PLOMINSKI ZALJEV:

Zaklonjeno: Nije dobro zaklonište.

Izloženo: Bura puše vrlo jako i iz SW smjera jer se odbija od strmih obala i boravak u uvali tada je vrlo opasan dok jugo razvija valove koji se osjećaju i u dnu uvale.

Uplovljavanje: Na ulazu u uvalu Plomin nalazi se rt Mašnjak (NE) i na njemu je zgrada motela. S ulaza u uvalu vide se dimnjaci termoelektrane, te zvonici u mjestu Plomin. Na sredini uvale, na njenoj SW strani nalazi se pristan u obliku slova T. Dalje od tog mjesta može se ploviti samo označenim plovnim kanalom. Izvan kanala je vrlo plitko, kao i u dnu uvale.

Boravak: Ne preporučuje se sidrenje osim u nuždi ili za lijepog vremena iako muljevito dno dobro drži svugdje osim u samom dnu uvale (plitko i kamenito dno).

Upozorenje:

Opis: Uska duboka uvala sa strmim obalama i velikim dubinama osim u samom dnu uvale gdje su dubine manje ali promjenjive uslijed riječnih nanosa. U dnu uvale nalazi se mjesto Plomin

Kontraplan

HTV1 22.05.2007. 20:40

Prvi hrvatski LNG terminal najvjerojatnije će se graditi u Plominu, a ne kako je najavljivano u Omišlju na Krku. Tko dobiva, a tko gubi izgradnjom terminala na toj lokaciji? Čija će biti zadnja riječ u odluci o lokaciji LNG-a: struke ili politike? U Kontraplanu Dubravka Merlića gostuju: Ivan Jakovčić, Zlatko Komadina, Vjeran Piršić, Miljenko Šunić i Željko Tomšić.

* Voditelj: Dubravko Merlić
* Urednik: Dubravko Merlić

pusti ti merlića. već sam rekao da je jedino bitno što želi EU i posebice SAD a to je omišalj. Ako oni tako žele, onda će biti omišalj a ove priče su zamagljivanje očiju javnosti da ne ispadne da jedemo govna kao i uvijek

Tumači kako želiš.

ne tumačim kako želim nego znam kako će biti. ali sve i da ga ne bude, dioki ovih dana nije rastao zbog LNG-a nego iz drugih razloga o kojima će mediji pisati kasnije.[smiley1]

Ah, tajanstven kao i uvijek. [smiley1]
Ne zanima mene ljigavi Merlić, već gosti. Iz njihovih usta će se dati iščitati. Kao i kod mađarskog premijera. [smiley2]

ako bude LNG u omišlju, dioki će vrijediti preko 2000 kuna, a ako ga ne bude preko 1000, tako da me uopće ne dira hoće li biti ili neće, iako bih naravno volio da bude[smiley1]. ali bit će tu još odličnih vijesti jer naš dioki se baca u krupne investicije koje su samo djelomično povezane s njihovom temeljnom djelatnošću. bit će u novinama…

Istra je jedna od nabogatijih regija u hrvatskoj ima velike prihode od turizma i projekte vezene uz turizam ali i druge sektore i ne vidim razloga zbog čega bi Sanader išao na ruku Jakovčiću i ovu ogromnu investiciju od koje će lokalno stanovništvo i županija u kojoj bude izgradjen terminal imati veliku fin. korist, osim ako nisu u pitanj predizborni dilovi i najave postizbornih koalicija. Sanader je već dokazao da ne preza od koalicije ni sa kim, samo da zadrži vlast, zato me takva politička odluka uopće ne bi iznenadila. Ključno je pitanje može li on i s čime ucjeniti vanjske partnere da odustanu od Omišlja kao lokacije koja njima više odgovara i koji bi to razlozi bili da stranci pristanu na njegov prijedlog. Mislim da se tu krije odgovor na pitanje, što Sanader daje da bi dobio. Da li je kvaka u ugovoru kojim je Hrvatska pristala na svega 25% udjela u konzorciju, mene ne bi začudilo da zbog vlastitih intetresa Sanader zanemari interese države. Ako je tako onda ga treba razapeti na križ i popljuvati, za sva vremena začepiti njegovu političku karijeru koju u tom slučaju može nastaviti u nekoj od europskih institucija, anikako u RH.

Naravno ja sam do grla u DIOK…[smiley1]

sanader bi zbog koalicije sa jakovčićem možda i išao na tu soluciju i sada to protura u javnost samo zbog izbora, jer se nada daljnoj koaliciji s ids-om (slažemp se valjda da oni jesu u koaliciji:)). Ali ja vam kažem da su velike svjetske sile već nacrtale karte i rekle: LNG će biti u Omišlju. Stoga mislim da nećemo mi tu puno problema raditi, tim prije što možemo reći da se ovo sada gura u javnost i da bi “uvjeravanje” bilo sa što više nula na kraju. Ali dioničari dioki-a ne moraju brinuti sve i da LNG terminal ne bude u omišlju jer dioki ima vrlo dobre razvojne planove koji uključuju štošta novoga. O tome više u medijima uskoro. Budite strpljivi, vidite da se nije isplatilo prodati po 240 kuna pa se i dalje ne isplati prodavati. BV je ispod prosjeka sektora, p/e da ne govorimo, dakle treba čekati. A podaci za svaku godinu sve su bolji. Strpljenje, kao i uvijek.

Molim te budi tako dobar pa podjeli svoju mudrost sa nama koji i nismo tako upućeni ,jer sam i ja dosta duboko u diokiju i zanima me svaka vijest vezana za tu dionicu.
Živio.

Vjerujem da znate da će DIOKI investirati preko 50 mil. eura u sljedeće dvije godine, kako bi od 2009.e mogao udvostručiti proizvodnju. Možda najveći problem DIOKIja jest vodna naknada (prošle godine im je Bandić uzeo cca 22 milijuna), no komponenta izvoza od 80% + udvostručenje kapaciteta (proizvodnje + radnika) će uskoro itekako lansirati ovu dionicu, sa ili bez LNG-a

Je li ovo neka greška ili ne pak po srijedi najava dokapitalizacije Diokija???

Pliva prodaje Veterinu, u opciji i model IPO-a
U vaganju između prodaje strateškom partneru i IPO-a Plivini su savjetnici iz RBA već odmakli
Neovisno o kančnom odabiru modela, projekt s Veterinom Pliva kani okončati u drugoj polovici godineIz faze prizivanja svježe burzovne robe koja bi na tržište kapitala mogla stići kroz javne ponude dionica u drugoj polovici ove godine domaći bi se burzovni akteri napokon mogli suočiti i s ‘gužvom’ IPO-a. Nekoliko kompanija već neko vrijeme slovi za zrele kandidate, bilo da se radi o prvim burzovnim izlistavanjima postojećeg dioničkog kapitala ili kroz emisije novih dionica. No, toj nekolicini mogli bi se pridružiti i neki manje razvikani kandidati o čijim se namjerama da tako iskoriste situaciju razmjerno visoka vrednovanja i izdašne domaće potražnje, posebice one koja proizlazi iz rasta fondovske industrije, zasad tek neformalno govori. Jedan od takvih je navodno i Dioki. A iz dobro obaviještenih poslovnih krugova doznajemo kako je IPO jedna od ravnopravnih opcija koju već razmatra i Pliva (Barr) u sklopu daljnjeg čišćenja proizvodnog portfelja te fokusiranja na osnovnu djelatnost. Pliva je, naime, već angažirala savjetnike radi odabira najbolje opcije za prodaju Veterine. Taj je posao povjeren stručnjacima Raiffeisen banke koji su, tvrdi se, već prilično odmaknuli u razradi i tzv. cost-benefit analizama triju ključnih opcija; od prodaje strateškom partneru i IPO-a do kombinacije tih modela. Oni bi uskoro trebali Plivi dati i svoj prijedlog najbolje opcije. Iako se prije nekoliko godina, prilikom prvih najava Plivine namjere da proda Veterinu, uglavnom govorilo o potrazi za strateškim investitorom, danas se opcija s IPO-om čini veoma zanimljivom alternativom za tu tvrtku sa 184,5 milijuna kuna temeljnog kapitala i blizu 350 zaposlenih (prema podacima HGK-a) te prihodima koji su još prije dvije-tri godine premašivali 200 milijuna kuna. Neovisno o konačnom odabiru modela, projekt se planira okončati u drugoj polovici godine. U Plivi o svim tim pitanjima zasad ne daju jednoznačne odgovore. “U skladu sa svojom strateškom orijentacijom na matično, farmaceutsko poslovanje, Pliva je još u studenome 2000. osnovala tvrtku kćer Veterinu d.o.o. čime je poslovno područje veterine i agrara reorganizirala u samostalnu kompaniju.
Fokusirajući se isključivo na razvoj i proizvodnju humanih lijekova, Pliva nastoji iznaći najbolju soluciju kako bi Veterini omogućila da bolje i fleksibilnije odgovori na potrebe tržišta i promjene u okruženju te se u budućnosti pozicionira kao tržišni lider u regiji Srednje i Istočne Europe”, stoji u odgovoru Plive. Nakon akvizicije, dodaju, Barr je proveo detaljnu analizu Plivina nematičnog poslovanja i temeljem tih analiza donio odluku o prodaji, odnosno izlasku iz programa veterine i agrara. Očito držeći da je za podrobnije i konkretnije odgovore još prerano, iz Plive nismo doznali ni planiraju li ipak zadržati određeni vlasnički postotak u Veterini, što bi joj, prema nekim procjenama perspektiva biznisa u području veterinarske medicine, moglo biti i zanimljivo. Kako god bilo, padne li u prodaji te kćerinske tvrtke izbor na tržište (u cijelosti ili dijelom), Veterinu bi prethodno trebalo transformirati u dioničko društvo. I kod kompanija koje su odluku o IPO-u i burzovnom iskoraku već donijele još predstoje određeni proceduralni koraci koji zahtijevaju više ili manje vremena. To vrijedi i za Magmu Goranka Fižulića koja je predajom Prospekta na suglasnost Hanfi zasad najviše konkretizirala svoj plan. Nedavnom (skromnom) dokapitalizacijom i ulaskom jednog od fondova iz grupacije Templeton u vlasničku strukturu Magma je, naime, prolongirala proces odobrenja regulatora, odnosno dovela se u situaciju da joj se Prospekt vraća na doradu i ažuriranje. Za koliko će to pomaknuti sam projekt teško je precizirati no zakonom je predviđeno da se Hanfa rješenjem očituje o Prospektu u roku tri mjeseca.

…..Za koliko će to pomaknuti sam projekt teško je precizirati no zakonom je predviđeno da se Hanfa rješenjem očituje o Prospektu u roku tri mjeseca. To znači da vremenski Magma možda i neće biti u prednosti pred Ingrom, čija bi skupština sazvana za kraj lipnja trebala potvrditi odluku o povećanju kapitala iz vlastitih sredstava, ali i javnom ponudom novoemitiranih dionica. Tihi kandidati, poput Diokija, tek trebaju otkriti koliko su konkretizirali svoje burzovne ambicije. Iz svega proizlazi da bi ‘sezona’ IPO-a ipak trebala uslijediti nakon ljeta. Iako se i s aspekta marketinških efekata i žeđi za svježom burzovnom ponudom čini da bi za izdavatelje bilo pogodnije taj iskorak napraviti dovoljno prije negoli pažnju investitora i medija zaokupi glavni ovogodišnji projekt javne ponude dionica, onaj T-HT-a.

Vaš link

Sorry, nije stao tekst u prethodni post!!!!!!!!!!!!!

Sada sam uočio da se Dioki spominje i u prvom djelu teksta. Pa da ponovim glavni dio:

Nekoliko kompanija već neko vrijeme slovi za zrele kandidate, bilo da se radi o prvim burzovnim izlistavanjima postojećeg dioničkog kapitala ili kroz emisije novih dionica. No, toj nekolicini mogli bi se pridružiti i neki manje razvikani kandidati o čijim se namjerama da tako iskoriste situaciju razmjerno visoka vrednovanja i izdašne domaće potražnje, posebice one koja proizlazi iz rasta fondovske industrije, zasad tek neformalno govori. Jedan od takvih je navodno i Dioki.

Jadran dobiva četiri LNG terminala?

Prvi se već gradi u Rovigu, a ostali bi trebali biti u Trstu, Kopru, te na Krku ili u Plominu

ZAGREB – Koliko ukapljeni prirodni plin (LNG) postaje popularan, najbolje potvrđuju najave da bi se uskoro na sjevernom Jadranu mogla graditi čak četiri terminala za njegovu dopremu, među kojima i jedan u Hrvatskoj. No, još se ne zna gdje jer dok struka i investitori preferiraju Krk, prema riječima premijera Ive Sanadera, izgledniji je Plomin. Uz naš, u igri su još dva terminala u Italiji te jedan u Sloveniji. Zasad se od svih gradi samo jedan u talijanskom Rovigu, južno od Venecije, a investitori su talijanski Edison, Exxon Mobile i Qatar Gas.
Gradnja drugog talijanskog terminala najavljena je u Tršćanskom zaljevu. Čak se spominje mogućnost gradnje dvaju terminala.
Gradnja off-shore terminala predviđena je 14 kilometara zračne linije od talijanske i 10 kilometara od slovenske obale, odnosno 500 metara od slovenskih teritorijalnih voda te oko 15 kilometara od hrvatske obale, dok je druga potencijalna lokacija na obali, oko dva i pol kilometra od slovenske granice.
Iako se slovenska vlada i ekoudruge protive tom projektu zbog prekograničnog utjecaja na okoliš, gradnja terminala u Tršćanskom zaljevu sve je vjerojatnija. Podržale su je regionalne vlasti, a i talijanska vlada, što je nedavno potvrdio premijer Romano Prodi.
I dok se slovenski političari i zeleni protive gradnji terminala u Tršćanskom zaljevu, Nedavno se pak pojavila neočekivana ideja da bi se terminal mogao graditi i u Luci Koper. Doduše, takva izjava direktora Luke Roberta Časara izazvala je žestoko protivljenje slovenskih ekologa, ali mnogima je za oko zapela činjenica da je on član Slovenske demokratske stranke premijera Janeza Janše. Osim toga, takvu mogućnost nisu zanijekali ni u slovenskom ministarstvu za okoliš i prostor.
Zato se sve češće postavlja pitanje hoće li, ako se izgrade sva četiri LNG terminala, biti dovoljno tržišta i ukapljenog plina za sve? Čini se da hrvatski stručnjaci ne strahuju od moguće konkurencije našem terminalu. Kao najčešći argument navode prirodne prednosti lokacija, prije svega one na Krku, gdje zbog dubine mora mogu pristajati najveći brodovi, te njegovu veličinu čime se povećava isplativost i konkurentnost.
S druge strane, uz slovensku obalu i obalu Tršćanskog zaljeva more je preplitko pa bi ga trebalo produbljivati ili graditi terminale na moru što znatno povećava troškove. Zato, kao i zbog problema s ekoudrugama, naši stručnjaci vjeruju da barem jedan od tih dvaju terminala neće biti izgrađen.
Ali ako se dogodi suprotno, drže da će svi imati tržište. »Naime, talijanski terminali imat će kapacitet između 6 i 8 milijardi prostornih metara plina godišnje što će uglavnom završiti na talijanskom tržištu na kojem se godišnje potroši oko 90 milijardi kubika tog energenta. Plin koji bi stizao preko hrvatskog terminala prodavali bi njegovi suvlasnici iz više zemalja na svojim tržištima«, kaže Mladen Šourek, direktor za LNG u Ini.
»Europa sada uvozi 40 posto plina što će se zbog rasta potrošnje ubrzano povećati na 60 pa i 80 posto. Ali treba znati da se već sad ugovara LNG za isporuke 2011.-2012. pa ne smijemo gubiti vrijeme«, kaže član Vladinog povjerenstva za plinofikaciju Hrvatske Miljenko Šunić. Eventualno bi konkurencija našem terminalu mogao biti samo slovenski. No mi smo već odmakli s pripremama dok su oni na početku pa tu prednost treba zadržati. I šef Međunarodne agencije za energiju Claude Mandil nedavno je rekao da bi LNG terminal na hrvatskom Jadranu bio najbolje rješenje za opskrbu Europe ovisne o ruskom plinu, te izrazio žaljenje što gradnja još nije počela.

Vjesnik. 21.05.07.