Što se mene tiče, super bi bilo da dobije i 0,05 % dijela (udjela) vlasništva, iako iskreno sumnjam da će im dati bilo kakav postotak.
Neka kompenziraju zemljište, šta god.
Kada je u pitanju 40 MILIJARDI eura zarade u 20 godina (na lng-u), želim radije vlasništvo vs. prodaja zemljišta.
Zanimljiv je bio onaj članak u prošlotjednom Nacionalu, ali bome i ovo što je pisalo u N.Listu.
Ako sada proivode 70.000 tona godišnje, a za dvije godine će proizvoditi 120.000 t… pa to je skoro 100% više. Odlično!
Glede sudjelovanja u izgradnji LNG-a mislim da postoje realni izgledi, inače se ne bi ni spominjalo u članku. Hrvatski partneri za sada su raspodjelili 24%, a taj 1% ne može PLINACRO-u iz razloga što je Operater plinskog sustava, a po zakonodavstvu EU ne može istovremeno imati nikakvo učešće u vlasništvu LNG terminala ili biti Operater LNG terminala. To je moje mišljenje.
A glede planova razvoja….oni su stvarno za zadovoljit i one najizbirljivije.
Evo što o tom kaže Leo Dolezil.
Since Plinacro is, in principle, responsible for the development and construction of the natural gas pipeline network, and not for the sale of gas, that means that INA and HEP will be able to purchase 25 percent of the natural gas that will be coming to the terminal.
Dakle moguce je da Dioki dodje do ucesca. To bi bilo mnogo dobro : )
izgleda da je neprimjetno prošla vijest objavljena u jučerašnjem večernjaku kako je novi list u zadnji tren odustao od projekta osnivanja velikogoričke televizije.
Po mom mišljenju, obzirom da je novi list trebao uložiti novce za pokretanje televizije u gradu gdje je na vlasti sdp i gdje se program vidi i ne samo u zagrebu (a lokalni izbori su blizu), odustajanje Ježića pod izlikom da nije prije ništa o tome znao, moglo bi biti zadnji korak prije nego vladajući odluče o lokaciji.
Mozda cak postoji varijanta da LNG-konzorcij ustupi odredjeni postotak u zamjenu za vrijednost zemljista, sta bi itekako bilo SUPER za DIOKI.
Nije to baš lako izračunati tj pretvoriti kvadrate u postotke LNG terminala.
A i infrastruktura tj Luka Sepen i voda, struja, ceste….Sve to treba uzeti u obzir.
Posebice Luka Sepen. Na njoj imamo koncesiju još oko 30 godina.
Ja ne bih povezivao korištenje luke s LNG terminalom jer onda gubimo. Ovako ćemo naplaćivati svaku tonu prekrcanog tereta, svaki dan veza, usluge u Luci Sepen. Dečki moji to je silna lova.
Dioki plaća državi 0,7kn/m2 za pomorsko dobro i 1,1kn/t prekrcanog tereta. Ma nek je samo lipa, a bit će više po m3, to je 100milijuna kunica više za nas. Trebao bi netko vidjeti koliko se naplaćuje prekrcaj tone tekućeg tereta.
A za zemljište to im treba osigurati, navodno 60-tak hektara. Ali i to po 100EUR minimalno. Pa onda kupimo 1-2 posto udjela u terminalu a za ostalo moderniziramo postrojenja. Ili još bolje, počistimo Žitnjak!
Oko 7,5 milijuna tona LNG – a će se godišnje prekrcati!
U prvoj fazi a u drugoj još 50% više!
Više nego npr Luka Rijeka u 2007. godini!
Vidim određenu nevjericu…Nitko se ne javlja glede dva prethodna posta.
Ali idemo dalje. Sve se može isčitati iz naziva poduzeća.
Točan naziv je DINA-Petrokemija d.d. proizvodnja, terminali i servisi, a skraćeni naziv je DINA-Petrokemija d.d.
Što se tiče Ugovora o koncesiji
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 80. stavka 3. točke 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 158/2003), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 20. siječnja 2005. godine, donijela
ODLUKU
O KONCESIJI POMORSKOG DOBRA U SVRHU GOSPODARSKOG KORIŠTENJA LUKE POSEBNE NAMJENE – INDUSTRIJSKE LUKE SEPEN
I.
Na temelju prijave, u skladu s člankom 65. Zakona o morskim lukama (»Narodne novine«, br. 108/95 i 97/2000) i mišljenja Stručnog tijela za ocjenu koncesija, zamjenjuje se Ugovor o korištenju pomorskog dobra, sklopljen 4. ožujka 1985. godine, između Skupštine Općine Krk i Radne organizacije Ina – Petrokemija Omišalj, za Odluku o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – industrijske luke Sepen.
II.
Ovom Odlukom Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Davatelj koncesije) daje koncesiju pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – industrijske luke Sepen društvu Adria procesna industrija d.d. (u daljnjem tekstu: Korisnik koncesije), kao pravnom slijedniku Radne organizacije Ina – Petrokemija Omišalj, koji dobiva pravo gospodarskog korištenja luke posebne namjene – industrijske luke Sepen i svih objekata na lučkom području – pomorskom dobru.
III.
Lučko područje luke posebne namjene – industrijske luke Sepen, koje je predmet ove Odluke, obuhvaća područje označeno spojnicama koordinatnih točaka od kojih se na kopneni dio luke posebne namjene odnose točke od 1 do 101, s tim da točke 1 i 101 predstavljaju točke u kojima se spajaju kopno i more, a točke od 150, te 151, 152, 153 i 154 do 1 omeđuju morski dio luke.
Koordinate točaka granice lučkog područja – pomorskog dobra:
kopneni dio:
Točka Y X
1 5463755.52 5006107.66
2 5463763.20 5006114.42
3 5463754.78 5006133.55
4 5463754.27 5006182.83
5 5463760.28 5006212.41
6 5463764.36 5006221.18
7 5463770.41 5006227.82
8 5463780.59 5006230.93
9 5463784.83 5006239.10
10 5463795.98 5006267.48
11 5463802.45 5006277.04
12 5463813.11 5006280.42
13 5463827.71 5006280.88
14 5463845.97 5006295.42
15 5463850.50 5006296.83
16 5463858.27 5006294.73
17 5463871.55 5006297.20
18 5463874.66 5006298.82
19 5463877.19 5006298.04
20 5463879.10 5006294.66
21 5463883.89 5006292.47
22 5463891.65 5006293.04
23 5463894.12 5006292.12
24 5463895.74 5006289.94
25 5463902.74 5006287.12
26 5463930.43 5006310.29
27 5463935.77 5006320.55
28 5463937.84 5006347.92
29 5463954.45 5006363.07
30 5463957.54 5006380.94
31 5463964.91 5006379.64
32 5463976.87 5006386.49
33 5463984.93 5006386.41
34 5463991.36 5006382.53
35 5463999.09 5006393.36
36 5464008.35 5006404.85
39 5464046.94 5006434.65
40 5464090.35 5006465.59
41 5464103.88 5006469.85
42 5464109.90 5006472.06
43 5464105.44 5006483.52
44 5464088.76 5006525.24
45 5464096.68 5006526.92
46 5464117.54 5006537.34
47 5464126.85 5006540.06
48 5464153.37 5006569.72
49 5464169.44 4006546.17
50 5464175.06 5006549.97
51 5464158.46 5006573.32
52 5464170.77 5006617.80
53 5464184.69 5006597.11
54 5464193.74 5006603.54
55 5464197.14 5006605.96
56 5464207.84 5006613.56
57 5464193.90 5006632.70
58 5464194.64 5006634.44
59 5464185.21 5006647.82
60 5464194.89 5006654.54
61 5464240.29 5006589.22
62 5464251.16 5006579.28
63 5464274.60 5006545.75
64 5464290.36 5006555.96
65 5464266.33 5006590.46
66 5464262.02 5006603.60
67 5464260.32 5006619.57
68 5464263.75 5006620.28
69 5464298.67 5006571.38
70 5464309.60 5006568.43
71 5464322.90 5006567.85
72 5464369.22 5006584.99
73 5464379.09 5006592.52
74 5464392.21 5006587.31
75 5464397.95 5006578.38
76 5464436.39 5006546.80
77 5464444.61 5006533.27
78 5464449.58 5006516.72
79 5464448.33 5006514.73
80 5464448.56 5006459.19
81 5464458.53 5006493.25
82 5464466.56 5006473.98
83 5464483.48 5006452.89
84 5464500.40 5006426.71
85 5464520.89 5006412.21
86 5464552.24 5006385.24
87 5464560.79 5006350.45
88 5464560.77 5006342.23
89 5464547.83 5006330.17
90 5464545.04 5006326.12
91 5464547.05 5006316.38
92 5464547.78 5006302.26
93 5464555.61 5006290.92
94 5464573.35 5006297.13
95 5464594.12 5006297.60
96 5464634.17 5006321.13
97 5464645.32 5006322.12
98 5464665.56 5006310.66
99 5464716.27 5006342.04
100 5464739.00 5006310.01
101 5464746.61 5006315.07
na moru:
150 5463700.00 5006100.00
151 5463598.45 5006312.19
152 5464263.19 5006873.57
153 5464600.00 5006400.00
154 5464687.64 5006400.00
Navedeno lučko područje obuhvaća površinu od 214.687 m˛, od čega se na kopneni dio odnosi 40.826 m˛, a na morski dio 173.861 m˛, i označeno je na grafičkom prikazu granice pomorskog dobra – pregledni plan u mjerilu 1:2000, koji čini sastavni dio ove Odluke, kao prilog 1, i ne objavljuje se u »Narodnim novinama«.
IV.
Korisnik koncesije se obvezuje da pomorsko dobro, koje ovom Odlukom dobiva na gospodarsko korištenje, koristi za svoje posebne potrebe i obavljanje djelatnosti za koju je registriran.
Korisnik koncesije je dužan koristiti luku u skladu sa hrvatskim zakonima i podzakonskim
Korisnik koncesije je dužan koristiti luku u skladu sa hrvatskim zakonima i podzakonskim aktima, te je dužan za svaku eventualnu gradnju ili rekonstrukciju na lučkom području u redovnoj proceduri ishoditi suglasnost Davatelja koncesije, te lokacijsku i građevinsku dozvolu.
V.
Davatelj koncesije daje na korištenje pomorsko dobro navedeno u točki III. ove Odluke Korisniku koncesije na vremensko razdoblje od 32 godine, računajući od dana sklapanja ugovora o koncesiji pomorskog dobra.
VI.
Za korištenje pomorskog dobra navedenog u točki III. ove Odluke, Korisnik koncesije se obvezuje da će uredno plaćati godišnju naknadu.
Godišnja naknada koju Korisnik koncesije plaća za korištenje pomorskog dobra sastoji se iz dva dijela:
a) stalni dio u iznosu od 0,70 kuna po m˛ zauzete površine godišnje;
b) promjenjivi dio naknade u iznosu od 1,10 kuna po toni pretovarenog tereta.
Navedena naknada plaća se na sljedeći način:
– stalni dio naknade plaća se od trenutka zaključenja ugovora o koncesiji, u roku od 45 dana i to uvijek za tekuću godinu unaprijed do 1. ožujka, a za godinu u kojoj je dana koncesija i za godinu u kojoj koncesija ističe, razmjerno preostalim mjesecima korištenja;
– promjenjivi dio naknade plaća se u dva obroka i to prema pretovaru u prvih šest mjeseci do 1. rujna tekuće godine, a za ostvareni pretovar drugih šest mjeseci do 1. ožujka u narednoj godini.
Navedena naknada plaća se prema Naredbi o načinu uplaćivanja naknada za koncesije na pomorskom dobru (»Narodne novine«, broj 68/2004).
VII.
Ovlašćuje se ministar mora, turizma, prometa i razvitka da sklopi ugovor o koncesiji pomorskog dobra, kojim će se detaljno urediti ovlaštenje Davatelja koncesije, te prava i obveze Korisnika koncesije, posebice u odnosu na sigurnost plovidbe, osiguranje luke, zaštitu okoliša, te održavanje luke.
VIII.
Ako Korisnik koncesije, u roku 30 dana od dana donošenja ove Odluke, ne potpiše ugovor o koncesiji pomorskog dobra, gubi sva prava određena ovom Odlukom.
Prilikom sklapanja ugovora o koncesiji iz točke VII. ove Odluke, Korisnik koncesije dužan je potpisati i dati brisovno očitovanje kojim pristaje da se izvrši brisanje vlasništva društva Adria procesna industrija d.d., Omišalj, s nekretnina označenih kao z. č. br. 10351, z. č. br. 10353, z. č. br. 10354, z. č. br. 10355, z. č. br. 10356, z. č. br. 10357, z. č. br. 10358, z. č. br. 10359, z. č. br. 10360, z. č. br. 10361, z. č. br. 10362, z. č. br. 10363 sve u k. o. Omišalj i dijela z. č. br. 10352, z. č. br. 2800/17 i z. č. br. 2800/19, sve k. o. Omišalj, uz istovremeno upisivanje pomorskog dobra.
Obvezuje se Korisnik koncesije, da u roku od 4 mjeseca, od dana sklapanja ugovora iz stavka 2. ove točke, dostavi Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka geodetski elaborat, radi razgraničenja pomorskog dobra i/ili dovođenja u sklad katastra zemljišta i/ili zemljišnih knjiga sa stvarnim stanjem na terenu.
IX.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.
Klasa: 934-01/03-01/08
Urbroj: 5030116-05-1
Zagreb, 20. siječnja 2005.
Predsjednik
dr. sc. Ivo Sanader, v. r.
Sava sve si ti to lijepo elaborirao …
Samo mi nije jasno zatišje u zadnjih nekoliko dana uz relativno velike promete za ovu dionicu u sadašnjim uvjetima.
Da li se to netko iskrcava ili pametno ukrcava?
TransakcijeCIJENA KOLIČINA VRIJEME
473,00 10 11:40:19
484,02 87 10:15:19
484,02 290 10:15:08
484,01 263 10:00:00
484,01 10 10:00:00
484,01 27 10:00:00
Očito ljudima treba keša za godišnji pa prodaju po nižoj cijeni.Čim se par dana ne piše o Diokiju stagnacija.Nervira me da neki tekst u novinama više vrijedi nego perspektiva firme i njeni rezultati.
Da li se zna kakvo je polugodišnje izvješće za Dioki?