http://zse.hr/UserDocsImages/financ/OPTE-fin2015-1H-NotREV-K-HR.xls
ovako na brzaka odlicno[emo_palacg][emo_palacg]
dobit 700 kn kvartalna, rast prihoda u odnosu na prosli, kasnije detaljan izvjestaj,odlicno
Zbilja ne razumijem što je ovdje odlično, pad prihoda, pad dobiti, vrlo lako bi se mogao dogoditi gubitak na kraju godine…
lol
izvjesce je takvo da je optima prvi put iskazala dobit i vama je to lose?
sta ste ocekivali?
uglavnom moja prognoza da ce biti oko 0 pokaza se ispravnim, amortizirali su 18.5 mil, umjesto 20 koliko sam predivdao, opet jednokratne stavka 1.5. sto je dobro, kvartalna EBITDA blizu 25 mil, polugodinsje 49,5 mil. odlinco, da ne moze bolje biti. [emo_smijeh]
Zbilja ne razumijem što je ovdje odlično, pad prihoda, pad dobiti, vrlo lako bi se mogao dogoditi gubitak na kraju godine…
optima nikad nije imala dobit, izuzev otpisa iz psn-a, ovo je prvi kvartal da firma radi s plusom, ima P/EBITDA 1 i amortizira 20 mil kvartalno, al ajde dobro, imate pravo, ne valja izvjestaj
ne znam što je ovdje dobro, ako sad nakon otpisa dugova i PSN rade ovako slabo, što će tek biti kasnije kad se nastavi pad cijena/prihoda, odljev korisnika itd.
sada sam malo detaljnije proučio, da, ipak ide na bolje, manji su i troškovi osoblja, ne mogu pronaći što je bilo u prethodnom izvješću fin.prihod od cca 25 mil.kuna
Moller – otpis dugova vjerojatno
@Wiseguy. Odlična prognoza, samo me malo brine daljnji odljev korisnika, još se nije ustabilio. Nisam imao vremena detaljno proučiti izvješće ali sad hoću. Nije loše
i tu sestaku svaka cast, prvi put nakon dugo vremena u najprofitablinijem dijelu internet zabiljezen rast korisnika, iptv i residential pad usporen, odlicno
EBITDA 24. 8 MIL rast u odnosu na prvi kvartal, uz amortizaciju od 18.5 mil, jednokratne stavke 1.2 mil i financijki minus – 4.3 , imamo PRVI PUTA DOBIT, kapitalna ulaganja 13 mil u ovom kvartalu, polugodiste 20 mil, samo cekamo 2016 kada cemo kvartalno amorizirati 10-15 mil, umjesto 40.
Nije dobro izvješće. Ponovo su se počeli zaduživati za tekuće poslovanje. Kratkoročne obveze povećane za 48.000.000 kn. Bez obzira što smanjuju dugoročne obveze mogle bi rasti financijski troškovi a upravo je to trebala zaustaviti predstečajna nagodba.
omaska kada cemo po polugodistu amortizrati 10-15, umjesto sadanjih 40, ne kvartalno
Nije dobro izvješće. Ponovo su se počeli zaduživati za tekuće poslovanje. Kratkoročne obveze povećane za 48.000.000 kn. Bez obzira što smanjuju dugoročne obveze mogle bi rasti financijski troškovi a upravo je to trebala zaustaviti predstečajna nagodba.
boze kakve sve stvari necu procitati ovdje,
1q 2015 dugorocne obveze- 437 mil, kratkorocne 48, ukupno: 485 mil
1 h 2015 dugorocne obveze- 362 mil, krakotocne 108, ukupno: 470 mil.
obveze smanjene za 15 mil
i onda se izvede zakljucak da se zaduzuju za tekuce psolovanje?
narnvno da se ne procita psn i modalitet otplate.
obveze smanjene za 15 mil
vrlo vrlo dobro izvješće, u skladu s realnim očekivanjima..
Ljudi, sve po planu što se FI tiče!
Kratkoročna kolebanja cijene su samo prilika za dokup, kako za trejdere tako i za nas oastale 😉
Nije dobro izvješće. Ponovo su se počeli zaduživati za tekuće poslovanje. Kratkoročne obveze povećane za 48.000.000 kn. Bez obzira što smanjuju dugoročne obveze mogle bi rasti financijski troškovi a upravo je to trebala zaustaviti predstečajna nagodba.
boze kakve sve stvari necu procitati ovdje,
1q 2015 dugorocne obveze- 437 mil, kratkorocne 48, ukupno: 485 mil
1 h 2015 dugorocne obveze- 362 mil, krakotocne 108, ukupno: 470 mil.
obveze smanjene za 15 mil
i onda se izvede zakljucak da se zaduzuju za tekuce psolovanje?
narnvno da se ne procita psn i modalitet otplate.
obveze smanjene za 15 mil
[/quote]
Kolega malo smanjite doživljaj i a više uključite mozak.
Tempo smanjivanja dugoročnih obveza diktira prije svega predstečajna nagodba.
I to OPTE izvršava.
Ali povećanje kratkoročnog duga znači da ne mogu u cijelosti financirati obveze po predstečajnoj nagodbi iz tekućeg poslovanja pa se zadužuju.
A kada fali novca i posudi se 100 kn onda jedan dio ide na stare dugove dio na tekuće poslovanje i ne zna se točan omjer što je nebitno (npr. platim dug iz tekućeg poslovanja pa nastalu rupu krpam novim zaduženjem, ili istim novcem servisiram tekuće poslovanje ali stare dugove vraćam se novima)
To je slično kao s našom državom.
Ne znamo precizno koliko je od svakog novog zaduženja otišlo na stare dugove a koliko na proračunske rupe za tekuće obveze države, no sasvim je svejedno. Čim se ne mogu zadovoljiti sve obveze novo zaduženje je neizbježno.
Ovdje nije dobro to što kod ubrzanog vraćanja starih povoljnih dugoročnih obveza, dio njih, koji se ne može financirati poslovanjem, se mora nadomjestiti puno skupljim kratkoročnim zaduživanjem. Ili u prijevodu polako se smanjuje ukupan dug ali se pogoršava njegova struktura.