlja i prezentacije gospodarstva, sve mi je teže naći argumente zašto Hrvatska a ne druga tržišta. Što se tiče robne razmjene, nema razloga da Hrvatska ne ostvari ono što i Slovenija, a cilj bi trebao biti da 2010. ostvarimo ukupnu robnu razmjenu od 3 milijarde eura dok dugoročno to može biti šest milijardi eura nakon što Hrvatska postane ravnopravna članica EU.

Što su ostale glavne prepreke za intenzivniju gospodarsku suradnju?
Hrvatska je mnogo učinila na otklanjanju nekih barijera, ali je ukupan dojam poslovnih ljudi da se proces može ubrzati. Ako su druge zemlje imale visoke stope rasta u odnosima s Austrijom, ako su tu dobru dinamiku imale i Hrvatska i Austrija sve do 2005. godine, pitanje je što se to u međuvremenu dogodilo tako da posljednje dvije godine rezultiraju usporavanjem. Primjerice, ako je Austrija lani ostvarila gospodarski rast po stopi od 3,5 posto, Slovenija gotovo 5 posto, Poljska više od 5 posto, Rumunjska i Bugarska više od 8 posto, a Hrvatska je imala rast od 4,5 posto, mora postojati neki odgovor zašto je to tako. To nije moj problem, ali nije mi svejedno iako je moj zadatak samo informirati poduzetnike što se u Hrvatskoj događa.

Što kažu austrijski poduzetnici, zašto se više okreću drugim tržištima?
Mogu navesti jedan primjer poduzetnika koji je prije četiri godine pobijedio na javnom natječaju, a još nije započeo taj posao jer nije sklopio ugovor. Ako posao ne ide ovdje, logično je da ide negdje drugdje.

Jeste li i unatoč tome još optimist u pogledu hrvatsko-austrijske suradnje?
Naravno da sam optimist! Naš ured stoji na raspolaganju za svaku vrstu gospodarske suradnje. Realizirali smo veliki broj zajedničkih uspjeha. Već godinama podupiremo i hrvatski izvoz u Austriju i organiziramo prezentacije Hrvatske u Austriji. Ali moramo sada početi zajedno tražiti izgubljenu dinamiku. Za ovaj projekt bit će prvi najvažniji signal posjet predsjednika Mesića, u okviru kojeg će biti organiziran Gospodarski forum u Beču. Osim toga, ponudili smo upravo ovih dana potpredsjedniku hrvatske Vlade za gospodarstvo da se uključi u projekt koji organiziramo 9. svibnja u Linzu, industrijskom srcu Austrije. Tamo ćemo predstaviti hrvatsko gospodarstvo pred brojnim austrijskih poduzetnicima uključujući i najveću austrijsku željezaru, a bit će i niz potencijalnih investitora. Naš ured osim navedenog planira i niz drugih događanja. Austrija je oduvijek podupirala Hrvatsku na putu u EU, a naš Ured u Zagrebu ima sjajnu svakodnevnu suradnju s nizom institucija kao što su HGK, HOK, različita ministarstva, agencije te županijama i gradovima. To znači da je baza dobra, ali moramo pronaći način za ubrzanje gospodarske suradnje.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Što je s izgledima austrijskog kapitala koji je zainteresiran za projekte poput Brijuna Riviere, a navodno vrijede oko 1,5 milijardi eura?
Svaki dan imamo kontakte sa 50-ak austrijskih tvrtki tako da dosta dobro znam što se događa. Budući da sam u Hrvatskoj pet i pol godina, znam kako mnogi projekti vezani uz Istru datiraju još od tada i nisu ni blizu realizaciji poput Barbarige i 700 milijuna eura investicije. Goleme brojke koje cirkuliraju nisu stvarnost. Realnost su male investicije poput dvije tvornice u kojima će biti zaposleno između 30 i 50 ljudi, a pregovori o tome u tijeku su u Karlovcu i Slavonskom Brodu. Austrijska ulaganja u Hrvatsku iznose između 350 i 500 milijuna eura godišnje.

Velik iznos austrijskog kapitala ušao je u Rumunjsku i Bugarsku, ukupno više od 12 milijardi eura u tri godine. Je li na to utjecao poznat datum ulaska tih zemalja u EU?
Da, ali to nije jedini ni glavni razlog. Te zemlje dugo nisu provodile reforme, a onda je 2000. godine započela njihova europska perspektiva, znalo se kad će ući u EU i počeli su relativno uspješno ubrzane reforme. Dodatno na austrijske tvrtke utječe i što su to velika tržišta, Rumunjska ima 22 milijuna stanovnika, a Bugarska ima 8 milijuna.

Koliko bi bio snažniji interes austrijskih investitora i općenito stranih ulagača da se zna kad će Hrvatska ući u EU?
Svi me pitaju to. Ne sjećam se nijednog razgovora s austrijskim gospodarstvenicima koji nije pitao kad će Hrvatska ući u EU. Članstvo Hrvatske u Uniji i njegova perspektiva za poduzetnike vrlo je važno pitanje jer svaka tvrtka mora dugoročno planirati svoje poslovanje, a kako na to utječu različiti zakonski okviri, oni znaju da će im biti lakše poslovati kad Hrvatska uđe u EU.

Usporavanje suradnje počelo 2005. godine

Koji su razlozi slabije gospodarske suradnje Austrije i Hrvatske?
Hrvatski izvoz nedovoljno se razvija, a izvoz austrijskih poduzetnika i suradnja sa zemljama srednje i jugoistočne Europe postaje sve dinamičnija. Stalno čujemo i iz EU ocjene da još postoji velik potencijal u Hrvatskoj da gospodarstvo postane još slobodnije i efikasnije nego do sada. Austrijski ured iznimno se trudi poboljšati suradnju između austrijskih i hrvatskih tvrtki, a ocjenjuju nas jednim od najuspješnijih od 106 ureda Austrijske gospodarske komore u svijetu. Već je 2005. započelo usporavanje suradnje između Austrije i Hrvatske, a iz razgovora s austrijskim poduzetnicima saznaje se kako se oni orijentiraju prema drugim tržištima.