Istraživanje Državnog zavoda za statistiku o rasprostranjenosti prekršaja u 2006. sadrži alarmantne podatke o porastu zastara u svim prekršajnim postupcima. Prema DSZ-u, lani su prekršajni sudovi i upravna tijela donijeli 336.104 odluke, no od toga na zastaru otpada 17,5 posto što znači da je svaki šesti predmet bio u zastari. Prema riječima načelnice odjela za pravosudnu statistiku DSZ-a Dubravke Rogić-Hadžalić, kod postupaka protiv pravnih i odgovornih osoba udio zastare je bitno veći te je iznosio 23 posto što, kako kaže, znači da je svaki četvrti prekršajni predmet pravnih i odgovornih osoba otišao lani u zastaru. “Podaci o većem udjelu zastara u 2006. i kod punoljetnih osoba, i kod pravnih te odgovornih osoba svjedoče o lošijoj situaciji u odnosu na ishod prekršajnog postupka. Primjerice, 2005. godine svaki je sedmi prekršaj punoljetnih osoba bio u zastari, udjel zastara iznosio je 13,46 posto, a kod pravnih i odgovornih osoba svaki je peti prekršaj bio u zastari”, objašnjava Rogić-Hadžalić. Podaci DZS-a o počiniteljima prekršaja prema vrsti prekršaja u 2006. govore da je lani došlo do povećanja broja punoljetnih počinitelja prekršaja za 10,7 posto nego prethodne godine, a zamijećeno je i povećanje broja prekršaja pravnih i odgovornih osoba za 17,7 posto. “Gledajući strukturu prekršaja na koje se odnose postupci protiv punoljetnih osoba, više od polovice su prekršaji vezani uz sigurnost prometa. Slijede javni red i mir (16,5 posto), gospodarstvo (16%) i financije (4%). Četvrtinu gospodarskih prekršaja punoljetnih osoba čini povreda propisa o gradskom prometu, po deset posto odnosi se na povredu propisa o autorskom pravu te ugostiteljstvu i turizmu, a 13 posto čine povrede propisa o komunalnoj djelatnosti. Kod financijskih prekršaja, 33 posto su povrede propisa o PDV-u, 28 posto su povrede Općeg poreznog zakona, a 20 posto su povrede carinskih propisa”, navodi Rogić-Hadžalić. Uočava se da se 36,5 posto prekršaja pravnih i odgovornih osoba odnosi na gospodarstvo, 31 posto se tiče se financija, a 11 posto vezano je za radne odnose i zaštitu na radu. “Raste broj prekršaja s područja radnih odnosa, pa gotovo 50 posto prekršaja tiče se povrede propisa o radnim odnosima, a po 15 posto prekršaja predstavljaju povrede propisa o zaštiti na radu i zapošljavanja stranaca”, objašnjava Rogić-Hadžalić.

Najviše zastarijevaju gospodarski prekršaji

Upravo kod gospodarskih prekršaja punoljetnih osoba, mjereno prema vrstama prekršaja, najveći je broj zastara te iznosi oko 15 posto. Načelnica Rogić-Hadžalić kaže da postoji najveći broj zastara zamijećen kod povreda propisa o autorskom pravu, ugostiteljstvu i turizmu, građenju i gradskom prometu. “Udio zastara na području financija iznosi 0,2 posto. Te prekršaje obrađuje Porezna uprava, a udio zastare neznatan je i svi su počinitelji proglašeni krivima”, kaže Rogić-Hadžalić.