Očito dolazi vrijeme banaka.[thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][rolleyes][rolleyes][thumbsup]
17. 02. 2008. | 17:57
BANKE
Mrtva utrka za tržišne udjele: Hypo ispred Splitske, RBA za vratom Erste
Autor Ljubica Gatarić

Franjo Luković, čelnik Zabe – banka je pala sa 26 posto na 23 posto tržišnog udjela, ali i dalje vodi na rang-listi banaka
Franjo Luković, čelnik Zabe – banka je pala sa 26 posto na 23 posto tržišnog udjela, ali i dalje vodi na rang-listi banaka
Foto: Patrik Macek

Poslovni podaci za 2007. godinu otkrivaju da se među bankama vodi mrtva trka za tržišne udjele u kojoj je, gledajući prvih deset, najviše posustala Societe Generale-Splitska banka.

Francuzi posustali
Tržišni udio Splitske banke pao je za jedan postotni poen, na 7,5 posto, što je posljedica laganog pada aktive banke u 2007. godini. Francuzi su posljednji došli na tržište i sudeći po podacima više su računa vodili o profitabilnosti, a manje o volumenima. Dobit banke značajno je povećana, sa 205 na 367 milijuna kuna, a aktiva je u padu 0,6 posto.

Osim njih, jedino je mala Banka splitsko-dalmatinska, čiji je tržišni udio svega pola promila, imala pad od nepunih dva posto, dok je u prosjeku bankarski sektor povećao imovinu za 13 posto. Među prvih deset uočava se povećanje tržišnog udjela HPB-a za pola postotnog boda (na 4,20) i prelazak tržišnog udjela Volksbanke iznad 2 posto.

Čak 23 banke imaju tržišni udio manji od 1 posto, s tim što pet banaka drži od 0,5 do 0,8 posto tržišta. U toj grupi vodi Podravska banka, zatim Međimurska, Jadranska, Istarska kreditna banka Umag i Karlovačka banka.

Prvih pet banaka raslo je u skladu s prosjekom branše, ali ipak se uočava da u žestokoj tržišnoj utrci lagano posustaje Privredna banka Zagreb, koja je rasla 10 posto, a prednjače Hypo i Zagrebačka banka sa 14 do 15 posto rasta. Ako se gleda pet godina unazad, tada se vidi da je PBZ sačuvao između 17 i 18 posto tržišnog udjela, dok je Zagrebačka banka pala sa 26 posto na 23 posto i tu poziciju sada drži. RBA puše za vratom Erste banci u borbi za treću poziciju na tržištu, dok je Hypo banka prošle godine pretekla Splitsku na petom mjestu.

HPB najagresivniji
Najagresivnije na tržištu i dalje nastupa HPB kojemu je aktiva porasla gotovo 30 posto, a tako visoke stope rasta bile su tipičnije ponašanje za manje nego za veće banke koje su pritisnute strogim ograničenjima monetarnih vlasti. Među prvih deset nalaze se tri banke: HPB, RBA i OTP kod kojih se stopa adekvatnosti kapitala približila zakonskom minimumu od 10 posto.

Najveću zaštitu od rizika, imaju HYPO i Slavonska banka jer je Hrvatska narodna banka natjerala njihovog novog vlasnika (BLB) da ih dokapitalizira, pa je stopa adekvatnosti kapitala tih dviju banaka duplo veća od zakonskog minimuma.

Banke su lani ostvarile 5,1 milijardu kuna bruto dobiti, što je za 21 posto više nego lani. Tri su banke poslovale sa gubitkom, Kovanica, Veneto i najmanja Primorska banka. Veneto banka odskače i zbog natprosječna rasta aktive od 120 posto.
[thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup]

[thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup]
Vijesti iz Hrvatske 18.02.2008 10:57
Rast plasmana banka i na kraju 2007. godine
Na kraju prosinca plasmani banaka dosegnuli su gotovo 211 milijardi kuna što je 15% više u usporedbi s krajem 2006. godine

Ukupni plasmani banaka (koji obuhvaćaju potraživanja od ostalih domaćih sektora, bankarskih te nebankarskih financijskih institucija) i u posljednjem mjesecu 2007. godine nastavili su s rastom. Na kraju prosinca dosegnuli su gotovo 211 milijardi kuna što je 15% više u usporedbi s krajem 2006. godine.

Unatoč rastu vrijednosti ukupnih plasmana od srpnja je primjetno njihovo usporavanje rasta, a što je dominantno posljedica restriktivnih mjera monetarne politike koja je ipak uslijed inflatornih kretanja dopustila bankama nešto brži rast plasmana tijekom 2007. godine.

Kao i prethodnih godina na mjesečnoj razini je u prosincu zabilježen snažan rast,
koji je u promatranoj godini iznosio 5,6 milijardi kuna ili 2,73%. Osim takvog mjesečnog porasta zadržavanje na dvoznamenkastim stopama rasta valja pripisati
snažnom rastu kreditne aktivnosti banaka tijekom prošle i u prvoj polovici 2007. godine. Budući da u strukturi ukupnih potraživanja poslovnih banaka od nebankarskog sektora prevladavaju potraživanja vezana uz tečaj kune u odnosu na euro, jačanje kune spram eura i na mjesečnoj (0,34%) i na godišnjoj razini (0,27%) imali su tek nešto blaži utjecaj u smjeru nižeg iznosa plasmana izražen u kunskim iznosima.

Promatrano po sektorima usporavanje rasta potraživanja bilo je izraženije kod sektora poduzeća što je bilo i očekivano s obzirom da poduzeća kao izvor financiranja lakše mogu koristiti alternativne izvore financiranje (tržišta kapitala, nebankovne financijske institucije, inozemstvo). Krajem prosinca ukupni plasmani trgovačkim društvima iznosili su 92,3 milijardi kuna što je 2,8 milijardi kuna više no na kraju prethodnog mjeseca. Veći dio navedenog mjesečnog prirasta odnosio se na rast kredita ovom sektoru budući da su isti u odnosu na studenog porasli na 86,3 milijardi kuna što je više za 2,05 milijardi kuna. Na godišnjoj razini stope rasta plasmana i kredita poduzećima spustile su se ispod 11% (10,6% odnosno 10,2%), što je najniže u posljednje više od dvije godine a odražava nastavak trenda usporavanja rasta.

Krediti sektoru stanovništva nastavili su s rastom i tijekom prosinca. Mjesečna stopa rasta iznosila je 0,85%, dok je na godišnjoj razini dinamika rasta i ovaj mjesec potvrdila tek blagi trend usporavanja, te iznosi 18%. Ukupni krediti plasirani sektoru stanovništva krajem prosinca dosegnuli su 112,9 milijardi kuna. Od navedenog iznosa više od 40% (45,2 milijardi kuna) odnosilo se na stambene kredite, koji su tako nastavili s povećavanjem svog udjela u ukupnim kreditima odobrenim sektoru stanovništva. (Raiffeisenbank, Bankamagazin)[thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup]

@Šef

Dajte, molim Vas, prestanite nizati te emoticone. Jedan je dovoljan

Hvala

tako je , dajte nesto konkretno o snba a ne isjecke iz arene ,globusa modre laste i etc…

pa to vise nikog ne zanima , imamo i mi internet i gledamo takve vijesti
[cool]

Ne znam koliko je ovo dobro [bye]

Mene zanima svaka dobra vijest iz bankarskog sektora.[cool]

Da li je bila skupština i da li netko ima bilo kakvu informaciju?[pray]

Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. 113.594 12,36 Skrb. račun
2. DRŽAVNA AGENCIJA ZA OSIG. ŠTEDNIH ULOGA I SANACIJU 76.494 8,32 Osnovni račun
3. PBZ D.D. 44.543 4,85 Skrb. račun -2.100
4. PBZ D.D. 41.150 4,48 Skrb. račun
5. INGRA D.D. 37.500 4,08 Osnovni račun
6. VABA D.D. BANKA VARAŽDIN 35.000 3,81 Osnovni račun
7. HPB D.D./KAPITALNI FOND D.D. 34.728 3,78 Skrb. račun
8. HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./SLAVONSKI ZATVORENI INVESTICIJSKI FOND D.D. 30.442 3,31 Skrb. račun
9. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 29.913 3,26 Skrb. račun
10. CROATIA LLOYD D.D. 27.792 3,02 Osnovni račun
Ukupno: 51,27

Dolazi vrijeme banaka.[rolleyes][rolleyes][thumbsup][thumbsup][thumbsup]Ulagači bi se danas mogli fokusirati na bankarske dionice

Na Zagrebačkoj burzi danas bi, prema očekivanjima većine analitičara, trgovanje ponovno mogla obilježiti stagnacija Crobex indeksa, s većim fokusom ulagača na brodarski, građevinski i bankarski sektor

Hinina anketa, koja je obuhvatila 12 analitičara brokerskih tvrtki, pokazuje da njih osam očekuje stagnaciju Crobexa, dok dvoje očekuje njegov porast i isto toliko pad.Crobex je jučer zaključio trgovanje na 3.995 bodova, 0,38 posto u minusu. “Nakon jučerašnjeg snažnog oporavka cijena na europskim burzama, očekujem danas lagani porast i na Zagrebačkoj burzi”, kaže Nada Ružić, predsjednica Uprave Argus vrijednosnica. Vodeći indeksi na europskim burzama osjetno su porasli u ponedjeljak, za otprilike dva posto, potaknuti snažnim rastom cijena dionica banaka, posebice britanskih.

Kako ističe Ružić, zbog toga bi i na domaćem tržištu, uz brodarski i građevinski sektor, u većem fokusu ulagača danas mogle biti bankarske dionice. Dionice banaka u proteklom razdoblju oštre korekcije pretrpjele su znatne padove cijena. Dionica Privredne banke Zagreb trenutno stoji 1.251 kunu, redovna dionica Zagrebačke banke 9.895 kuna, a Karlovačke banke 240 kuna. A nakon dva uzastopna dana malih prometa na burzi, koji ukazuju na suzdržanost i oprez ulagača, danas bi likvidnost mogla biti veća. “Kod ulagača se osjeća zasićenje stagnacijom, što bi danas moglo pokrenuti tržište”, ističe Ružić.

Analitičari u Hininoj anketi ističu da će i nadalje pozorno pratiti razvoj situacije na Kosovu i odnosa Hrvatske s Europskom unijom oko pitanja primjene Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP).Ministri vanjskih poslova EU-a ponovno su u ponedjeljak pozvali Hrvatsku da ne primjenjuje nijedan aspekt ZERP-a za zemlje članice dok se o tome ne postigne zajedničko rješenje. “Situacija s Kosovom zasad se dobro odvija, jer nema nikakvih većih poremećaja. Pristižu i prva priznanja njegove neovisnosti. Što se tiče ZERP-a, očekujem da će se taj politički problem riješiti pregovorima te ne bi trebao utjecati na raspoloženje na burzi”, ocjenjuje Ružić za Hinin Financijski servis.[thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup]

Rekao je da je došlo do promjene u NO i UO te da će se sve znati do kraja prvog kvartala

[thumbsup][thumbsup]ANALIZA
Erste: Hrvatske banke još imaju prostora za rast
Autor/izvor: Siniša Malus
ZAGREB – Za razliku od mnogih američkih i zapadnoeuropskih igrača, JIE banke nisu uključene u bilo kakva ulaganja vezana uz tržište hipotekarnih kredita pa stoga ne trebaju otpisivati svoj kapital. Međutim, u smislu financiranja, kriza je utjecala na likvidnost eura.

Hrvatski bankarski sektor jedan je od najvećih u regiji s imovinom vrijednom 41 milijardu eura, kaže se u analizii bankarskog sektora regije koje su izradili analitičari Erste banka. Iako je Hrvatska najrazvijenije bankarsko tržište u CEE s penetracijom od gotovo 120 posto, još uvijek imao dosta prostora do brojke od 200 posto koliko iznosi penetracija na razvijenim zapadnim tržištima. Ipak, stopa penetracije je zbog mjera HNB-a, stagnirala prvi put u sedam godina.

Karakteristika je hrvatskog bankarskog tržišta činjenica da je oko 53 posto depozita u stranim valutama, poglavito euru. Najveće usporavanje zabilježeno je kod korporativnih zajmova (7,2 posto u odnosu na 24,2 posto iz 2006.). Stambeni krediti porasli su samo 17 posto u odnosu na 22 posto iz 2006. godine. Depoziti su porasli 14 posto što je najviše posljedica korporativnih depozita koji su se popeli 16 posto. Prema podacima HNB-a, ukupna bruto dobit komercijalnih banaka u 2007 porasla je 21,3 posto. Najveću dobit bilježi Zagrebačka banka (ZSE:ZABA-R-A) i to 1,4 milijardu kuna, a slijedi Privredna (ZSE:PBZ-R-A) koja je ostvarila dobit od 1,1 milijarde kuna. Među velikim bankama aktiva je najviše porasla Hrvatskoj poštanskoj banci (ZSE:HPB-R-A) i to 28,3 posto. Slično kao i na ostalim regionalnim tržištima, strani vlasnici su dominantni i drže čak 91 posto tržišta. Mjere HNB-a su, kažu analitičari Erstea, odigrale značajnu ulogu pa je u prošloj godini značajno usporen rast sektora u cjelini.

Što se tiče regije u cjelini analitičari kažu kako se nakon nekoliko godina previranja bankarski sektor u Jugoistočnoj Europi stabilizirao. To se desilo uslijed uvođenja brojnih mjera, uključujući odvajanje komercijalnih banaka od središnje banke, liberalizaciju kamatnih stopa, čišćenje kreditnih portfelja, restrukturiranje i privatizaciju državnih banaka i tvrtki korisnika njihovih kredita, te otvaranje bankarskog sustava privatnim i stranim subjektima u ranoj fazi procesa tranzicije.

Na trenutno raspoloženje na tržištu prema bankarskom sektoru i dalje dominantno utječe kriza na američkom tržištu hipotekarnih kredita i njeni učinci na globalno gospodarstvo općenito i na sam bankarski sektor. Za razliku od mnogih američkih i zapadnoeuropskih igrača, JIE banke nisu uključene u bilo kakva ulaganja vezana uz tržište hipotekarnih kredita pa stoga ne trebaju otpisivati svoj kapital. Međutim, u smislu financiranja, kriza je utjecala na likvidnost eura. Tromjesečni Euribor (na primjer) povećan je za 63 bazna boda (bp) na 4,355%, s 3,725% na početku 2007., a tijekom prosinca čak je dosegnuo razliku od >100bp. Stoga je financiranje postalo problem u zadnjih nekoliko mjeseci, radi osiguranja rasta aktive po prihvatljivoj cijeni.

«Promatrali smo omjere kredita i depozita na različitim bankarskim tržištima kako bismo tržišta sa sigurnijim financiranjem odvojili od onih koja su više izložena», kaže Günter Hohberger, analitičar bankarskog sektora u Erste Bank i suautor izvješća. U 2006. godini JIE tržišta su pokazivala visoki raspon kvalitete financiranja, od omjera kredita i depozita od 61% u Albaniji do 108% u Hrvatskoj i 107% u Srbiji.
[thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup]