Ali u samo dvije i pol godine Boži Ivoševiću rata za kredit porasla je čak 1103 kune, odnosno 36,77 posto! Posljednju pristiglu ratu svoga kredita u švicarcima on i njegova supruga platili su 4103 kune.
– PBZ je kao i ostale banke dizao kamatu na kredite u švicarcima, k tome je ta valuta ojačala prema kuni, a moja je rata odletjela u nebo. Supruga i ja odrekli smo se cigareta, nemamo si što drugo uskratiti jer na zimovanja ne idemo, kao ni na koncerte ili u kazalište…
Nepušenjem na mjesec uštedimo tisuću kuna. Ali zato sam popušio u banci – otvoreno kaže Božo, zaposlen kao podvornik u vrtiću. Nikada nije tjerao luksuz, s obitelji se skućio u malom stanu, vozi sedam godinu staru ladu, jedino pazi da kćerima ništa ne nedostaje.
Bude li mu rata dogurala do pet tisuća kuna, pojest će mu plaću i ni sam ne zna kako će otplaćivati svoj kredit s “akcije”.
Interesantno je da su Božo & Supruga pokušali sve kako bi popravili svoje financijsko stanje osim slijedećeg: naći još jedan posao, obrazovati se (mislim tip je školski podvornik, nije valjda da je to odabrao za životnu karijeru), zaposliti kćeri (mogu bacati flyere ili nešto preko školskog servisa). Božo pored rashodovne postoji i prihodovna strana proračuna. Probaj učiniti nešto na tom planu i sve će biti OK.
Ja Ti i Božo možemo izabrati vlast koja neće naše banke držati u povlaštenom položaju da kamate mogu samo tako promjeniti kako njima odgovara, vani je normalno da se one vežu uz EURIBOR ili drugu referentnu tržišnu stopu.
Evo tu se slažemo. Iako to ne mora nužno biti na razini vlasti. Kada bi svijest ljudi bila takva da ne žele potpisat kreditni ugovor gdje jedna strana ima puno diskrecijsko pravo mijenjanja uvijeta tada bi se vrlo brzo pojavila jedna banka koja bi nudila vezanje na neku referentnu stopu, pa bi onda i druge banke slijedile taj primjer ako žele zadržat klijente.
Interesantno je da su Božo & Supruga pokušali sve kako bi popravili svoje financijsko stanje osim slijedećeg: naći još jedan posao, obrazovati se (mislim tip je školski podvornik, nije valjda da je to odabrao za životnu kaijeru), zaposliti kćeri (mogu bacati flyere ili nešto preko školskog servisa). Božo pored rashodovne postoji i prihodovna strana proračuna. Probaj učiniti nešto na tom planu i sve će biti OK.
[thumbsup]
Al’ lakše je kukat i pljuvat po svima koji imaju da su lopovi. I još postaneš omiljen u kvartu… Svima su dragi oni kojima je gore nego njima.
Kad je Zagrepčanin Božo Ivošević u lipnju 2006. godine na internetskim stranicama Privredne banke Zagreb u šumi podataka o stambenim kreditima pronašao onaj na akciji u švicarskim francima, pomislio je da nije mogao bolje odabrati. Kamata promjenljiva i samo 4,20 posto, nitko sretniji od njega.
Božo je trebao pročitat ugovor. Nitko ga nije tjerao da bira kredit u CHF. Šta je mislio da će se neko drugi brinut o njemu i njegovom kreditu? Ne veselim se tuđoj nesreći al neka snosi odgovornost za vlastite postupke.
[/quote]
Ma uopće nije problem, čovijek ima državni posao koji neće izgubiti i na kome se previše ne umori. Sve što treba uraditi je naći neki dodatni izvor zarade nakon posla i vikendom. Takođe može slobodno vrijeme iskoristiti za obrazovanje i tako dobiti bolje plaćen posao.
Ja osobno više žalim klince koji izlaze sada iz šokle, i koji nemaju vezu da dobiju državni posao.
Ja osobno više žalim klince koji izlaze sada iz šokle, i koji nemaju vezu da dobiju državni posao.
Ma bolje za njih da nemaju [wink]
Ja Ti i Božo možemo izabrati vlast koja neće naše banke držati u povlaštenom položaju da kamate mogu samo tako promjeniti kako njima odgovara, vani je normalno da se one vežu uz EURIBOR ili drugu referentnu tržišnu stopu.
Evo tu se slažemo. Iako to ne mora nužno biti na razini vlasti. Kada bi svijest ljudi bila takva da ne žele potpisat kreditni ugovor gdje jedna strana ima puno diskrecijsko pravo mijenjanja uvijeta tada bi se vrlo brzo pojavila jedna banka koja bi nudila vezanje na neku referentnu stopu, pa bi onda i druge banke slijedile taj primjer ako žele zadržat klijente.
[/quote]
Mogli bi jedino izabrati vlast koja će imati veći kredibilitet kod kreditora. Kako pada kreditni rejting zemlje u kojo živiš tako rastu i kamate na kredite. Problem za Božu je u tome što bi ga ta vlast natjerala da radi ili bi ga otpustila (odnosno smanjivala državnu potrošnju). A to bi za Božu bilo gore od povećanja kamata na švicarce.
e jeste se uhvatili Bože …
što se ne okomite na one koji su dodatno kupovali aute na kredit, a ne čovjeka koji si je odlučio kupit stan od 49 kvadrata za četveročlanu obitelj.
osim toga čovjek snosi odgovornost – lijepo kaže da je popušio i dalje otplaćuje kredit. nisam pročitao da ikoga optužuje da su lopovi. a i sumnjam da je glavni u kvartu.
Plavi
Kredit u CHF banke vezuju na EUR a EUR na HRK. To ti je vjerojatno dobro poznato.
Valutni rizik imao bi i pri kreditu u EUR-ima, s time što bi onda imao kakav takav background u obrani
tečaja od strane HNB-a odnosno nadu u ulazak HR u Euromonetarnu uniju, a što je dugoročno isto upitno.
Tada bi u startu plaćao otprilike jedan postotni bod višu kamatnu stopu, a što mi se prilikom ugovaranja kredita nije isplatilo. Nakon sagledavanja svih inačica, odlučih se za švicarac.
Rješenje za kakvo takvo ublažavanje valutnog rizika vidim u povremenoj kupnji CHF i buksanju istih na oročene depozite u CHF, a kad se dovoljno nakupi, tada zatvaram dio glavnice i tako dok ne otplatim cijeli kredit a kao deadline za to postavio sam si idućih 6 godina.
Pri ovoj varijanti ne isplati mi se konvertirati u EUR jer ne želim plaćati višu kamatnu stopu.
Ova varijanta moj je osobni odabir i ne znači da bi se nekom drugom isplatila no kako kaže jedan novopridošli kolega : " Svakome po zaslugama, svakome prema sposobnostima."
Pametna novinarka, prepustila Boži da optužuje.
Vjerojatno se Božo prije smijao budalama u kunskim kreditima i mislio kak je on bistar.
Anyway, Francuzi napravili dobar potez. Umjesto da de facto poklanjaju novce autoindustriji, dečki temeljito obnavljaju državni vozni park. Od policije pa nadalje.
Spašavat moraju, a ovako bar dobiju realnu protuvrijednost. Plus održavaju radna mjesta, prazne auto-lagere a industrija dio vrati kroz poreze itd.
Kunski stambeni krediti totalna su pušiona, pa nisu banke vesla sisale, rizik prema tečaju HRK kompenziraju debelo višom kamatnom stopom.
Sve bih ja vas bankare pitao kako to da nema u ponudi (ili ih je jako malo) kraćih kredita u CHF, recimo na 3-5 godina?
Odgovor je jednostavan, bankama se ne isplati a očito im se ne isplate niti ovi dugoročni inače ne bi svim silama plasirali kampanju da što više smanje plasmane u CHF.
@febo
zarada na maturity spreadu…
osobno sam uzeo kredu u chf, kupio nekretninu, nakon godinu dana prodao nekretninu, vratio kredu u chf……..
nikad ne bi imao dugorocni CHF… a da nemam placu u SFr iliti CHF
Hehe, da , zvuči nelogično da svugdje u EU kamate padaju (navodno, zapravo kako koje) a kod nas rastu. Tako su nama to novinari lijepo servirali. Zgodna tema za kafiće, jel?
Ali…
Problem danas u bankarskom poslovanju je nepovjerenje to jest, povećani kreditni rizik (i to znatno povećan) iliti rizik defaulta. Samim time su i bankovna izdvajanja za tu stavku u bilancama veća. Nisu banke sretne s podizanjem kamatnih stopa jer je jednostalnom regresijom lako izračunati da one na tome gube.
Ali što je tu je, takva su vremena dok se sve to malo ne smiri i ne vidi kamo sve to ide.
Čini mi se da su se kod nas kta stope digle najviše zbog predostrožnosti, tj. banke pušu i na hladno.
A i potraga za likvidnošću je tu imala svoje prste, naravno ispaštaju nositelji kredita. Nadam se ne zadugo.
Na kraju, treba dobro pročitati ugovor koji banke serviraju, a posebno "fineprint" jer su tamo najvažnije stvari.
Ako se nekome ne sviđaju CHF krediti, konverzija je uvijek moguća. Samo je problem što se ne može lako konvertirati varijabilna u fiksnu. Plaćamo danak tržištu i jeftinom novcu u EU 2004. i 2005.
Zanimljivo je kako svi misle, aha, to je to i tako 20 ili 30 godina dok kredit ne istekne.
Sa avarijabilnom stopom uvijek su mogujći šokovi, to bi ljudi trebali znati i nekako biti na to pripremljeni.
btw. nije istina da nije bilo kratkoročnih kredita u CHF. Volksbanka recimo…