Drugi dan konferencije Poslovnog dnevnika Smart Industry, koja se održava u Šibeniku otvorio je Raj Kumar Srivastava, veleposlanik Indije u Hrvatskoj, koji je otkrio tajnu digitalne transformacije zemlje u kojoj je 2008. godine tek 20 posto stanovnika imalo račun u banci. Danas se 45 posto globalnih digitalnih transakcija odvija u Indiji, a indijska stručnost u korištenju tehnologije za poticanje društveno-ekonomskog razvoja sada je priznata diljem svijeta.

Boris Debić, predavač o umjetnoj inteligenciji na ZŠEM-u i Luxembourg School of Business, Foto: Zvonimir Barišin / Pixsell

“Procesom digitalizacije obuhvatili smo osobno identificiranje, infrastrukturu plaćanja i prikupljanje podataka, i time smo ubrzali gospodarski rast i učinkovitost javne uprave, povećali prikupljanje poreza, a posredno, uvođenjem identifikacijskog broja smanjili smo i stopu gladi u zemlji”, istaknuo je veleposlanik Indije.

Boris Debić, predavač o umjetnoj inteligenciji na ZŠEM-u i Luxembourg School of Business, tehnolog s 25 godina iskustva u Silicijskoj dolini i 15 godina u Googleu pojasnio je povijest razvoja umjetne inteligencije koja je temelj pametne industrije, a unaprijedit će mnoge procese u gospodarstvu i životu. Doduše, pitanje je u kojem ćemo roku doći do te superinteligencije o kojoj se priča.

“Optimisti kažu da će Chat GPT postati svjestan za 20 godina, pesimisti kažu za 65 godina. No, treba posebno imati na umu ekonomski učinak umjetne inteligencije. U posljednjih 30 godina digitalna revolucija podigla je BDP za 0,6 posto godišnje na razini cijelog svijeta, a u sljedećih 10 godina AI će podići GDP za 1,2 posto godišnje, dakle duplo više od IT-a u 30 godina. Znači, brzina promjene se ubrzava, i to nije samo zarada za tehnološke tvrtke već prilika za razvoj cijelog društva”, kazao je Debić.

Istaknuvši kako su dalekoistočne zemlje puno bolje iskoristile europske standarde smart industrije od Hrvatske, Slavko Vidović, predsjednik udruge CroSI, predstavio je četrnaest akceleratora razvoja pametnih industrija u Hrvatskoj. Njihova će se realizacija moći ostvariti dijelom i zahvaljujući novcu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, pogotovo u dijelu regionalnog razvoja, budući da se za projekte iz NPOO-a vrijedne ukupno 1,5 milijardu eura prijavilo više od tisuću projekata.

“Važno je da u ovaj proces privučemo što više talentiranih ljudi, ali i razvijemo mehanizme koji će omogućiti da sve ove inovacije stavimo u funkciju razvoja segmenata bitnih za razvoj Hrvatska”, naglasio je Vidović.

Digitalizacija će igrati veliku ulogu u novim pravilima igre koja se uvode u poslovnom izvještavanju, o čemu je izvijestio Marko Krištof, savjetnik u Sektoru javnih servisa Fine. Naime, sve velike tvrtke, a naročito one koje sudjeluju na tržištu kapitala, već i danas imaju obvezu u svoja godišnja izvješća uključiti i ESG indikatore u sklopu nefinancijskog izvješća, dok će novi regulatorni standardi zahtijevati da svi podaci o održivosti budu strukturirani, strojno čitljivi i provjerljivi.”Prijelaz na zeleno poslovanje nije sprint, nego maraton, koji zahtijeva dugoročno planiranje i konkretno definirane aktivnosti. Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti proširuje svoj obuhvat izvještavanja o održivosti na sve velike poduzetnike te na sve poduzetnike čiji VP su uvršteni na tržište kapitala, uz obvezu korištenja digitalnih formata”, pojasnio je Krištof.

Dva nova pravna alata

Veliku pažnju sudionika konferencije privukla je prezentacija Damira Bujana, konzultanta za informacijsku sigurnost u A1 Hrvatska, o dva nova pravna akta koji reguliraju digitalnu sigurnost.

Krajem 2022. Europski parlament donio je Zakon o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA) i Direktivu o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti u EU (NIS2). Države članice EU-a trebale bi implementirati mjere NIS2 od 18. listopada 2024., a DORA će se primjenjivati izravno od 17. siječnja 2025. godine i očekuje se da će obje značajno promijeniti vizuru kibernetičke sigurnosti EU. “NIS 2 je proširenje direktive iz 2018. godine koje se primjenjuje na javna poduzeća i privatne tvrtke, i obveza će uključiti 10 puta više tvrtki nego dosad. Po dosadašnjoj direktivi pravila su obuhvaćala oko 100 tvrtki u Hrvatskoj, sad će ih biti oko 1000, a na razini cijele EU sukladno NIS 2 direktivi obveze će imati oko 160 tisuća tvrtki”, pojasnio je Krištof.

Andro Galinović, Chief Information Security Officer u Infobipu, otkrio je kako u složenom, velikom i heterogenom ekosustavu, kakav je Infobip, uz ispravnu primjenu, pravi alat može otkriti kibernetičke napade te zlouporabu informacijskog sustava.. Cijeli ekosustav alata namijenjenih kibernetičkoj sigurnosti je ogromna džungla, počevši od alata do dobavljača. Moje iskustvo govori da je 20 posto alata tehnološki zastarjelo, 50 ih se posto preklapa, 15 posto nema dovoljnu zrelost, a 15 posto su hype”, ističe. Takvim alatima, stoga, treba naučiti rukovati.

Aleksander Bastl, vlasnik i direktor slovenske kompanije Bass, koja je razvila vlastito rješenje, BassDMS koje omogućuje sigurno i transparentno poslovanje bez papira, na primjeru je vlastite tvrtke demonstrirao kako izgleda proces prelaska poslovanja s “papira” u oblak.

No kod provođenja digitalizacije, napomenuo je Bastl, nema prečaca. Sigurnosni sustavi i digitalizacija se integriraju korak po korak i baš svi zaposlenici kompanije u tome moraju sudjelovati. Rezultat je u konačnici brz i jednostavan protok informacija te veća učinkovitost kompanije.

Sudionici konferencije Smart Industry naveli su i zanimljive primjere iz prakse pametnih rješenja u gradovima – rješenja koja bi trebala olakšati i poboljšati upravljanje gradskim uslugama u određenim segmentima. Slaven Stojanović, voditelj projekata u slovenskoj IT tvrtki Intera, koja se bavi razvojem vlastitog CRM sustava Intrix. Makarska je, kaže Stojanović, imao problem s upravljanjem radne snage, ali i s vođenjem i upravljanjem projektima jer su informacije bile razbacane na više mjesta. Zato im je slovenska kompanija implementirala svoj sustav Intrix. “Dobili su i veću transparentnost, pa i uspješnije zatvaranje projekta, dakle, na vrijeme i unutar budžeta. Također, projekt je doveo do povećanja digitalne pismenosti djelatnika gradske uprave”, kaže voditelj projekata u tvrtki Intera.

Ivan Bilać, direktor prodaje iz Eccos inženjering, visokotehnološke tvrtke koja se bavi razvojem i implementacijom sofisticiranih rješenja iz područja elektrotehnike, informatike i sigurnosti, rekao je da je njihova kompanija implementirala svoje napredno rješenje upravljanja prometom u Poreču i Rovinju, odnosno u njihovim centrima. Sustav tvrtke Eccos inženjering, naime, ovim je gradovima poslužio za nadzor prometa u pješačkoj zoni. “Željeli su promet nadzirati na najbolji mogući način te tako što efikasnije upravljati postojećim sustavom parkiranja. Mi smo stoga implementirali 16 kontrolnih točaka te raznu strojnu opremu, barijere, stupiće, kamere za prepoznavanje registracije vozila, razne senzore i slično”, rekao je Bilać.

Dominik Dragičević, direktor CoreLine softverske agency, naveo je dva primjera rješenja temeljenih na internetu stvari (IoT). Jedno se odnosi na parkiranje u Zadru, a drugo na kontrolu troškova električne energije i vode u marinama. U prvom slučaju cilj im je bio optimizirati proces pronalaska parkirališnog mjesta u Zadru. Pomoću senzora umjetna inteligencija radi procjenu pronalaska slobodno parkinga, odnosno procjenu toga gdje su u gradu najveće šanse da se slobodno parkirališno mjesto uistinu i pronađe. U drugom slučaju osmislili su efikasniji sustav za nadzor potrošnje vode i električne energije brodova u marinama. Razvili su, rekao je Dragičević, pametne ormariće zahvaljujući kojima korisnici brodova, putem aplikacije, prate svoju potrošnju, a omogućeno im je i plaćanje.

O novoj eri uredskog poslovanja govorio je Igor Javor, direktor DMS-a mStarta, tehnološke kompanije koja je dio Fortenova grupe i koja zapošljava 450 ljudi. Stanje na tržištu rada, kaže Javor, odnosno nedostatak radne snage, ali i zakonodavni okvir, poput onoga koji nalaže fiskalizaciju 2.0, odnosno obvezu izdavanja elektroničkog računa u B2B segmentu.

Upravljanje podacima

“Iskustvo pokazuje da kada tvrtke probaju DMS najčešće žele digitalizirati gotovo sve što je na papiru”, ističe direktor DMS-a u mStartu. To će s fiskalizacijom 2.0., a koja bi na snagu trebala stupiti početkom 2025., i morati. Tehnološka kompanija mStart, rekao je Javor, zahvaljujući portfelju usluga koje nude, omogućuje digitalizaciju svih poslovnih procesa.

Kompanije se susreću s brojnim izazovima primjene pametnih industrija u svojim poduzećima. Boris Blumenschein, član uprave tvrtke InfoDom naveo je njih pet. Pritom je upozorio da se standardno i tradicionalno poslovanje, suprotno očekivanjima mnogih, ne može tako jednostavno pretvoriti u moderno, pametno i digitalizirano. “To jednostavno nisu isti poslovni modeli, proizvodi, kupci, zaposlenici niti poslovni partneri”, istaknuo je Blumenschein. No kompanija InfoDom, koja ove godine slavi 25. godišnjicu poslovanja, u digitalizaciji poslovanja, i to malih i velikih kompanija, ima bogato iskustvo.

Marijana Topić Domić, izvršna direktorica CADCAM Groupe, tehnološke kompanije koja omogućuje digitalnu transformaciju poslovanja, navela je da se posljednjih godina vide pomaci u pristupu kompanija digitalizaciji. Topić Domić ističe da je tome pridonijela i Europska unija raznim poticajima kojima potiče digitalizaciju. A bogato iskustvo u digitalizaciji poslovanja ima i CADCAM, kompanija koja ima 300 klijenata i posluje 33 godine. Topić Domić predstavila je i platformu 3DEXPERIENCE. “Platforma povezuje cjelokupni niz podataka koji ulaze i izlaze iz firme”, ističe Topić Domić. Objašnjava pritom da CADCAM Group radi 3D dizajn i metodologiju, dinamičko planiranje projekata, a uključena je i u razvoj novih proizvoda.

Goran Mihalić, član Uprave za IoT poslovno područje u tvrtki Omega Software, govorio je o uštedi energije korištenjem interneta stvari. Primjena IoT tehnologija i rješenja može pomoći, navodi, prilikom prikupljanja relevantnih podataka i stvaranja informacija iz podataka kako bi njihovim daljnjim nadzorom u aplikacijama mogli pravovremeno reagirati. Nadzorom nad potrošnjom, rekao je, možemo utvrditi razne nepravilnosti u radu sustava ili osvijestiti važnost provođenja pojedinih mjera koje rezultiraju smanjenjem potrošnje kako bi u konačnici mogli utjecati na smanjenje troškova.

Branimir Novko iz Business Development Energy Divisiona tvrtke Schneider Electric, govorio je o energetskoj efikasnosti u industriji. Novko je istaknuo da je održivost zgrada postala globalni imperativ. “Aktualne geopolitičke okolnosti i inflacija donijele su rast troškova energenata zbog čega je energetska učinkovitost potrebnija nego ikada prije. Upravo je industrija zgradarstva zaslužna za otprilike 30 % globalne potrošnje energije i 40 % emisija CO2”, rekao je Novko. Digitalizacija je stoga, ističe, najbrži način za poticanje promjena. A promjene kreću s mjerenjem potrošnje energije. Od načina kako mjerimo energiju, pak, naveo je, najzanimljiviji je onaj bežičnog mjerenja. A tu Schneider Electric ima svoje rješenje. EcoStruxure Energy Hub.

Ivica Horvat, izvršni direktor virovitičke IT kompanije Factory, predstavio je drugu stranu digitalizacije poduzeća – onu koja se tiče interakcije tvornice i kupaca. Pomoću pametnog upravljanja podacima i digitalnim datotekama moguće je, rekao je izvršnih direktor tvrtke Factory, postići ujednačenu kvalitetu korisničkog iskustva na svim razinama interakcije s proizvodima. “Factory je kompanija koja se bavi digitalizacijom poslovnih procesa i stvaranjem centara istine za podatke o proizvodima koje dalje distribuiraju kupcima na B2C ili B2B kanalu”, objasnio je Horvat. To pak rade putem dva sustava – PIM (Product Information Management) i DAM (Digital Asset Management).

Ivan Sivrić, izvršni partner za razvoj tvrtke DignetSoftware, predstavio je Dignet Energy Platform (DEP). Riječ je o platformi koju je razvio DignetSoftware, a koja omogućuje jednostavan i sistematičan pristup korištenju bioenergije. Ova platforma, objasnio je Sivrić, daje odgovore na brojna pitanja koja se otvaraju investitoru koji želi uložiti u proizvodnju bioenergije.

Dignet Energy Platforma je platforma koja omogućuje optimizaciju proizvodnje bioenergije. “Riječ je o skupu softverskih alata koji prema matematičkom modelu korisniku daje određene izračune važne za odluku o investiciji, poput onih o njezinoj isplativosti, trošku proizvodnje, optimalnoj tehnologiji i slično”, objasnio je Sivrić.

Maja Ljubić Kutnjak vršiteljica dužnosti voditeljice Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj otkrila je detalje digitalnog desetljeća EU, programa politike za digitalno desetljeće kojim se utvrđuju digitalne ambicije za sljedeće desetljeće u obliku jasnih i konkretnih ciljeva.

Na prvom mjestu je jačanje vještina, odnosno stvaranje digitalno kvalificiranog stanovništva i visokokvalificiranih digitalnih stručnjaka. Slijedi stvaranje sigurne i održive digitalne infrastrukture, potom digitalna transformacija poduzeća te digitalizacija javnih usluga.

“Cilj nam doći do 10 posto udjela radne snage u IT sektoru u EU. Ta brojka danas je na 4,6 posto, u Hrvatskoj smo na 3,6 posto. Ujedno bismo do 2030. trebali doći do 100-postotne 5G povezivosti. EU Parlament je revidirao pravila uvoza radne snage van Unije, a u izradi ie i Zakon o gigabitskoj infrastrukturi koji će ubrzati procedure i pojednostaviti administraciju”, kazala je Ljubić Kutnjak.

Diana Mudrinić, direktorica Trokut NEET Akademije iz Šibenika otkrila je rješenja ove mlade inkubator tvrtke za deficit radne snage u IT sektoru. Tvrtka je osnovana kao coworking prostor pred 3 godine i od tad do danas uspjela je okupiti preko 100 poduzetnika, a među ostalima uskoro im se pridružuju i proizvođači mikročipova.

Zvonimir Cicvarić, viši savjetnik u Odjelu poslovnog savjetovanja Deloittea, ističe kako je CRM ključan alat za povećanje produktivnosti. Inače, Deloitte je predvodnik u pružanju usluga implementacije rješenja vezanih uz CRM i korisničko iskustvo.

Globalna konkurentnost

“Upotrebom CRM-a prodajni agenti mogu biti puno učinkovitiji, jer im omogućuje automatizaciju administrativnih poslova, a AI je novi val u CRM-u koji će poboljšati sve procese u CRM-u”, kazao je Cicvarić.

Andras Farkas, direktor prodaje za srednju i istočnu Europu u Siemens SW predstavio je prednosti korištenja digitalnog blizanca za postizanje konkurentnosti na globalnoj razini, uz povećanje učinkovitosti, smanjenje rizika, kontrolu podataka, povećanje učinkovitosti proizvodnje te stvaranje kvalitetnijih proizvoda.

“U tvornicama korištenje digitalnih blizanaca omogućuje da na računalu u realnom vremenu pratimo rad strojeva, što nam daje mogućnost da reagiramo na vrijeme u slučaju bilo kakvog odmaka ili incidenta”, kaže Farkas. Ističe kako digitalizacija može biti i postupan proces i ulaganje, a omogućuje među ostalim i puno bolju komunikaciju među različitim odjelima u proizvodnji, kao i veću kvalitetu proizvoda te učinkovitost.

Darko Gulija, CTO u tvrtki Elektronički računi pojasnio je kako digitalna transformacija omogućuje maksimalnu automatizaciju poslovanja, značajne uštede u radnom vremenu i smanjenje operativnih troškova.

“Tvrtke preuzimaju kontrolu nad vlastitim sredstvima na računu zahvaljujući fintech uslugama integriranim u poslovni softver, zbog čega je proces plaćanja jednostavan i brz, a primanje informacija o promjenama po računu događa se u realnom vremenu.

Digitalno transformirane tvrtke raspolažu podacima veće kvalitete, bolje upravljaju novčanim tokovima i efikasno smanjuju operativne rizike u poslovanju jer su fintech usluge, među kojima i one koje omogućuju dinamičko upravljanje likvidnošću, temeljene na elektroničkom računu i informacijama koje su na njemu sadržane, pojasnio je Gulija, otkrivajući detalje pojedinih usluga koje nudi tvrtka.

David Burcar, direktor tvrtke Vanado koja implementira vlastiti sustav PAUK za pametno upravljanje proizvodnjom, istaknuo je u svojoj prezentaciji kako je jako teško doći do toga da imamo 100 posto pametnu tvornicu, no odličan je rezultat ako se dođe do 60 ili 70 posto.

“Da bi imali pametnu tvornicu, morate imati prije svega dobru infrastrukturu, poput 5G mreže i brze optike, a u Hrvatskoj većina tvornica nema ni osnovnu infrastrukturu, kao što je Internet ili analiza podataka”, kazao je Burcar. Naveo je dva primjera dobre prakse, dvije tvornice u kojima je radio Vanado.

U tvrtki Plesko iz Zaboka, koja proizvodi dijelove za automobile, između ostalog su povezali sve strojeve putem wifi veze te uveli QR kod identifikaciju na radnim stanicama. U Bomarku iz Ludbrega, kompleksnoj tvornici, omogućili su praćenje potrošnje struje u realnom vremenu.

Prezentaciju o digitalizaciji poslovanje među partnerima u HORECA segmentu održao je Božidar Bajsič, direktor operacija u tvrtki Editel Adria, predstavivši njihov alat PRICAT.

“Svakom hotelu i restoranu jedan od izazova je nabavka kvalitetnih namirnica u dovoljnoj količini, a PRICAT katalog im jamči odabir najboljeg dobavljača, jer pokazuje raspoloživost artikala uz cijene, što povećava učinkovitost i u značajnoj mjeri smanjuje troškove i vrijeme nabave”, kazao je Bajsič.