Svi dugovi kod kojih je to moguće (jamstva, mjenice…, ali ne i dugovi prema dobavljačima) će se uglavnom prebaciti na Agrokor d. d. kako bi se bilance kompanija što više uredile za prodaju. Pritom treba strogo razlikovati Agrokor d.d. od pojedinih kompanija!
A vlasnici duga ce pristati na ovo zato jer…? Pa upravo su zbog ove situacije trazili jamstva firmi kceri.
[/quote]
ali ako skupštine društava kćeri nisu odobrile ta jamstva, onda je veliko pitanje pravne valjanosti tih jamstava! jer i onaj tko je davao kredite morao je znati da ne može sama uprava dati jamstva i zadužiti cijelu firmu u korist jednog suvlasnika, nego samo skupštine društava kćeri! jer ako se traži odluka skupštine i za običnu promjenu revizora, onda tim prije takva odluka treba i za valjano davanje jamstva!
@Zorangutan
Jamstva su potpisali predsjednici uprava uz suglasnost Nadzornih odbora,pozivajuci se na Statut drustva!
Po kojem zakonu skupstina mora odobriti jamstva? Mogu se sloziti da su jamstva “olako odobravana”od strane nadzornih odbora koje predstavljaju predstavnici dionicara sukladno Statutima?
to će se tek vidjeti koliko su ta jamstva legalno davana jer ako je netko odobrio jamstvo koje je u visni temeljnog kapitala firme ili više, to nije moglo biti odobreno bez suglanosti skupštine svih dioničara!
a da su ta jamstva pravno upitna vidi se i po tome što se ruske banke spremne prodati dug sa 50% diskonta jer su svjesni da bi im sve to u nekom sudskom postupku moglo pasti u vodu!
Svi dugovi kod kojih je to moguće (jamstva, mjenice…, ali ne i dugovi prema dobavljačima) će se uglavnom prebaciti na Agrokor d. d. kako bi se bilance kompanija što više uredile za prodaju. Pritom treba strogo razlikovati Agrokor d.d. od pojedinih kompanija!
A vlasnici duga ce pristati na ovo zato jer…? Pa upravo su zbog ove situacije trazili jamstva firmi kceri.
[/quote]
Zato jer im prodaja prehrambenog sektora po što boljoj (višoj) cijeni (hm, što bi to moglo značiti za današnje dioničare???) garantira, kakvu takvu naplatu potraživanja.
Pretpostavljam da će do krajnjeg roka 10 lipnja svi vjeorvnici nastojati maksimalizirati svoja potraživanja nebi li imali što bolje startne pozicije u narednim pregovorima oko modaliteta restrukturiranja. Naravno tu prednjače financijske institucije. Zamislite samo kako će neuki političari te medijska mašinerija likovati nad tom činjenicom!
Kako se vjerovnici mogu naplatiti barem u 30%, 50% ili 60% dijelu potraživanja?
Jedino prodajom imovine koja ionako cjelokupna ne vrijedi kao cjelokupni (a pogotovo ne napuhani) dug.
Zato im je cilj bilančno urediti kompanije prije prodaje i dobiti što bolju cijenu.
A Agrokor d.d. ionako nikome ne treba. Holding je sam po sebi bezvrijedan.
Jamstava imaju smisla u vremenu naplate od jamstvenih kompanija.
I to će napraviti. Njih prodati i dobiti uloženi novac natrag u nekom postotku.
Da je pred nama razvodnjavanje dioničke strukture pretvaranjem debt to equity je više nego vjerojatno.
Pritom očekujem i bombastične naslove o tome kako je dug veći od imovine.
To je vrlo vjerojatno točno, ali će se imovina koja stvara dodatnu vrijednost trebati prodati, jer bez toga banke ne budu vidjele ništa od svojih novaca.
Njima je u interesu imati jake kompanije. Ili da ih dobiju uvlasništo pa kasnije prodaju po dobroj cijeni ili ih osloboditi duga u što većoj mjeri kako bi ih što prije “ulickane” prodale.
Povijest se ponavlja – nedavni dosta prikladni primjer ovome su događaji oko DLKV.
@Zorangutan
Po kom clanu kojeg Zakona jamstva moraju biti odobrena na Skupstini drustva?
O jamstvima danima stranim bankama odlucuju ugovorom odredeni strani sudovi po svakom ugovoru ponaosob,a ne nasi sudovi!
to će se tek vidjeti koliko su ta jamstva legalno davana jer ako je netko odobrio jamstvo koje je u visni temeljnog kapitala firme ili više, to nije moglo biti odobreno bez suglanosti skupštine svih dioničara!
a da su ta jamstva pravno upitna vidi se i po tome što se ruske banke spremne prodati dug sa 50% diskonta jer su svjesni da bi im sve to u nekom sudskom postupku moglo pasti u vodu!
Kojem sudskom postupku?Po kom Zakonu?
Koji sud ce suditi?Sigurno ne nas za kredite koje su dali “stranci”!
Ne mozete dobiti novac koji ste “sprzili” vec prije nekoliko godina na osnovi tih jamstava pa tvrditi
“samo sam se zezao” !
znači ti bisakovi kao pravnik tvrdiš da su sva jamstva tvrtki kćeri agrokoru dana potpuno zakonito i da su nepobojna?
znači ti bisakovi kao pravnik tvrdiš da su sva jamstva tvrtki kćeri agrokoru dana potpuno zakonito i da su nepobojna?
Nisu mi,prije svega, poznata “sva jamstva” tvrtki kceri Agrokora,a na vase pitanje kao krajnje kapciozno i tendenciozno necu odgovarati!
Samo cu napomenuti da u pravu postoje strogi rokovi,a na ugovore se primjenjuju pravila obveznog prava ,a ako je posrijedi “pravni posao sa strancem”,primjenjuju se ugovorne odredbe i odredbe medunarodnog prava i ugovoreni strani sudovi!
znači ti bisakovi kao pravnik tvrdiš da su sva jamstva tvrtki kćeri agrokoru dana potpuno zakonito i da su nepobojna?
Nisu mi,prije svega, poznata "sva jamstva" tvrtki kceri Agrokora,a na vase pitanje kao krajnje kapciozno i tendenciozno necu odgovarati!
Samo cu napomenuti da u pravu postoje strogi rokovi,a na ugovore se primjenjuju pravila obveznog prava ,a ako je posrijedi "pravni posao sa strancem",primjenjuju se ugovorne odredbe i odredbe medunarodnog prava i ugovoreni strani sudovi!
[/quote]
aha, znači nisu ti poznata jamstva, nemaš konkretnih saznanja, ali zato si prije toga samouvjereno tvrdio da je sve u redu s jamstvima i da se nema tu što pobijati?!?
ideš ti lijepo na ignore jer žali Bože vremena utrošenog na čitanje tvojih postova
@Zorangutan
Vi jednostavno ne razumijete problematiku,a jamstva su “na snazi”,dakle valjana i ,koliko je meni poznato,nitko ih niti nije pravno osporavao!
znači ti bisakovi kao pravnik tvrdiš da su sva jamstva tvrtki kćeri agrokoru dana potpuno zakonito i da su nepobojna?
Nisu mi,prije svega, poznata "sva jamstva" tvrtki kceri Agrokora,a na vase pitanje kao krajnje kapciozno i tendenciozno necu odgovarati!
Samo cu napomenuti da u pravu postoje strogi rokovi,a na ugovore se primjenjuju pravila obveznog prava ,a ako je posrijedi "pravni posao sa strancem",primjenjuju se ugovorne odredbe i odredbe medunarodnog prava i ugovoreni strani sudovi!
[/quote]
nema “protučinidbe” za koleteralna jamstva. Koji dio vam nije jasan ?
Znači vjerovnik se prvo mora iscrpiti naplatom potraživanja od dužnika da bi mogao otvoriti kolateral jer inače sva povezana društva Agrokora mogu protestirati mjenicu.
Drugim riječima mora se rasprodati Agrokor , Konzum i ostala društva u potpunom vlasništvu Agrokora da bi na red došle mjenice kolaterala.
Mnogi Zagrebački odvjetnici se slažu s ovom tezom pa se čudim vašem stavu ?
Glavni problem je činjenica da NITKO još nema točan uvid u stavrni dug Agrokora. Da li je on veći od kapitala ili ne. Kapital Agrokor uključuje njega samoga, društva u njegovom vlasništvu i dionički udio u ostalim društvima kao Belje, Ledo, Jamnica ……
Prvo se treba utvrditi dug, zatim kapital da bi se moglo pristupiti rješavanju istih, a to još NITKO nezna, pa me čudi vaše saznanje o stečaju ? Trebali bi se baviti činjenicama.
znači ti bisakovi kao pravnik tvrdiš da su sva jamstva tvrtki kćeri agrokoru dana potpuno zakonito i da su nepobojna?
Nisu mi,prije svega, poznata "sva jamstva" tvrtki kceri Agrokora,a na vase pitanje kao krajnje kapciozno i tendenciozno necu odgovarati!
Samo cu napomenuti da u pravu postoje strogi rokovi,a na ugovore se primjenjuju pravila obveznog prava ,a ako je posrijedi "pravni posao sa strancem",primjenjuju se ugovorne odredbe i odredbe medunarodnog prava i ugovoreni strani sudovi!
[/quote]
nema “protučinidbe” za koleteralna jamstva. Koji dio vam nije jasan ?
Znači vjerovnik se prvo mora iscrpiti naplatom potraživanja od dužnika da bi mogao otvoriti kolateral jer inače sva povezana društva Agrokora mogu protestirati mjenicu.
Drugim riječima mora se rasprodati Agrokor , Konzum i ostala društva u potpunom vlasništvu Agrokora da bi na red došle mjenice kolaterala.
Mnogi Zagrebački odvjetnici se slažu s ovom tezom pa se čudim vašem stavu ?
Glavni problem je činjenica da NITKO još nema točan uvid u stavrni dug Agrokora. Da li je on veći od kapitala ili ne. Kapital Agrokor uključuje njega samoga, društva u njegovom vlasništvu i dionički udio u ostalim društvima kao Belje, Ledo, Jamnica ……
Prvo se treba utvrditi dug, zatim kapital da bi se moglo pristupiti rješavanju istih, a to još NITKO nezna, pa me čudi vaše saznanje o stečaju ? Trebali bi se baviti činjenicama.
[/quote]
bravo, odličan komentar!
znači ti bisakovi kao pravnik tvrdiš da su sva jamstva tvrtki kćeri agrokoru dana potpuno zakonito i da su nepobojna?
Nisu mi,prije svega, poznata "sva jamstva" tvrtki kceri Agrokora,a na vase pitanje kao krajnje kapciozno i tendenciozno necu odgovarati!
Samo cu napomenuti da u pravu postoje strogi rokovi,a na ugovore se primjenjuju pravila obveznog prava ,a ako je posrijedi "pravni posao sa strancem",primjenjuju se ugovorne odredbe i odredbe medunarodnog prava i ugovoreni strani sudovi!
[/quote]
nema “protučinidbe” za koleteralna jamstva. Koji dio vam nije jasan ?
Znači vjerovnik se prvo mora iscrpiti naplatom potraživanja od dužnika da bi mogao otvoriti kolateral jer inače sva povezana društva Agrokora mogu protestirati mjenicu.
Drugim riječima mora se rasprodati Agrokor , Konzum i ostala društva u potpunom vlasništvu Agrokora da bi na red došle mjenice kolaterala.
Mnogi Zagrebački odvjetnici se slažu s ovom tezom pa se čudim vašem stavu ?
Glavni problem je činjenica da NITKO još nema točan uvid u stavrni dug Agrokora. Da li je on veći od kapitala ili ne. Kapital Agrokor uključuje njega samoga, društva u njegovom vlasništvu i dionički udio u ostalim društvima kao Belje, Ledo, Jamnica ……
Prvo se treba utvrditi dug, zatim kapital da bi se moglo pristupiti rješavanju istih, a to još NITKO nezna, pa me čudi vaše saznanje o stečaju ? Trebali bi se baviti činjenicama.
[/quote]
Vi hoćete reći da se prvo od Agrokora uzmu dionice Belja s mogućom aktivacijom jamstva , prodaju se po sistemu daj što daš i onda se sa ostatkom duga namire aktivirajući jamstva na Belju?
Na ..Moje dionice..velika promjena u top 10 Belja. Kako tek sada. Ovo znači da nisu samo mali kupovali kako je netko ranije rekao. Ispali br.2, 9 i 10, a novi su br. 3. Agram osig…6,27%, br.5. Jadransko osig….1,84% i br.6. Euroherc osig…1,29%. Ukupno vlasnika promijenilo 1.168,398 ili 14,22%.
Poslušajte ovo i vidjet ćete da sam sa svoja 2 jučerašnja posta 100 % na tragu onoga što je rekao Ante Ramljak.
Situacija oko Agrokora više je nego kristalno jasna.
Agrokora više nema.
Todorić & Co bi trebali završiti gdje im je i mjesto.
Kompanije u sastavu Agrokora idu svaka na svoju stranu.
Vjerovnici će se uspjeti naplatiti samo djelom iz prodaje imovine (i vjerojatnim sudskim epilogom).
Malim dioničarima će se kapital svesti na minimalnu zakonom propisanu visinu i nakon takvog reseta kreću iz početka.
A Hrvatska će, ako je imalo pametna, početi kreirati pravu tržišnu a ne više dogovornu ekonomiju u režiji jednog cvječara.
Ono što je trulo po svojoj srži, mora u truleži i završiti.
A trulež stvara plodno tlo za novi život.
E, a to je ono što mene interesira.
I nadam se da imam vremena dočekati to nešto novo i bolje.