po meni uljanik je jedna od najboljih prilika na tržištu. no objektivno ima nekih stvari koje još drže cijenu nisko.

– u prva dva kvartala ostvarivao je po 20 mil kuna dobiti, no u trećem kvartalu gubitak od 29 milja i to zbog tečajnih razlika (očito ostaci tečajne politike u ugovorima iz prošlosti). Inače bilježe se dobri poslovni rezultati, rast prihoda

– problema štrajka više nema

– u vlasničku strukturu ušao je KD VICTORIA fond na cijeni od 280 kn (Victoria je poznata po ulasku u fundamentalno potcjenjene dionice i velikim stopama rasta)

– Uljanik ima vrlo vrijedne nekretnine (vidi link u postovima gore)

– Pojavio se problem kod privatizacije zbog pomorskog dobra u temeljnom kapitalu

– za razliku od ostalih brodogradilišta Uljanik posluje po tržišnim osnovama, obavio je restrukturiranje, rješio problem poskupljenja čelika

– Uljanik postaje specijalizirano brodogradilište za skupe i sofisticirane brodove.

po mojim analizama u privatizaciji vrijedi 500 kn, iza nje samo više.

Ovu 150. Uljanikovu poslovnu godinu obilježilo je nekoliko bitnih čimbenika koje treba istaknuti, ne samo prigodničarski već i za kraj godine kada se sabiru rezultati i zbog onog što Uljaniku predstoji. Uljanik je isporukom šest brodova vrijednih 240 milijuna dolara u potpunosti i prijevremeno ispunio godišnji poslovni plan. U knjizi narudžaba je 15 sigurnih ugovora za visokosofisticirane brodove, vrijednih blizu milijarde dolara, a zaposlenost je uz još neke ugovore pod opcijom, zajamčena do 2010. godine. Proljetos je predan naručitelju posljednji tanker, sad se ugovaraju uglavnom sve složenije gradnje, car carrieri – brodovi za prijevoz automobila i kamiona, u čemu Uljanik drži do 15 posto svjetske proizvodnje te kombinirani brodovi za prijevoz automobila i kontejnera. Upravo je završena gradnja serije brodova za prijevoz željezničkih kompozicija, po čemu je Uljanik jedinstven u svijetu. “Hrvatska prosječnost za nas nije dovoljna. Ako želimo opstati na svjetskom tržištu pred najezdom jeftine dalekoistočne brodogradnje, moramo graditi sve sofisticiranije brodove u čemu će nas oni teško hvatati. Zato ulažemo u znanje, u ljude, podižemo efikasnost, skraćujemo rokove, pa sad s dvije trećine ljudi proizvodimo dva i pol puta više. Brod je proizvod kojega je gradnja kompleksan proces, kroz njega svoje proizvode izvozi tisuću proizvođača opreme i drugih dijelova, a u naš brod ugrađujemo 70 posto domaćih komponenti. Još od 1996. godine imamo certifikat ISO 9001, a od 2003. i ISO 14001, dakle uz ljude brinemo i o okolišu i tradicionalno nastojimo ostvariti prijateljsko okruženje s gradom u središtu kojeg smo i locirani”, uoči jubileja za Poslovni dnevnik ističe direktor Uljanikova brodogradilišta Marinko Brgić.Za Uljanik je ova godina i prva pozitivna po financijskim pokazateljima nakon tri gubitne. Naime, nakon profitabilnog poslovanja s kakvim je Uljanik izašao iz sanacije 2000. godine, uslijedio je šok pada vrijednosti dolara i visokog skoka cijena čelika, što je prema riječima člana Uprave i bivšeg predsjednika Uljanika Karla Radolovića, pokosilo hrvatsku brodogradnju i Uljanik natjeralo u ponovne gubitke. No novi ugovori s naručiteljima sklapaju se po novim pravilima, uz deviznu klauzulu te podjelu rizika s naručiteljem. Kadrovske promjene
“To je sigurnost koja je već ove godine donijela financijsku stabilnost i poslovna godina završit će s dobiti. Međutim, ni negativni poslovni rezultati u proteklih nekoliko godina nisu poljuljali povjerenje kreditora naspram Uljanika, pa smo i dalje dobivali kredite bez državnih jamstava”, kaže novi predsjednik Uprave Uljanika Anton Brajković. U Uljaniku je godina stabilizacije donijela i kadrovsku promjenu na čelu dioničkog društva. Karlo Radolović, zasigurno prvi menadžer hrvatske brodogradnje, koji je vodio Uljanik kroz uzburkanih gotovo trideset proteklih godina, prepustio je čelnu ulogu mlađem kolegi, članu Uprave Antonu Brajkoviću, a on sam ostao je drugi član Uprave.

http://www.poslovni.hr/28597.aspx

KONCEM OVOG MJESECA USVAJA SE STEČAJNI PLAN BRODOGRADILIŠTA U MARTINŠĆICI
Uljanik preuzima 60 posto »Lenca«

Stečajna upraviteljica »Lenca« Ombreta Belić Ilijašić veli da je dogovor s Ministarstvom riješena stvar, samo još trebaju »stići papiri«, što znači da će pulski arsenal otkupiti ili je već otkupio ukupno više od 500 milijuna potraživanja, a to će mu omogućiti da se uknjiži kao većinski vlasnik »Lenca« • Stečaj će vjerojatno završiti koncem ožujka

Piše Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ

PULA –
Usvoji li se stečajni plan remontnog brodogradilišta Viktor Lenac na skupštini vjerovnika zakazanoj 31. siječnja, Uljanik bi postao vlasnik nešto više od 60 posto tog posrnulog brodogradilišta. Naime, prema tom planu, razlučni, kao i vjerovnici prvoga reda, pretvorit će svoja potraživanja, dijelom ili u cijelosti, u nove vlasničke udjele u »Lencu«.
Uljanik je već otkupio potraživanja od četiri vjerovnika: IFC-a (fond Svjetske banke), DEG-a (Njemačka razvojna banka), Raiffeisen te Splitske banke, u ukupnom iznosu od 200 milijuna kuna te dogovorio otkup potraživanja i s Ministarstvom financija u iznosu od 327 milijuna kuna, ističe stečajna upraviteljica »Lenca« Ombreta Belić Ilijašić. Ona navodi da je dogovor s Ministarstvom riješena stvar, samo još trebaju »stići papiri«, što znači da će pulski arsenal otkupiti ili je već otkupio ukupno više od 500 milijuna potraživanja, što će mu omogućiti da se uknjiži kao većinski vlasnik »Lenca«.
Od ukupnog iznosa, u vlasništvo će se pretvoriti 107 milijuna, dok će se ostatak otpisati jer »Lenac« nema dovoljno imovine, zbog čega će se i njegov temeljni kapital smanjiti. Novi će temeljni kapital iznositi 178 milijuna kuna, od čega bi razlučni vjerovnici – Uljanik, HBOR, Croatia osiguranje, OTP banka i drniški obrt RLE – imali ukupno 144,7 milijuna. Ukupna pak potraživanja vjerovnika iznose 1,08 milijardi kuna, no zbog nedovoljne imovine »Lenca« dio je otpisan.
Od ukupno 690 milijuna kuna, koliko potražuju, razlučni vjerovnici dobit će (u vlasništvu »Lenca«) 144,7 milijuna, dok se ostatak otpisuje, a bez svog novca u potpunosti će ostati kooperanti (273 milijuna) i vjerovnici iz tzv. općeg isplatnog reda (820 milijuna kuna). »Lenac«, prema riječima njegove stečajne upraviteljice, ima čak 1.900 vjerovnika, od kojih će se u cijelosti namiriti (ukupno 32 milijuna kuna) oni iz prvog isplatnog reda – državni fondovi i dio radnika koji potražuju plaće.
Prihvati li se stečajni plan, slijedi skupština društva, nakon čega bi »Lenac« (upraviteljica smatra da bi se to moglo dogoditi koncem ožujka), konačno izišao iz stečaja. Bude li, dakle, sve teklo po tom scenariju (ne budu li se žalili oni koji će ostati kratkih rukava), novi će se vlasnici uknjižiti u dioničku knjigu. Tako bi Uljanik imao 60-ak posto, HBOR 16 posto, HFP 9,4 posto, a ostali po nekoliko postotaka (Croatia osiguranje 2, OTP 1, fondovi do 2,5 posto…), navodi Belić Ilijašić.
Poslovodstvo Uljanika nije željelo govoriti o iznosima ni udjelima, no potvrđuju da su otkupili vjerovnička prava od IFC-a, DEG-a, Raiffeisena i Splitske banke.
– Uljanik je navedena vjerovnička prava otkupio u trenutku kada je bilo izvjesno da pojedini od navedenih vjerovnika svojim postupcima povećavaju stečajnu agoniju »Lenca« i njegovih više od 500 radnika, odnosno da ciljano usporavaju postupak. To je bila prijetnja djelatnosti remonta na Martinšćici, odnosno tvrtki koja ima velik značaj za riječko gospodarstvo, priopćio je glasnogovornik Uljanika Hrvoje Markulinčić.

http://www.glasistre.hr/?2d3b05d25f2b7ed7ad43870ed5c23231,TS,1914,,11763,15336,151401

Poslovni Dnevnik 25.01.2007 Agneza Uroševic

Uljanik: krštenje broda za prijevoz automobila
PULA – Uljanik u novu poslovnu godinu krece ambiciozno, i to krštenjem dosad najveceg broda za prijevoz automobila. Danas poslijepodne prvi od dva ugovorena car carriera za norveškog narucitelja P.D. Gram & Co. AS iz Osla na prigodnoj svecanosti dobit ce ime “Höegh Delhi”. Rijec je o brodu za prijevoz automobila i kamiona kome ce kumovati Julie Parsons, supruga Rogera Parsonsa, poslovnog suradnika vlasnika kompanije Gram. Novi je brod dosad najveci tog tipa izgraden u Uljaniku, ali i u svijetu. Ima trinaest paluba od cega su dvije prilagodljive, površina garaža iznosi 58.819 cetvornih metara, što u praksi znaci da može prevoziti 7034 osobna automobila, cija bi kolona bila duža od 35 kilometara! Inace, brod je dug 200 metara, širok 32,26 i visok 14,58/32,31 metar. Nosivost iznosi 16.700 DWT, a do krajnje brzine od 20,8 cvorova tjerat ce ga Uljanikov motor snage 14.220 kW, do sada najsnažniji koji je proizveden u Uljanik – Strojogradnji. Pri njegovoj izradi primijenjene su nove tehnologije. Gotovo dva milijuna dolara vrijedna metalska oprema proizvela se u Uljanikovu sustavu VIBO. U cijelosti 65% broda hrvatska je komponenta.

http://www.poslovni.hr/32060.aspx

Ako netko ima pretplatu može “paste” za cijeli članak
Vaš link

Poslovni Dnevnik 26.01.2007 Tanja Čorak

Vezano uz poslovanje…Citat:

No Uljanik, koji je najmanje korak ispred ostalih hrvatskih brodogradilišta, ionako kreće u prodor na druga tržišta, a oprez u poslovanju, točnije konzervativniji pristup poslovanju, potvrdio se dobrim principom i gotovo je sigurno primijenjen i sada u traženju novih niša. Pulski škver, dakle, i dalje gradi svoju poziciju na svjetskom brodograđevnom tržištu u proizvodnji car cariera, ali i u širenju proizvodne palete iz tzv. kategorije srednje složenih brodova k višoj srednjoj klasi. U srednjoj kategoriji Uljanik je do sada isporučio ukupno 74 broda. Tu spada gradnja kombiniranih brodova, primjerice, onih za prijevoz automobila i vagona, brodova za prijevoz rashlađenog tereta itd. S Uljanikovim stalnim parnterom, talijanskim naručiteljem Grimaldijem, sklopljen je ugovor o isporuci u 2008. i 2009. godini dva višenamjenska broda za prijevoz automobila i kontejnera. Njihova je gradnja tehnološki zahtjevnija, pa onda i skuplja, između ostalog jer ti brodovi traže i ugradnju složenije opreme za brzi ukrcaj paralelnog tereta, pa će na njima biti ugrađene i dizalice za ukrcaj kontejnera. Stručni izvori ističu kako u pulskom brodogradilištu procjenjuju tržišne niše i objektivne sposobnosti Uljanika za gradnju visokospecijaliziranih brodova.

Vezano uz ulaganje u Lenac….Citat:

U okviru traženja tržišta računa se i na remontno brodogradilište Viktor Lenac, čiji je izlazak iz stečaja sve izvjesniji kako se bliže parlamentrani izbori, i koji – paradoksalno – sve vrijeme stečaja izvrsno posluje. Kada je o Lencu riječ, ali i o off shore tržištu, računa se na nastavak gradnje pokretnih platformi. Svojevremeno je osnovan konzorcij za gradnju Inine pokretne platforme “Labin” za istraživanje podmorja, u koji su bili uključeni Brodosplit, 3. maj i Uljanik, a Lenac je bio nositelj posla. Doznajemo kako se za Lenac, koji izgradio nekoliko pokretnih platformi za eksploataciju plina u sjevernom Jadranu, planira nastavak proizvodnje pokretnih platformi u suradnji s talijanskom kompanijom Rosetti Marino. Lenac bi trebao graditi nadvodne dijelove offshore platformi, a u isti posao planira se uključiti i splitski BSO.

http://www.poslovni.hr/32170.aspx

Vjesnik Subota, 3. veljače 2007.

Brod je najbolji izvozni proizvod
DAMIR HERCEG
Brod je bez konkurencije najbolji i najcjenjeniji hrvatski izvozni proizvod, s godišnjim udjelom u državnom izvozu od 12 posto, što je oko 600 milijuna dolara. Zato je razumljivo da je Vlada u četvrtak prihvatila Nacionalni program za restrukturiranje brodogradnje, kao i pojedinačne planove pet velikih brodogradilišta.
U proteklih 17 godina u sanaciju brodogradnje utrošeno je, prema nekim izračunima, čak 20 milijardi kuna, s tim da je od pet velikih škverova koji su »pojeli« taj novac dosad restrukturiranje uspješno proveo jedino pulski Uljanik. Zašto je »Uljanik« uspješan, a ostali škverovi nisu? To pitanje svi ponavljaju, a istodobno je svima dobro poznat odgovor. »Uljanik« već 20 godina vodi sposoban menadžer Karlo Radolović, koji je na vrijeme prestrojio škver, pa je »Uljanik« danas, među ostalim, jedan od svjetskih lidera u proizvodnji brodova za prijevoz automobila. U ostalim škverovima imali su više promjena direktora nego porinuća brodova, što je kočilo restrukturiranje te rezultiralo lošim ugovaranjem poslova.
Međutim, u posljednje dvije-tri godine hrvatska brodogradnja ubrzano se restrukturira i modernizira, pa je tako rok gradnje brodova s godinu i pol smanjen na »svjetskih« osam mjeseci, a okrećemo se i proizvodnji tehnološki zahtjevnijih (skupljih) brodova, poput onih za prijevoz automobila te glomaznih teških tereta.
Hrvatska brodogradnja ima oko 12.000 stalno zaposlenih te 7000 kooperanata, a na brodogradnju još je vezano 5000 manjih tvrtki s oko 20.000 zaposlenih. Tu su i tisuće inženjera uključenih u projektiranje i gradnju brodova. Hrvatska brodograđevna pamet desetljećima se izvozi po cijelom svijetu, a primjerice samo dvadesetak riječkih brodograđevnih projektnih ureda već godinama radi za naručitelje od Skandinavije i SAD-a do Koreje i Japana.
Multiplikacijski učinak brodogradnje je višestruk, pa ne čudi što svoju brodogradnju ponovo obnavljaju Danska, Francuska, Njemačka, Poljska, Engleska…, dok Kina užurbano gradi nova velika brodogradilišta kako bi što prije prestigla konkurente Japan i Južnu Koreju. U svjetskoj knjizi narudžbi Hrvatska je sa 69 brodova (3,4 milijuna tona) četvrta na svijetu, odmah iza Japana, Južne Koreje i Kine. Tim narudžbama do 2012. naši će škverovi ostvariti izvoz od 7,3 milijarde kuna, a s obzirom na to da u brodove ugrađujemo oko 60 posto domaćeg proizvoda, neto efekt od tog izvoza bit će veći od četiri milijarde kuna.

Dobre vijesti za dioničare Uljanika: http://www.poslovni.hr/33134.aspx
Ukratko radi se o uvođenju naprednih tehnologija i to s novcem iz EU fondova!

Svi pišu samo o brodovima i Lencu a zaboravlja se (ili prešučuje) da če Uljanik uskoro imati smanjenje Booka jer mu je u temeljni kapital griješkom ušlo pomorsko dobro a čak i neke privatne parcele . Najprje to treba rješit , pa smanjit Book pa onda može ič privatizacija krajem godine .
Svi se hvataju za to da su Slovenci ušli u top10 . Jesu ,al na 280 KN večim djelom i PRIJE nego se saznalo da treba Book smanjit .

Pa s obzirom da se radi o Brodogradilistu bilo bi u redu da se pise o brodovima. Pa nije to valjda poljoprivredna zadruga, pa da se pise samo o zemlji. Brodogradiliste cine ljudi, iskustvo, tradicija i pamet. Nesto sto u Hrvatskoj odavno nije na cijeni. U Hrvatskoj je uspjesan valjda onaj tko ima 1000 ha uz more.
Normalno da je pomorsko dobro nesto sto se treba rijesiti i misljenja sam da sa koncesijom nece biti problema, pogotovo kada se vidi utjecaj Uljanika na grad Pulu, zupaniju i Hrvatsku.
Sto se Lenca tice, radi se o jednom od najjacih remontnih Brodogradilista u Europi sa odlicnom pozicijom i odlicnom ulaganju od strane Uljanika.

dm1309, 06.02.2007. u 14:55

Svi se hvataju za to da su Slovenci ušli u top10 . Jesu ,al na 280 KN večim djelom i PRIJE nego se saznalo da treba Book smanjit .

Novi List – 08/02/2007 – Orjana ANTEŠIĆ

RAZGOVOR: DAMIR POLANČEC, POTPREDSJEDNIK VLADE, O SANACIJI I PROGRAMU RESTRUKTURIRANJA PET NACIONALNIH BRODOGRADILIŠTA

Privatizacija »Uljanika« preduvjet za PAL 2
– Privatizacija »Uljanika« preduvjet je za realizaciju PAL 2 programa Svjetske banke. Da bismo je mogli provesti, moramo najprije obaviti golem posao na raščišćavanju i identifikaciji zemljišta i nekretnina koje su pretvorbom ušle u temeljni kapital »Uljanika«, a čine pomorsko dobro. Iako je to u postupku, vrlo je optimistično očekivati da će sve to biti riješeno do konca prve polovice ove godine. Međutim, ukoliko to ne uspijemo odraditi do konca lipnja, u prvom koraku krenut ćemo u privatizaciju 25 posto plus jedne dionice »Uljanika«.
Novi List – 08/02/2007 – Orjana ANTEŠIĆ

Deset milijuna dolara za Dok 11

Tankerska plovidba obvezala se da će sredstva za sanaciju Doka 11 uplatiti odmah po izlasku »Lenca« iz stečaja, izvijestili su jučer sindikalni čelnici

RIJEKA – Glavni povjerenik Sindikata metalaca »Lencu« Damir Bačinović izvijestio je jučer na konferenciji za novinare u Martinšćici da su Uljanik i Tankerska plovidba ovaj utorak potpisali ugovor o partnerstvu, prema kojim se zadarska brodarska kuća obvezala odmah po izlasku iz stečaja »Lenca« uložiti 10 milijuna dolara u obnovu Doka 11. Bačinović je dodao da je osnovan i posebna grupa od predstavnika pulskog brodogradilišta, »Tankerske« i »Lenca« što će izraditi detaljan plan tehnološke obnove škvera u Martinšćici.

Nitko ne komentira, ponovljen all time high 350.

u najmanju ruku zanimljivo otvaranje.Po meni ,netko namjerno ruši cijenu za relativno jeftin dokup.Sretno!

21.02.2007 – Poslovni Dnevnik – Tanja Čorak

Uljanik bira novog direktora ‘Viktora Lenca’
Još nije pala kocka na ime novog direktora remontnog brodogradilišta Viktor Lenac, čiji se izlazak iz stečaja približava, no u tijeku su intezivne konzultacije o izboru budućeg direktora ‘Lenca’. Kako će većinski vlasnici “Lenca” postati pulski Uljanik i zadarska Tankerska plovidba u jednakim omjerima, uprave ovih kompanija odlučuju o novom menadžmentu. Direktor Tankerske plovidbe Ivo Mustać slaže se kako je u slučaju “Lenca” logično da o izboru novog vodstva arbitrira njihov partner, Uljanik, odnosno njegovo čelništvo jer su i sami u brodograditeljskom poslu. U igri za budućeg direktora “Viktora Lenca” više je osoba iz brodograđevnih krugova. Razmatra se kadar iz samog Uljanika, no u igri su i neki “vanjski” stručnjaci, potvrđuje naš izvor, koji ne rade u Uljaniku, no veoma im je dobro poznata Lenčeva situacija, kao i poslovna konjugacija riječkog brodograđevnog bazena. Doznajemo i da unutar “Lenca”, u vodstvu, vlada nervoza jer svaki novi vlasnik mijenja i vodeće ljude tvrtke. Konačno glasanje o stečajnom planu skupštine vjerovnika trebalo bi biti održano 1. ožujka. Ako stečajni plan podrži većina vjerovnika, za što već postoji brojčani konsezus (iako se dio vjerovnika protivi stečajnom planu), matematički gledano, plan ima podrušku većine pa se očekuje i njegovo usvajanje. Očekuje se i da Ministarstvo financija uskoro priredi tekst ugovora o preuzimanju njihovih potraživanja u ‘Lencu’ za Tankersku plovidbu, čime bi Tankerska uz ekstra ulaganje u Dok 11 izjednačila svoj s Uljanikovim udjelom u vlasništvu “Lenca”. Cilj je da Uljanik i Tankerska posjeduju ukupno 60 posto Lenca u jednakim omjerima. Mustać naglašava kako bi Lenac samo od godišnjeg remonta flote Tankerske plovidbe mogao uprihoditi 10 do 12 milijuna eura, što bi bio jedan od segmenata prihodovne strane bilance.