Info iz AIK banke da namjeravaju akviziciju banke u Srbiji do kraja godine
.. nedavno su kupili 10000 dionica Agro banke
Današnji rast indeksa BELEX15 od 1,22% je prije svega uzrokovan rastom cijene dionice AIKB za 9,12%, IMLK za 4,08%, PRBN za 1,94%, TIGR za 1,63%, MTLC za 1,34% i BMBI za 1,11%. Teško je procijeniti je li to početak nastavka rasta tržišta Srbije…
Uzmi u obzir da su to ostali prihodi a ne vanredni prihodi, sto moze bitnije promjeniti sliku
Za SINT:
“Osnovni podaci o šestomesečnom plana poslovanja – prvo polugodište 2007. godine:
Planom poslovanja za prvo polugodište 2007. godine planiran je ukupan prihod u iznosu od 83.640.000,00 dinara a dobit je planirana u iznosu od 210.000,00 dinara. Planirana je nabavka 106,10 tona materijala dok je prodaja planirana u iznosu 102 tone gotovih proizvoda i usluga prerade za 115 tona.”
Kako se to čini, po meni jako loše.
Ukupni prihodi za 2006. godinu: 254.609.000, a dobit 20 milijuna, sada samo 210.000 dinara???
Gdje je ostatak???
može li mi netko reći kako kupiti dionice u bosni i jugi. hvala
Izvještaj o bitnom događaju sa skupštine Invest-importa:
2. Donijeta je odluka o raspodjeli ostvarene dobiti po godišnjem računu. Bruto dividenda po dionici je bruto 417 dinara.
Prenosim post s jednog foruma, vezano za Invest import, od materijalista.
“Rijetko kada sam bio na skupštini na kojoj su dioničari toliko dobro ekonomsko-trgovački obrazovani.
Usput, ovo je bila 8. skupština Društva i mislim da sam jedini dioničar izvan strukture zaposlenih koji je ikada prisustvovao skupštini.
Kompanija je prošla kroz razdoblje izuzetno nemirnih poslovnih aktivnosti – 3 od 5 banaka u kojima su imali viškove likvidnosti su u stečaju, dio garancija primljenih od kupaca su također izdale spomenute banke.
3 najznačajnija domaća kupca su privatizirana i došlo je do simultane obustave plaćanja po isporučenoj robi.
Posljednje dvije godine kompanija je provela restrukturiranje u poslovanju kako bi prebrodila novonastalu situaciju – od cca. 500 zaposlenih danas su na cca. 200.
Pred sklapanjem su ugovora o izgradnji elektroenergetskog postrojenja u Burmi, s kojom surađuju već 50 godina. Vrijednost projekta je na razini 11 mln EUR. Projekt će trajati 1,5 godina. Također su obnovili poslovnu suradnju s ostalim državama jugoistočne Azije.
Prema riječima generalnog direktora, ujedno i većinskog vlasnika, bez ikakvih problema mogu preživjeti još tri godine na prihodima od poslova završenih u ranijim razdobljima.”
Poslovi su sljedeći:
Treba sad lagano počet kupovati neke podcijenjene dionice tipa JNPR (građevina -Beograd), AGSK, AGMT, ALAS, RUDN, AGRC…(nemam sve nabrojane)
Sta kazete za AGBN? Izgleda da rasplet pocinje…
Ponuda Agrobanke dobra
14:05 -> 12:05 | Izvor: B92
On kaže da je to sigurna garancija da će država izvući svoja potraživanja i dodaje da je na Upravnom odboru Agencije za osiguranje depozita prihvaćena ova odluka i ostaje da se uputi na Vladu radi usvajanja kako bi se pripremili ugovori.
Akcionari Agrobanke su predložili da se dug te banke Republici Srbiji, na osnovu Zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), reguliše tako što će država svoja potraživanja u vrednosti od 43,5 miliona evra zameniti za akcije Agrobanke.
Prema Predlogu ugovora o regulisanju odnosa Republike Srbije i Agrobanke, po osnovu Zajma IBRD, sa kojim su se akcionari Agrobanke saglasili na Skupštini, predviđeno je da se emituje novih 98.455 akcija te banke čiji bi vlasnik bila Republika Srbija, u čijem vlasništvu su sada 45.843 akcije.
Predloženo je da, ako država u narednih godinu dana ne proda svoje akcije na berzi, Agrobanka ima obavezu da otkupi te akcije, u dvanaest jednakih mesečnih rata. Preračunata cena po kojoj država preuzima akcije Agrobanke na ime duga je 36 hiljada dinara po akciji, dok bi te akcije Agrobanka otkupljivala od države po ceni od 40.600 dinara.
Narodna banka Srbije (NBS) je zbog neregulisanog Zajma IBRD-a uvela posebne mere prema Agrobanci, zbog kojih je ta banka, kako je rekao predsednik Izvršnog odbora Agrobanke Dušan Antonić, imala štetu od 25 miliona evra. On je dodao da je ocena nezavisnog revizora bila da Agrobanka po osnovu tog zajma ne bi trebalo da ima nikakve obaveze, ali je tumačenje NBS bilo drugačije.
Rešenje dobro i za Agrobanku i za državu
“Možda je bilo i mogućnosti za druga rešenja, ali ovo što je skupština akcionara usvojila je dobar model rešenja pitanja duga. Taj model je i ranije korišćen i pokazao se kao dobar”, smatra Vladislav Cvetković, koji je do nedavno bio vodeći savetnik u Agenciji za osiguranje depozita.
On kaže da je važno i za “Agrobanku da se ta tema rešila i ta banka će sad moći bolje da radi” i dodaje da će “država na ovaj način vratiti udeo u Agrobanci od oko 20 odsto, koji je i ranije imala, a što je nedavnim dokapitalizacijama smanjeno na sedam procenata”.
kolega otkuda da grci kupuju, nagađaje ili …