E, baš ste me sjetili – ovo s jakom valutom – na jedan intervju koji sam pročitao neki dan, jedva sam ga našao:
http://www.safehaven.com/article/22696/doug-casey-how-to-prepare-for-when-money-dies
Doug Casey is a highly respected author, publisher and professional investor who graduated from Georgetown University in 1968.
Ovaj dio je bitan:
A strong currency is essential for a strong economy. Sure, a strong currency can hurt exporters for a while. But, a strong currency encourages manufacturers to invest in technology, and become more efficient. It rewards savings and results in the growth of capital that’s critical for prosperity. A strong currency allows businessmen to buy foreign companies and technologies at bargain prices. It results in a high standard of living for the country, and yields social stability as a bonus. The idea that decreasing the value of currency to stimulate exports is a short-lived, stupid and counterproductive solution to the problem. People seem to forget that while the German currency was rising about sixfold from its level of 1971, and the Japanese yen about fourfold, those countries became the world’s greatest export economies. It didn’t happen despite a strong currency, but in large measure because of it.
E, baš ste me sjetili – ovo s jakom valutom – na jedan intervju koji sam pročitao neki dan, jedva sam ga našao:
http://www.safehaven.com/article/22696/doug-casey-how-to-prepare-for-when-money-dies
Doug Casey is a highly respected author, publisher and professional investor who graduated from Georgetown University in 1968.
Ovaj dio je bitan:
A strong currency is essential for a strong economy. Sure, a strong currency can hurt exporters for a while. But, a strong currency encourages manufacturers to invest in technology, and become more efficient. It rewards savings and results in the growth of capital that’s critical for prosperity. A strong currency allows businessmen to buy foreign companies and technologies at bargain prices. It results in a high standard of living for the country, and yields social stability as a bonus. The idea that decreasing the value of currency to stimulate exports is a short-lived, stupid and counterproductive solution to the problem. People seem to forget that while the German currency was rising about sixfold from its level of 1971, and the Japanese yen about fourfold, those countries became the world’s greatest export economies. It didn’t happen despite a strong currency, but in large measure because of it.
[/quote]
Zimbabwe nije imao izbor osim devalvacije u vraćanju external debta zbog nemilih političkih okolnosti. Kako će Zimbabwe vratiti vanjski dug ako ne izvozi i ima korumpiranu vlast koja neda daljnje zaduživanje osim devalvacijom tj printanjem? Danas Zimbabwe raste i sigurno mu raste i valuta skupa sa rastom. Naravno danas zemlje umjesto oružja i recimo uzimanja Newfoundlanda koji nije mogao vratiti dug Kanadi, koriste devalvaciju. Naravno time uništavaju i domaću potrošnju koja je obično visoka u tim zemljama( kao i Grčka recimo). Jaka valuta je nužni slijed jakog izvoza. Ali reći da je izvozu pogodovala jaka domača valuta bio bi krivi slijed događaja. Jak izvoz donosi jaku valutu, zbog potražnje za istom u međunarodnim plačanjima. Jeidno kada se po meni slaba valuta opravdava tj devalvacija opravdava je ako se želi postići target izvoza, podići GDP, dovući FDi u zemlju i strateški know how – hence što radi Kina- i jedino ide u fiksnom paritetu. Inaće se korist printing press i inflacija:)
Zimbabwe nije imao izbor osim devalvacije u vraćanju external debta zbog nemilih političkih okolnosti.
sram bilo ove koji su im to nametnuli.
sram bilo ove koji su im to nametnuli.
jel ti ova šta u rodu?
Prioriteti ulaganja se izgleda mijenjaju
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Funbiz/Cokolada-bi-mogla-kostati-kao-zlato [smiley]
Imam pitanje za moderatore i članove foruma, ne znam gdje bih ga postavio pa sam se odlučio za temu na kojoj inače pišem (doduše izrazito rijetko), a usput je čitana.
Naime, ime vašeg portala i novina je Poslovni dnevnik. S druge strane na forumu tog istog portala piše se uglavnom samo o dionicama i o tome je li neka dionica pala ili rasla, da li je podcjenjena ili precjenjna. Ama baš ništa se ne govori o stvarnom businessu, ne znam postoji li negdje kod nas takav forum uopće, dakle tema na kojoj bi se raspravljalo o ustrojavanju i održavanju poduzeća, i teoretski i praktični dio. Ovdje se uglavnom bavimo predviđanjima budućnosti i opisivanjem trenutnog stanja, baš poput klasičnih i neoklasičnih ekonomista. Ekonosmka teorija ili točnije teorija socijalnog dizajna u okviru sistemske teorije otišla je mnogo dalje i ona daje konceptualne naputke i operativne alate za svladavanje teškog stanja u kojem se nalazimo. Bit je kontroliranju internih potencijala i utjecaju na okruženje radi ostvarivanja određenih ciljeva, a ne predviđanju. Da ne duljim previše, moj je prijedlog da se otvori nova metatema na poslovnom forumu o pravom businessu na kojem bi se mogle pojavljivati brojne teme iz bogate literature (marketing, management, poslovna analiza, poslovna informatika, računovodstvo, financije, kontroling i td.). Recimo mene trenutno interesira koncept ciljnih troškova, kako se točno implementira i ima li tko iskustva…
Predlažem da se otvori glasanje tko je za moj prijedlog, a tko nije, da sve bude demokratski.
jel ti ova šta u rodu?
[/quote]
ma, mi knoxovi ne bi mrava mogli zgazit.
Čobanković: Projekt prodaje vode treba pohvaliti
Neven Šimac, član komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije: "To je vrlo loša i vrlo opasna ideja"
Voda bi se crpila iz rijeka koje se ulijevaju u Jadran, gdje bi ih tankerima izvozili u arapske zemlje. Navodno zanemarivih 1% raspoložive vode i nimalo zanemarivih 1,5 milijardi kuna zarade.
Neven Šimac, član komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije, odbacuje prijedlog. „To je vrlo loša i vrlo opasna ideja. Klimatske promjene su tu, klima se mijenja u Hrvatskoj, potrebe za vodom u Hrvatskoj je sve veća. Hrvatski nacionalni interes time bi bio ozbiljno doveden u pitanje“, smatra Šimac.
http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=102&View=Details&ItemID=72632
[rolleyes]
Čobanković: Projekt prodaje vode treba pohvaliti
Neven Šimac, član komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije: "To je vrlo loša i vrlo opasna ideja"
Voda bi se crpila iz rijeka koje se ulijevaju u Jadran, gdje bi ih tankerima izvozili u arapske zemlje. Navodno zanemarivih 1% raspoložive vode i nimalo zanemarivih 1,5 milijardi kuna zarade.
Neven Šimac, član komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije, odbacuje prijedlog. „To je vrlo loša i vrlo opasna ideja. Klimatske promjene su tu, klima se mijenja u Hrvatskoj, potrebe za vodom u Hrvatskoj je sve veća. Hrvatski nacionalni interes time bi bio ozbiljno doveden u pitanje“, smatra Šimac.
http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=102&View=Details&ItemID=72632
[rolleyes]
Oni kažu, prodat će HEP. Nema prodaje! Ni HEP-a, ni Hrvatskih šuma, ni Hrvatskih voda. Od 2000. do 2003. prodali su INA-u, HT, banke, hotele. Nema prodaje’, naglasila je Kosor.
[wink]
Oni kažu, prodat će HEP. Nema prodaje! Ni Eduardo, ni Modrić, ni Ćorluka. Nema prodaje’, naglasilo je Mamić. [lol]
Evo da vas malo trgnem iz svakodnevice. Izlaz iz krize je moguć sagledavanjem uzroka. A kako je kriza uglavnom vezana uz dugove, možemo malo analizirati kako do njih dolazi. Svi već to znamo, država i drugi subjekti se zadužuju za svoje potrebe i projekte te bi u konačnici trebali vratiti više nego što su posudili.
Malim misaonim pokusom možemo spojiti recimo sve centralne banke i sve banke u jednu jedinstvenu firmu. Ta firma emitira X novaca, a potražuje X+Y novaca. Kada od kamata Y oduzmemo troškove T dobijemo da svaki kredit ubacuje Y-T duga u sustav koji je nemoguće vratiti. A na taj neotplativi dug ide kamata kada se on refinacira novim kreditom. itd.
Želi li netko nastaviti dijalog tome?
http://sites.google.com/site/financijskisustav/od-problema-do-rjesenja
Evo da vas malo trgnem iz svakodnevice. Izlaz iz krize je moguć sagledavanjem uzroka. A kako je kriza uglavnom vezana uz dugove, možemo malo analizirati kako do njih dolazi. Svi već to znamo, država i drugi subjekti se zadužuju za svoje potrebe i projekte te bi u konačnici trebali vratiti više nego što su posudili.
Malim misaonim pokusom možemo spojiti recimo sve centralne banke i sve banke u jednu jedinstvenu firmu. Ta firma emitira X novaca, a potražuje X+Y novaca. Kada od kamata Y oduzmemo troškove T dobijemo da svaki kredit ubacuje Y-T duga u sustav koji je nemoguće vratiti. A na taj neotplativi dug ide kamata kada se on refinacira novim kreditom. itd.
Želi li netko nastaviti dijalog tome?
http://sites.google.com/site/financijskisustav/od-problema-do-rjesenja
Za početak:
"Cijela pretpostavka dobrog funkcioniranja gospodarstva se može pojednostaviti željom da svatko svojim radom uspije zaraditi dovoljno za život (pokriti troškove) i barem nešto sitno uštedjeti"
Ovo nije pretpostavka dobrog funkcioniranja gospodarstva već je ovo krajnji cilj kojem težimo (po tebi) što je velika razlika. Ovdje si nastupio poput ekonomista koji su uvodili pretpostavke kako im je pasalo (tipa homo economicus) kako bi na temelju tih pretpostavki (racionalni izbor) mogli izgraditi modele (koji ne funkcioniraju). Međutim, pretpostavke nisu proizvoljene već se nalaze u samoj biti uspostave i održavanj sistema (bio to socijalni sustav, čovjek ili biljka), zato ako želiš definirati pretpostavke dobrog (ovo isto treba definirati gdje granica dobrog i kako se mjeri) funkcioniranja (uvažio si samo jednu dimenziju, gdje ti je struktura, funkcija, svrha?) gospodarstva, moraš ćeš pružiti pretpostavke (strukturalne, procesualne i funkcionalne) koje gospodarstvo mora imati da bi ispunilo svrhu.
"Premda gornja rečenica izgleda lako ostvariva u praksi"
Poznavajući ljudsku psihu, meni zvuči kao utopija.
"Zatvorimo li više subjekata u jednu financijski izoliranu zajednicu lako možemo pokazati da novčanu uštedu ne mogu imati svi. Čim netko ima novčani profit tada će oni drugi možda biti djelom bez gubitaka ili sa profitom, ali će sigurno jedan dio ostalih raditi sa novčanim gubitkom…Globalna bilanca nakon svaka transakcije se ne mijenja"
Nisam nikad razmišljao na ovaj način…
Prvo, novac jer mjerilo vrijednosti i bitno je što predstavlja. Ako si kupio Golf 1 1950. godine za x novaca, poslje Golf 5 za isto toliko novaca zbog razvoja tehnologije (karikiram), je li ti se povećalo blagostanje?
Ili recimo, imaš zajednicu od 200 ljudi koji kupuju kruh u određenoj pekari. Cijena kruha je 10 kuna. U pekari radi 5 radnika i imaju na raspolaganu tri stroja koja služe pripremi, pečenju, oblikovanju kruha i td. Ukupno u sat vemena može proizvesti 150 kruhova uz troškove od 80. Pekar se jednoga dana sjeti da bi mogao povezati tri stroja nekom novom komponentom koju je našao u svom dvorištu (nemoguće ali poanta je jasna) što mu omogućuje da u sat vremena proizvede 120 kruhova za 60 kuna troškova. Ova veća produktivnost mu omogućuje smanjenje cijene kruha čime kruh postaje dostupniji većem broju ljudi za isti iznos novca. Povećanjem produktivnosti povećao je blagostanje zajednice, odnsono količina novca se nije promjenila, ali se stvorila dodana nova vrijdnost jer se povećala razlika ukupnosti korisnih svojstava učinka i korištenih inputa bez dodavanje nove cjenovne vrijednosti u sustav. Reci ako griješim. ili drugačije, transformacijski tok je pretpostavka transakcijskog, koji je pretpostavka novčanog toka.
Drugo, ovo je opet nerealna pretpostavka, Hrvatska može povećat blagostanje stvaranjem viška izvoza nad uvozom. Inaće ako pretpostavimo da ima neki broj ljudi i određeni broj papirića i kovanica jasno je da distribucija šteti jednome, a koristi drugome, no opet kažem, riječ je o nerealnoj pretpostavci, postoji štednja i primarna i sekundarna emisija novca itd.
Sada me moraš uvjer
Ova veća produktivnost mu omogućuje da otpusti jednog radnika i smanji troškove tj. poveća svoj profit jer kruh je cjenovno neelastičan.
[wink]
Ova veća produktivnost mu omogućuje da otpusti jednog radnika i smanji troškove tj. poveća svoj profit jer kruh je cjenovno neelastičan.
[wink]
[/quote]
Ali pretpostavimo da je zadržao radnika (recimo planira ekspanzijui i trebaju mu njegova znanja u novoj pekari) i da im isplaćuje iste plaće. Nova tehnologija (koja je rezultat uvođenja nove komponente) mu omogućuje proizvodnju iste količine kruha uz manje troškove. I zamislimo elastičnost kruha, dakle pekar je odlučio smanjit cijenu. Veći broj ljudi uz istu novačnu masu može kupit više kruha, što znači povećanje bogatstva. I opet napominjem, proizvodnost implicira fizičke kategorije, a ekonomisčnost i solventnost vrijednosne kategorije i prije su zadnje dvije uvjetovane prvom nego obrnuto. Točnije sve su međuovisne, ali to je već prekomplicirano [smiley]
Trebat će me forumski kolega uvjerit da čitam dalje njegov tekst
Kak vele inače, knjigu i kruh nikad nije sramota ukrast, pa eto još jednog rješenja. [smiley]
P.S. JK, priznajem da je tvoja opcija realnija , ali opet su koristi za društvo značajnije od gubitka radnika, dugoročno.
I cijene sve više postaju nekontrolirajuća varijabla (s aspekta poduzeća) pa se i strategija mjenja s price targetinga na cost targeting. [rolleyes]
Gdje mogu pogledati kretanje kamatne stope na depozite in USA?
Hvala