07.03.2007 – Poslovni Dnevnik – Tanja Corak
http://www.poslovni.hr/35938.aspx

Damir Polancec, potpredsjednik Vlade, najavio je da u svibnju ili lipnju krece prva faza privatizacije Uljanika

Damir Polancec najavio je da u svibnju ili lipnju krece prva faza privatizacije Uljanika jer ce se do tada pripremiti za prodaju kontrolni paket Uljanika od 25 plus jedne dionice. Sada se sreduje bilanca i iz temeljnog kapitala Uljanika izvlaci pomorsko dobro. Dionice Uljanika vec su na burzi pa bi realizacija privatizacije po Polancecovu modelu znacila i da potencijalni vlasnik po kupnji 25 plus jedne dionice treba objaviti i namjeru za preuzimanje društva.

made in CROATIA – Vaš link

Porinut „Höegh Bangkok“
Autor/ica: Denis Jambrošić
http://www.uljanik.hr 19.03.2007.

Danas je u Uljaniku s navoza 1 u more porinuta gradnja broj 464, pod nazivom „Höegh Bangkok“. Riječ je o brodu za prijevoz 7.000 automobila i kamiona nosivosti 16.700 DWT za norveškog naručitelja P.D. Gram & Co. AS iz Osla. To je uz „Höegh Delhi“ drugi brod od ugovorena dva istovjetna broda za P.D. Gram koji su u vrijeme kada su ugovoreni bili najveći car carrieri na svijetu.

Prvom dodiru novogradnje s morem prisustvovali su Peter Gram brodovlasnik sa suprugom Ragnhild koja je kao radna i buduća kuma na krštenju presjekla konop i pustila brod niz navoz. Uz brodovlasnika porinuću su prisustvovali njegovi uži suradnici te čelni ljudi Uljanika i Brodogradilišta uz uobičajeno brojne posjetitelje, zainteresirane građane i ovog puta mnoštvo djece.
Nazočnima se obratio Silvan Kranjc član uprave Uljanik Brodogradilišta zahvalivši se pritom kompaniji P.D. Gram na ukazanom povjerenju, ali i inspektorima vlasnika iz DNV kao i projektantima, konstruktorima, radnicima i kooperantima Uljanika.
Valja istaći da je riječ je o novom projektu brodova za prijevoz automobila koji ima 13 paluba od čega su dvije prilagodljive, površina garaža iznosi 58.819 četvornih metara, što u praksi znači da može prevoziti oko 7.034 osobna automobila ili slikovitije rečeno u njega može stati kolona automobila duga tridesetak kilometara. Osim po vanjskim gabaritima brod je koncepcijski vrlo sličan car carrierima kakve Uljanik gradi za Ray Car Carriers i Grimaldi Grupu. „Höegh Bangkok“ dug je 199,90 i širok 32,26 metara i može ploviti brzinom od 20,8 čvorova. Dužina tek nešto manja od 200 metara ima svoj razlog. Naime, prema japanskim pomorskim zakonima u njihove luke tijekom cijelog dana mogu uplovljavati samo brodovi čija ukupna dužina ne prelazi 200 metara, a svim dužim brodovima je to tijekom noći zabranjeno. Učinak ove činjenice uz brzinu od 20,8 čvorova na potencijalnu uštedu vremena brodovlasnicima je izuzetno značajan.
Glavni porivni motor za „Höegh Bangkok“ izgrađen u Uljanik Strojogradnji ima devet cilindara i razvija 14.220 kW snage pri 127 o/min. Pri njegovoj izradi primijenjene su nove napredne tehnologije kućište cilindara izvedeno je postupkom zavarivanja, a ne lijevanja što kućište čini lakšim za 30-ak posto i pritom jednostavnijim jer objedinjuje nekoliko dosad odvojenih većih komponenti čime je olakšana montaža i održavanje. Strojogradnja je prva tvrtka u Europi i jedna od prvih u svijetu koja je proizvela zavarenu izvedbu kućišta cilindra što predstavlja izuzetno proizvodno dostignuće.
Uljanik TESU je za brod isporučio osovinski generator snage 1.450 kVA pri 100-127 o/min i napona 550V. Generator teži 21 tonu, a s osovinom čak 32 tone. Rotor generatora je dio i koristi ležaj je osovinskog voda, a na drugoj strani čvrsto je spojen za porivni diesel motor. Generator je u cijelosti hrvatski proizvod jer je napravljen u pogonima Uljanik TESU – Profitni centar Generatori uz suradnju s Uljanik Strojogradnjom i Uljanik Proizvodnjom opreme te uz asistenciju Uljanik Brodogradilišta.
Današnje porinuće prvo je od šest planiranih ove godine u Uljaniku, ugovor za gradnju 464 – „Höegh Bangkok“ potpisan je 13. studenog 2003. godine, kobilica je položena 7. listopada prošle godine, a isporuka broda planirana je tijekom lipnja ove godine.
Nakon porinuća na navoz je položena kobilica za gradnju 470 – „Grande Colonia“ novog broda za prijevoz 4.350 automobila jedanaestog od šesnaest ugovorenih za kompaniju Industria Aramento Meridionale odnosno Grimaldi Grupu.

Izvor: Vjesnik 21.03.2007.
Autor: Damir Herceg
Lenac prvi na svijetu gradi »plutajuću rafineriju«

Potpuno preuređenje broda za prijevoz vlakova »Comander 5000« koštat će sto milijuna eura, od čega će Lenac odraditi poslova u vrijednosti od 20 milijuna eura.

Stečaj remontnog brodogradilišta Viktor Lenac okončan je nedavno nakon 40-mjesečne agonije, a cijelo to vrijeme oko 600 radnika tog škvera sami su zarađivali svoje plaće, te su kroz te tri godine odradili preinake, remonte i dokovanja na 250 brodova.
Da je Lenac brodogradilište s velikim ugledom po pitanju stručnosti njegovih radnika, svjedoči i to da je u vrijeme stečaja Lenac radio i za američku šestu flotu. Točnije, stručnjaci Lenca su 2004. popravili rashladnik glavnog motora jednog američkog razarača koji je boravio u Dubrovniku.

Sve to je najbolji pokazatelj da Viktor Lenac ima poslovnu perspektivu te da bi godišnji prihod od 20 milijuna eura u vrijeme stečaja ponovno mogao početi rasti prema nekadašnjih 60 milijuna eura godišnje. Savjetnik za tržište u Viktor Lencu, diplomirani inženjer brodogradnje Davor Lukež (51), koji je ujedno i glavni kandidat za novog direktora tog škvera, Vjesniku je rekao kako je vrijednost Lenca u tome što u svakom trenutku zna odgovoriti na zahtjeve tržišta, odnosno što je organizacija posla u tom brodogradilištu fleksibilna te je uvijek u funkciji projekta.
Lenac je u stečaj otišao zbog »preinvestiranja u novo brodogradilište«, ali taj škver, kako kaže Lukež, nikada nije loše ugovorio posao preinake brodova. Lenac je jedno od najkvalitetnijih europskih remontnih brodogradilišta u kojemu su još 1970. uspješno obavili preinake petnaest polovnih brodova u brodove za prijevoz automobila, produživši ih sa 170 na 200 metara. Danas je tu složenu tehnologiju gradnje te vrste broda dosad usvojio jedino Uljanik. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća u Lencu su preuredili i prvi brod na svijetu za pozicioniranje na moru pomoću Vinčeva. Trenutačno u tom škveru preuređuju brod za prijevoz vlakova Comander 5000 u »plutajuću rafineriju« s dinamičkim pozicioniranjem. Potpuno preuređenje tog broda koštat će sto milijuna eura, od čega će Lenac odraditi poslova u vrijednosti od 20 milijuna eura. Naručitelj je jedna dansko-engleska tvrtka, a stručnjaci i radnici Lenca proširit će taj 161 metar dugačak brod s 17 na 29 metara. Dinamičko pozicioniranje znači održavanje broda na određenoj poziciji bez uporabe sidara, već uz pomoć motora i pramčanih vijaka. Taj brod trebao bi opsluživati naftne plaftorme u meksičkom zaljevu, a preko njega će se nafta izvađena iz podmorja upumpavati u tankere.
U slučaju nevremena, a na tom području su česti uragani koji pričine velike štete na naftnim platformama, od tog broda bit će odspojene cijevi za transport nafte, a on će otploviti u sigurnost dok se vrijeme ne smiri. U Lencu su još 1985. izgradili platformu za bušenje podmorja Labin, a u vrijeme stečaja izgradili su za Ina Agip i nekoliko modula za platforme namijenjene eksploataciji plina iz podmorja. U Lencu su 2002. obnovili i nekadašnju Onasisovu jahtu Christine O, što je koštalo 20 milijuna eura, a pritom je izmijenjeno 600 od 900 tona čelika na trupu tog broda. U Martinšćici je od 2001. i nekadašnji Titov brod Galeb, čija obnova zahtijeva barem nekoliko milijuna eura te je pitanje što će biti s tim brodom za koji je grčki vlasnik platio 750.000 dolara, a već sada na ime ležarine duguje Lencu više od 500.000 dolara. Lukež napominje kako preinake osiguravaju kontinuitet u zaposlenosti svih struka u brodogradilištu, a u Lencu i dalje računaju na off shore poslove, kao i na remonte i dokovanja brodova.

Predsjednik uprave TNPL otkriva da im je u svijetu sve teže naći slobodne kapacitete za servis brodova, pa će ubuduće za te poslove najmanje 10 mil $ godišnje plaćati Lencu.

http://www.business.hr/show.php?id=25227

Lenac će biti najbolji u Europi

(objavljeno 22.3.07 07:00)

Nives Matijević

Predsjednik Uprave Tankerske plovidbe Ive Mustać nije baš bio oduševljen prijedlogom da dade intervju. “Previše nas je u medijima u posljednje vrijeme, bolje da nas je što manje”, kazao je, misleći pritom da se previše piše i priča o Tankerskoj plovidbi. Razlog zašto novinari već danima zivkaju Mustaća jest, dakako, ulazak Tankerske (zajedno s Uljanikom) u vlasništvo brodogradilišta Viktor Lenac, čime će se okončati stečaj Lenca otvoren još u prosincu 2003. godine.

Kada se Tankerska plovidba zainteresirala za ulazak u vlasništvo Viktora Lenca i kakvu će korist imati od tog ulaganja?

– Odavno smo poslovni partneri; mi imamo flotu, a oni su dobri serviseri. Interes za preuzimanje nastao je prije otprilike godinu dana. Uljanik nam je predložio zajedničko ulaganje, a mi smo procijenili da smo dovoljno snažni da možemo riješiti Lenčevu sudbinu.

Tankerska ulazi u vlasništvo Lenca tako da je za 10 milijuna kuna otkupila potraživanja Vlade od Lenca “teška” oko 326 milijuna kuna, uz obvezu da u sljedećih pet godina u tehnološki razvoj Lenca uloži još oko 58 milijuna kuna i zadrži sve radnike, njih oko 650. Približno isti iznos Uljanik je već uložio (i time riješio potraživanja glavnih vjerovnika), što znači da će nam i vlasništvo u Lencu biti u približno jednakom omjeru, ukupno oko 60 posto.

Preostalih 40 posto pripast će HBOR-u, Croatia osiguranju i drugim vjerovnicima. Sve bi trebalo biti riješeno u roku tri mjeseca. Nismo se s Uljanikom još dogovorili tko će biti u Upravi Lenca, ali najbolje je da to budu ljudi iz samog Lenca. Neki tvrde da smo Lenac jeftino dobili, a drugi da je i to preskupo. Diskont jest velik, no da je država tražila da joj se plate sva potraživanja, nitko ga ne bi kupio i Lenac bi propao. To državi nije u interesu – uz stotine zaposlenih, uz Lenac je vezano i oko 400 kooperanata. Uvjereni smo u to da je Tankerska ulaskom u Lenac napravila dobar posao, ponajprije zato što smo tako sebi osigurali remontnu bazu za popravak i održavanje vlastite flote. Jer, sve nam je teže u Europi pronaći slobodne kapacitete za popravak brodova.

Što planirate nakon formalnog preuzimanja vlasništva i predstojeće skupštine dioničara?

– Treba opremiti brodogradilište i osposobiti Dok 11, o čemu se radi studija. Proći će i godina dok se ne nabavi potrebna oprema i radionice kadrovski ne popune. Kad se novi dok stavi u funkciju, Lenac će imati dovoljno posla i uvjereni smo u to da će biti profitabilan. Tankerska plovidba za remont svojih brodova godišnje plaća najmanje 10 milijuna USD, što će sada ići Lencu, a ne inozemnim brodogradilištima. Uostalom, ne zanima nas životarenje Lenca nego želimo jako i zdravo brodogradilište. Uspjeh neće izostati ako Lenac bude radio poslove na kojima je desetljećima dokazivao stručnost, a to su preinake brodova, remont i offshore poslovi (gradnja platformi, cjevovoda itd). Da se bavio svojim osnovnim poslovima, ne bi ni zapao u teškoće. Nema nikakva razloga ne vjerovati u to da će Lenac postati remontno brodogradilište broj jedan u Europi te kvalitetom i stručnošću prestići danas vodeće u tom poslu, poput portugalskog Lisnavea ili remontnih brodogradilišta u Grčkoj, na Malti i u Italiji.

Kako gledate na zasad samo teoretsku mogućnost da Hrvatska od Crne Gore u ime ratne odštete dobije dionice, među kojima i one Jadranskog brodogradilišta Bijela?

– Kada bi Hrvatska dobila Bijelu, Lenac bi bio zainteresiran otkupiti je od države. Posla u toj branš

ZA POTICANJE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA U 2007. PREDVIDJELO 260 MILIJUNA KUNA

Uljanik od ove godine bez subvencija

Poduzetnici Istarske županije lani su dobili 135,7 milijuna kuna, odnosno zapravo tek desetak milijuna, jer je samo na subvencije Uljaniku »otišlo« 125,5 milijuna

link: http://www.glasistre.hr/?3d4e848ebc43ccb6f1c0d4025f7fc818,TS,2169,2138,12614,16538,162610,

http://www.poslovni.hr/40568.aspx

… za Uljanik je i dalje na snazi najava potpredsjednika Vlade Damira Polančeca da kreće u privatizaciju paket od 25 plus jedne dionica sredinom godine.

Zanimljivo da je unatoč tome dionica jako potonula.

potonula je jer moramo i mi kupit za jeftinu paru, pa ne moraju samo fondovi uvijek ulazit povoljno.

nedavno čim je Polančec dva puta spomenuo privatizaciju odma cijena ode na 400, tako da kad stvarno krene privatizacija mislim da neće biti problema oko dvoznamenkastih rastova cijene

ja unutra na ovim razinama i čekam[smiley2]

Čekanje je i inače recept za dioničarstvo, no brodogradnja je trn u oku EU, no ako se koje brodogradilište ovakvog tipa uspije opstati, ond je to u Hrvatskoj ULJN. Ne ulazim u ovi dionicu, ali je imam na oku.

mani je jako bitan menadžment kod odluke o kupnji neke dionice, a kod uljnika mislim da je složena izvrsna ekipa profesionalaca

Zadnjih par dana malo pratim i analiziram Uljanik.
Pokazatelji nisu baš dobri, a i u silaznoj su putanji. Nekako me svejedno privlači, jer ipak brodogradilišta su dragulji, doduše okrhnuti, ali ipak dragulji. Molim upućenije od mene da malo prokomentiraju kako vide budućnost ovog poduzeća, kako gledaju na zadnje izvješće, te do koje cijene misle da je pametno kupovati.
Hvala unaprijed!

Evo malo pokazatelja!

Profitabilnost 2006 2005 2004
Povrat na imovinu -3,96% -4,76% -10,29%
Povrat na kapital -21,77% -5,60% -12,08%
Operativna marža -3,75% -8,51% -1.565,70%
Bruto profitna marža -3,74% -507,53% -1.395,15%
Neto profitna marža -3,74% -507,53% -1.395,15%

Zaduženost
Omjer duga i vlastitog kapitala 4,37 0,18 0,17
Koeficijent zaduženosti 0,79 0,15 0,15
Koeficijent vlastitog financiranja 0,18 0,85 0,85
GEARiNG 41,71% 14,15% 12,81%
Pokriće troškova kamata -2,39 0,05 0,08
Pokriće dividende zaradom

Izvor:PG

Evo čini se da je pomalo krenulo…. danas je prošlo neuobičajeno puno komada za ovu inače slabo likvidnu dionicu….. ( cca 700 000 kn) sve je skinuto s prodaje do 369 kn…

vidim da je trgovanje u blokadi, a pošto nisam bio tu kada se ovo odvijalo može li ko reći zašto je išlo u blokadu ako nije porast bio ni 10% , a da ne zaboravimo da je slabo likvidna pa bi limit trebao biti još viši…

Molim komentare..

Inače na kupnji već čeka 500 komada na350 kn… [smiley2]

dobro izvješće pred privatizaciju.
Povećanje prihoda, rashodi ostali približno jednaki, poslovanje pozitivno.
Samo neka zadrže taj trend kroz godinu i eto nama nove zvijezde za dobru zaradu