Iz Hrvatske liječnike komore stigao je dopis šest liječničkih organizacija i udruga (Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatska udruga bolničkih liječnika, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine, Hrvatsko društvo za infektivne bolesti HLZ-a i Hrvatsko epidemiološko društvo HLZ-a) u kojemu se od Vlade Republike Hrvatske zahtijeva da odmah donese stroge epidemiološke mjere.

Dok Europom divlja

Ove države imaju covid pod kontrolom, zajedničke su im tri stvari koje rade

Dopis su Vladi Republike Hrvatske uputili u ponedjeljak, 2. studenoga 2020. godine.

Cijeli tekst zahtjeva šest liječničkih organizacija prenosimo u cijelosti:

– Mi, vodstva organizacija i udruga hrvatskih liječnika, u ime hrvatskog liječništva od Vlade Republike Hrvatske tražimo hitno uvođenje strogih epidemioloških mjera. Ako Vlada bez odgode ne donese plan strogih mjera, a pod pretpostavkom da se nastavi dosadašnji rast hospitalizacija, oboljeli od COVID-19 kao i ostali pacijenti više neće imati jednake izglede za preživljenje. To jednostavno neće biti moguće.

Bez uvođenja strogih mjera, uz nastavak dosadašnjeg rasta, krajem studenoga 3.000 pacijenata oboljelih od COVID-19 trebat će liječenje u bolnicama. Hrvatska nema dovoljno liječničkih i sestrinskih timova, niti nužne medicinske opreme za taj scenarij. Hrvatski zdravstveni sustav će se u tom slučaju slomiti. Mi nećemo moći više kvalitetno liječiti niti pacijente oboljele od COVID-19, ali niti teške pacijente s drugim akutnim stanjima. Preopterećenost bolničkog sustava nužno bi za posljedicu imala urušavanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite koja već sada ima značajan manjak obiteljskih liječnika.

Korado Korlević:

“Ovo nije ona pandemija koja se očekivala. Ovo je generalna proba za neopisivo opasniju pandemiju”

Dio bolnica u unutrašnjosti Hrvatske već je sada dostigao točku pucanja. Brojevi neumoljivo rastu. Broj hospitaliziranih bolesnika oboljelih od COVID-19 i onih na respiratorima je samo u listopadu narastao više od tri puta. Broj bolesnika s COVID-19 u bolnicama je s 286 početkom listopada narastao na 1.097 bolesnika, a broj onih na respiratorima s 26 na 81 bolesnika. Posljednjih je dana u Zagrebu bio zaražen, tj. pozitivan, svaki drugi testirani Zagrepčanin, a tek četvrtina novozaraženih u državi dolazi iz samoizolacije. Nažalost, moramo jasno reći: sustav testiranja i praćenja kontakata ne ispunjava više uspješno svoju ulogu u suzbijanju epidemije.

Tražimo da se hitno organizira učinkovit sustav praćenja kontakata pomoću pozivnih centara u kojima treba zaposliti zdravstvene i nezdravstvene djelatnike sa Zavoda za zapošljavanje. Upozoravamo još jednom: nužno je značajno povećati broj testiranja, jer je opsežno testiranje jedan od osnovnih alata za suzbijanje epidemije. Tražimo da se odmah donese plan strogih epidemioloških mjera, s jasnim kriterijima (tzv. semaforom) za uvođenje ili ukidanje svake mjere u narednom razdoblju, ovisno o kretanju glavnih brojčanih pokazatelja, poput planova koje su donijele mnoge europske vlade. U vezi s eventualnim promjenama, na taj će način, prema ključnim brojčanim epidemiološkim pokazateljima, naši građani unaprijed znati što ih čeka.

Bez strogih mjera donesenih sada, a uz ispunjavanje pretpostavke nastavka listopadskog rasta hospitalizacija, bolnice već za 30 dana neće moći uspješno liječiti niti sve bolesnike oboljele od COVID-19, no niti naše sugrađane koji će doživjeti primjerice moždani udar, srčani udar ili prometnu nesreću. U takvoj situaciji, nažalost, umirat će ljudi koji u funkcionirajućem zdravstvenom sustavu ne bi trebali umrijeti.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Mi, hrvatski liječnici, liječit ćemo pacijente i u takvim uvjetima. Predano, odgovorno i najbolje moguće. Međutim, bez strogih mjera uvedenih sada, već krajem studenoga bit ćemo prisiljeni donositi odluke tko će od pacijenata imati šansu za život, a tko neće. Jer respiratora i intenzivnih kreveta neće biti za sve. Naš poziv je liječenje ljudi, a ne donošenje odluke tko ima pravo živjeti.

Uvedite stroge mjere odmah, osigurajte pojačano testiranje i uspostavite funkcionalno praćenje kontakata. Omogućite svim građanima jednaku šansu za život i zdravlje, a nama liječnicima da im pomognemo na najbolji mogući način, svojim znanjem, iskustvom i vještinama, navodi se u dopisu što ga potpisuje dr. Krešimir Luetić, predsjednik HLK.